Nakon 18 godina „vladavine“ Zakon o zaštiti na radu iz 1996. godine, koji je tada pokrenuo moderniji pristup zaštiti na radu prestao je važiti 7. lipnja ove godine.
Tog je datuma stupio na snagu novi Zakon o zaštiti na radu (Narodne novine 71/2014.), koji u pravilu sadrži odredbe iz prethodnog zakona (ponekad u nešto promijenjenom obliku), ali i uvodi neke nove sadržaje kao što su nadzorni uređaji kao sredstva zaštite na radu, te stres na radu ili u vezi s radom.
Ovim je Zakonom detaljno uređen inspekcijski nadzor u odjeljcima provedba nadzora i ostale mjere u provedbi nadzora. Također su prekršajne odredbe sročene na nov način te su izmijenjeni iznosi novčanih kazni.
Treba li radnik znati koje obveze ima poslodavac kao pravna osoba u vezi provođenja sustava zaštite na radu u poduzeću?
Neki će smatrati da radnik nije dužan poznavati mjere koje mora provoditi poslodavac a odnose se na sigurnost i zaštitu zdravlja radnika na radu. To spada u domenu odgovornosti poslodavca prema zakonodavcu i njegovom kontrolnom tijelu – inspekciji rada.
Tvrdnja je samo djelomično točna jer ćemo se s razlogom upitati: „Kako će radnici i njihovi predstavnici znati i ishoditi svoja prava ukoliko neće biti upoznati s mjerama i postupcima poslodavca, a koja im jamče izvođenje radnih postupaka na siguran način i bez štetnih utjecaja na njihovo zdravlje!?“
Koje su to, dakle, mjere iz zaštite i sigurnosti na radu, koje mora provoditi poslodavac, a s kojima mora biti upoznat i svaki radnik:
1. Procjene rizika radnih mjesta
Prema odredbama zakona poslodavac je dužan procjenjivati rizike za život i zdravlje radnika radi njihovog otklanjanja ili smanjivanja; dakle mora posjedovati procjenu rizika.
Pojednostavljeno rečeno, procjena rizika za svako radno mjesto (radni postupak) utvrđuje opasnosti i štetnosti koje se javljaju prilikom izvođenja radnih operacija i mjere za njihovo uklanjanje kako bi se rad izvodio na siguran način.
Svi poslodavci bez obzira na djelatnost, radi li se o poslovima s većim ili manjim opasnostima na radnim mjestima, dužni su imati procjenu rizika u pisanom ili elektroničkom obliku i prema njoj postupati. Propis uređuje obavljanje revizije procjene svake dvije godine ili po nastanku događaja koji ukazuje da su se rizici povećali ili smanjili.
U slučaju neizvršavanja navedenog poslodavac može biti kažnjen novčanom kaznom za prekršaj u iznosu od 30.000 kuna.
Propisi:
• Zakon o zaštiti na radu (NN 71/2014., vidi čl. 18. i 98.)
• Pravilnik o izradi procjene opasnosti (NN 48/97., 114/02., 126/03., vidi čl. 13) *
2. Procjena rizika za radna mjesta s računalom
Iako se ova procjena može podvesti odnosno primijeniti unutar procjene rizika radnih mjesta, ipak se promatra posebno zbog propisa koji obrađuju detalje specifične za to područje.
Definirano je da se radnim mjestom s računalom i zaslonom smatra ono na kojem radnici rade ukupno 4 ili više sati tijekom radnog dana.
U navedenoj procjeni promatra se svako radno mjesto s računalom (zaslon, tipkovnica, radni stol, radni stolac), radni okoliš (mikroklimatski uvjeti, zračenje, osvijetljenost, bliještanje, buka) te određivanje povremenih zdravstvenih pregleda –prvenstveno vida. U okviru preventivnih pregleda vida poslodavac mora osigurati pregled vida onih radnika za koje je utvrđeno da rade sa zaslonom 4 ili više sati dnevno.
Pregled obavlja ugovorni specijalist medicine rada:
Prije početka zapošljavanja na radnom mjestu s računalom.
Najmanje svake dvije godine za radnike koji koriste korekcijska pomagala (naočale, leće).
Na zahtjev radnika, zbog tegoba koje bi mogle biti posljedica rada sa zaslonom.
Ako prethodno navedeni pregledi ukazuju da je potreban specijalistički pregled, radnici imaju pravo na pregled vida kod specijalista oftalmologa.
Troškovi ovih pregleda ne smiju ići na teret radnika, već ih snosi poslodavac.
Propisi:
• Zakon o zaštiti na radu (vidi čl. 18. i 98.).
• Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom (NN 69/05.)*
3. Osposobljavanje poslodavca i ovlaštenika poslodavca iz zaštite na radu
Kako bi poslodavac i njegovi ovlaštenici mogli uspješno provoditi mjere zaštite na radu, moraju se stručno usavršavati iz područja zaštite na radu u skladu s procjenom rizika. Ovo osposobljavanje je obvezno kada se radi o tehnologijama u kojima postoje opasnosti od ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i poremećaja u tehnološkom procesu koji utječu na sigurnost i zdravlje radnika na radu. U djelatnostima u kojima se obavljaju isključivo uredski poslovi, ne postoji obveza poslodavca i njegovih ovlaštenika za osposobljavanje iz područja zaštite na radu.
Propisi:
• Zakon o zaštiti na radu (vidi čl. 29.).
• Pravilnik o programu i načinu provjere osposobljenosti poslodavca ili njegovih ovlaštenika za obavljanje poslova zaštite na radu (NN 114/02., 29/05.)*
4. Osposobljavanje povjerenika radnika za zaštitu na radu
Ovo osposobljavanje naročito je značajno jer je povjerenik radnika za zaštitu na radu poveznica između poslodavca i njegovih ovlaštenika te radnika. On je taj koji mora dobro poznavati određena područja zaštite na radu, te prenositi radnicima njihova prava i obveze. Značajna prava povjereniku za zaštitu na radu daju i određene odredbe Zakona.
Povjerenika radnici biraju i imenuju iz svojih redova, bez obzira na broj radnika koje zastupa, tamo gdje to zahtijevaju uvjeti rada. Povjerenik mora posjedovati uvjerenje o osposobljenosti za funkciju koju obnaša. Inspektor rada za zaštitu na radu može od povjerenika zatražiti potvrdu da je obavljeno osposobljavanje. U protivnom poslodavac može biti novčano kažnjen za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 10.000 kuna.
Propisi:
• Zakon o zaštiti na radu (vidi čl. 70., 71., 72., 95. i 101. st.7.).
5. Osposobljavanje radnika za rad na siguran način
Zakonske odredbe decidirano propisuju da je poslodavac dužan osposobiti radnika za rad na siguran način i dati mu informacije i upute koje se odnose na njegovo mjesto rada.
Osposobljavanje se provodi:
prije početka rada
kod promjene u procesu rada
kod uvođenja nove radne opreme
kod uvođenja nove tehnologije
kod upućivanja radnika na novi posao
kod utvrđenog oštećenja zdravlja uzrokovanog opasnostima, štetnostima ili naporima na radu.
Osposobljavanje se provodi teoretski i praktično. Tek nakon uspješno obavljene provjere teoretskih znanja i postupka (vještina) vezanih za obavljanje rada na siguran način, poslodavac smije radniku dozvoliti samostalan rad na poslovima za koje je osposobljen.
Pravo je poslodavca da utvrdi obvezu povremene provjere znanja iz zaštite na radu (obično Pravilnikom o zaštiti na radu ili ugovorom o radu) za radnike koji su raspoređeni na poslove s posebnim uvjetima rada ili za poslove na kojima često dolazi do ozljeđivanja na radu. Obvezu povremene provjere može narediti i inspektor rada, koja se provodi uz njegovu nazočnost, ako opravdano pretpostavlja da je nužna povremena provjera znanja.
Osposobljavanje poslodavac mora organizirati tijekom radnog vremena i na svoj trošak.
Neprovođenjem osposobljavanja poslodavac je u suprotnosti s odredbama Zakona, a isto tako ako dozvoli samostalno obavljanje poslova radnicima koji prethodno nisu osposobljeni ili ako radnicima dok još nisu osposobljeni za rad na siguran način ne osigura rad pod nadzorom radnika osposobljenog iz zaštite na radu. Poslodavac podliježe sankcijama ako spomenuti rad pod nadzorom neosposobljenog radnika traje duže od 60 dana.
Osposobljavanje je poslodavac dužan provesti i u slučaju promjene ili pojave novih rizika, bez obzira da li je već u vezi s tim izmijenio ili dopunio procjenu rizika.
Neosposobljavanjem svih radnika poslodavac se može dovesti u neugodnu situaciju (kažnjavanje, ozljede na radu, sudski postupci…), odnosno odgovarati ako bi neosposobljeni radnik prilikom samostalnog rada smrtno stradao.
Propisi:
• Zakon o zaštiti na radu (vidi čl. 27., 28., 91. i 92.).
• Pravilnik o uvjetima za osposobljavanje radnika za rad na siguran način (NN 114/02., 126/03.)*
6. Osposobljavanje za pružanje prve pomoći
Odredbom zakona poslodavac je dužan osigurati i organizirati pružanje prve pomoći radnicima u slučaju ozljede na radu ili iznenadne bolesti do njihovog upućivanja na liječenje u zdravstvenu ustanovu.
U radnim prostorijama (radilištima) gdje istovremeno radi 2 do 20 radnika najmanje jedan od njih mora biti određen i osposobljen za pružanje prve pomoći te još po jedan na svakih daljnjih 50 radnika.
Visoki prekršajni sud RH jednom svojom odlukom riješio je da se dio prve pomoći iz vozačkog ispita ne smatra odgovarajućim osposobljenjem za pružanje prve pomoći radnicima na radu.
Ako je potrebno, poslodavac mora osigurati prikladnu prostoriju za pružanje prve pomoći, ovisno o vrsti rizika u tehnološkom procesu, opasnosti od ozljeda te učestalosti ozljeda na radu. Prostorija mora biti opremljena odgovarajućom opremom za pružanje prve pomoći prema posebnom propisu.
Propisi:
• Zakon o zaštiti na radu (vidi čl. 56. i 92.).
• Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 29/13.)*
• Pravilnik o pružanju prve pomoći radnicima na radu (NN 56/83.)*
7. Ispitivanje sredstava rada
Poslodavac je dužan redovito obavljati preglede svih strojeva koje koristi, radi utvrđivanja jesu li na njima primijenjena pravila zaštite na radu. Zakonodavac ovim Zakonom uvodi pojam radna oprema u koju spadaju strojevi i uređaji, postrojenja, sredstva za prijenos i prijevoz tereta i alati te skele i druga sredstva za povremeni rad na visini.
Naročito opasne strojeve, tzv. strojeve s povećanim opasnostima poslodavac je dužan ispitivati na propisani način i to prije njihovog stavljanja u upotrebu, najmanje jedanput nakon dvije godine njihove upotrebe, poslije rekonstrukcije, a prije ponovnog početka korištenja. Ispitivanje je potrebno i prije korištenja na novom mjestu rada, ako su strojevi zbog premještanja na novo mjesto rada rastavljani i ponovno sastavljani.
Propisi:
• Zakon o zaštiti na radu (vidi čl. 41., 42. i 91.).
• Pravilnik o listi strojeva i uređaja s povećanim opasnostima (NN 47/02.)*
• Pravilnik o ispitivanju radnog okoliša te strojeva i uređaja s povećanim opasnostima (NN 114/02., 131/02., 126/03.)*
8. Ispitivanje instalacija
Poslodavac je prema zakonu dužan objekte namijenjene za rad održavati ispravnima, tj. u stanju koje ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika. To se odnosi i na ispitivanje instalacija provedenih kroz radne i pomoćne prostorije kao što su električne, plinske, gromobranske instalacije te hidrantske mreže za gašenje požara, ali i instalacije ugrađene za potrebe pojedinih tehnoloških procesa. Način i rokovi ispitivanja pojedinih instalacija utvrđeni su odgovarajućim tehničkim propisima.
Ispitivanje se uobičajeno povjerava stručnim i ovlaštenim tvrtkama, koje utvrđuju ispravnost i izdaju uvjerenje te određuju rokove za ponovno ispitivanje. Dokumentacija o ispitivanjima mora biti dostupna predstavnicima radnika, prvenstveno povjereniku radnika za zaštitu na radu.
Propisi:
• Zakon o zaštiti na radu (vidi čl. 41.).
• Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 29/13.)*
• Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri radu s električnom energijom (NN 88/12.)*
• Pravilnik o tehničkim propisima o gromobranima (Sl. list 13/68.)*
• Tehnički propis za sustave zaštite od djelovanja munje na građevinama (NN 87/08.)*
• Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10.)*
• Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN108/95., 56/10.)*
• Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06.)*
9. Ispitivanje radnog okoliša
Zakonska je obveza poslodavca ispitivanje okoliša u radnim prostorijama, i to:
temperature, vlažnosti i brzine strujanja zraka
prašine
buke i vibracija (ako nastaju u procesu rada)
opasnih tvari (pri korištenju ili proizvodnji)
opasnih zračenja (ako postoje)
rizika od eksplozivne atmosfere (ako postoji)
rasvjete.
Ispitivanja treba obavljati u rokovima koji ne mogu biti duži od dvije godine.
Radnici su naročito osjetljivi na pravovremenu provedbu ispitivanja čimbenika radnog okoliša jer dobiveni rezultati mjerenjem direktno ukazuju na uvjete rada u radnim prostorijama. „Pod povećalom“ su najčešće izmjerene vrijednosti temperature, buke i rasvjete, ali i ostalih čimbenika radnog okoliša.
O dobivenim rezultatima poslodavac mora upoznati radnike i njihove predstavnike, te ako je potrebno poduzeti mjere za otklanjanje nedostataka uočenih ispitivanjima.
Propisi:
• Zakon o zaštiti na radu (vidi čl. 45., 91. i 92.).
• Pravilnik o ispitivanjima radnog okoliša te strojeva i uređaja s povećanim opasnostima (NN 114/02., 131/02., 126/03.)*
10. Liječnički pregledi za poslove s posebnim uvjetima rada
Radnike koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada, a koji su utvrđeni procjenom rizika, poslodavac upućuje na zdravstveni pregled ovlaštenoj ustanovi ili ugovornom specijalistu medicine rada.
Ako radnik ne ispunjava potrebne uvjete, poslodavac ga ne smije rasporediti na poslove s posebnim uvjetima rada.
Poslodavac je dužan radnika ponovo uputiti na pregled nakon proteka dvije godine ili kraće ako to ocijeni specijalist medicine rada. Za obavljanje liječničkih pregleda za poslove s posebnim uvjetima rada, radnici ponekad pružaju otpor jer svjesno ili nesvjesno ne žele doznati svoje pravo zdravstveno stanje. To se naročito odnosi na radnike starije životne dobi jer su svjesni da njihovo zdravstveno stanje može biti problematično te se boje da na pregledu neće zadovoljiti.
Treba naglasiti da iz obveze poslodavca proizlazi i obveza radnika koji je dužan pristupiti i obaviti potreban pregled. U protivnom, ako ne obavi pregled i ne dobije uvjerenje da posjeduje uvjete za rad na poslovima s posebnim uvjetima rada, poslodavac ga ne smije rasporediti na njih. Time se radnik izlaže opasnosti prestanka radnog odnosa, ako mu poslodavac ne može osigurati rad na drugim odgovarajućim poslovima.
Propisi:
• Zakon o zaštiti na radu (vidi čl. 36. i 91.).
• Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 5/84.)*
• Pravilnik o utvrđivanju opće i posebne zdravstvene sposobnost radnika i sposobnosti radnika za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada (NN 3/84., 55/85.)*
• Pravilnik o poslovima na kojima radnik može raditi samo nakon prethodnog i redovitog utvrđivanja zdravstvene sposobnosti (NN 70/10.)*
11. Izrada i provođenje plana evakuacije i spašavanja
Poslodavac je dužan utvrditi plan evakuacije i spašavanja za slučaj izvanrednog događaja i s njim upoznati sve radnike. Na osnovi tog plana moraju se provesti praktične vježbe najmanje jedanput u dvije godine. Dužnost je svih zaposlenih da obavezno prisustvuju vježbama evakuacije i spašavanja.
Ako ne donese plan evakuacije i spašavanja te ne provodi praktične vježbe u propisanom roku, poslodavac je u prekršaju i prijeti mu novčana kazna od 10.000 kuna.
Propisi:
• Zakon o zaštiti na radu (vidi čl. 55. i 95.).
• Zakon o zaštiti i spašavanju (NN 174/04., 79/07.)*
12. Vođenje evidencija
Poslodavac je obvezan voditi evidencije, čuvati isprave (zapisnike, uvjerenja, svjedodžbe…) i davati obavijesti i podatke u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima o zaštiti na radu.
Također, obveza je poslodavca voditi evidencije o ozljedama na radu, profesionalnim bolestima i nezgodama na radu.
Sve isprave koje čuva poslodavac moraju biti dostupne radnicima i njihovim predstavnicima, a naročito:
1) Procjena rizika za mjesto rada i poslove koji se na njemu obavljaju.
2) Upute za rad na siguran način za mjesta rada koji se na njemu obavljaju.
3) Pisani dokaz (uvjerenje) o osposobljenosti radnika za rad na siguran način.
4) Pisani dokaz (svjedodžba) da radnik udovoljava uvjetima za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada.
5) Zapisnici o ispitivanju radne opreme, instalacija i radnog okoliša.
Sve isprave i evidencije iz zaštite na radu uobičajeno se vode i čuvaju u službi za zaštitu na radu, kod stručnjaka zaštite na radu, a kod manjih poslodavaca ove poslove vodi kadrovska služba ili tajnica direktora.
Propisi:
• Zakon o zaštiti na radu (vidi čl. 61. i 62.).
• Pravilnik o evidenciji, ispravama, izvještajima i knjizi nadzora iz područja zaštite na radu (NN 52/84.)*
13. Knjiga nadzora i godišnje izvješće
Poslodavac je dužan osnovati, čuvati i voditi knjigu nadzora. U knjizi se navodi osoba za čuvanje određena odlukom poslodavca.
U knjigu mogu upisivati svoje odluke, koje se odnose na sigurnost i zdravlje radnika na radu ovlaštenici poslodavca, stručnjak zaštite na radu, ugovorne fizičke i pravne osobe koje za poslodavca obavljaju poslove zaštite na radu te inspektor rada prilikom obavljanja nadzora.
Propisi:
• Zakon o zaštiti na radu (vidi čl. 61. i 62.).
• Pravilnik o evidenciji, ispravama, izvještajima i knjizi nadzora iz područja zaštite na radu (NN 52/84.)*
14. Stres na radnom mjestu (potpuno nova odredba Zakona)
Poslodavac je obvezan provoditi prevenciju stresa na radu ili u vezi s radom, koji može biti uzrokovan sadržajem rada, organizacijom rada, radnim okruženjem, lošom komunikacijom i međuljudskim odnosima.
Pojavom stresa na radu poslodavac treba uzroke tražiti u:
organizaciji rada (radno vrijeme, razlika između vještine radnika i potrebe posla, radno opterećenje…)
radnim uvjetima (izloženost radnika i poslodavca nasilnom ponašanju, mikroklimatski uvjeti, opasne kemikalije…)
komunikaciji (neizvjesnost što se očekuje od posla, izgledi za očuvanje radnog mjesta, strah od nadolazećih promjena…)
subjektivnim čimbenicima (emocionalni i društveni pritisci, osjećaj nemoći, osjećaj nedovoljne podrške…).
Radnici imaju obvezu postupati prema uputama poslodavca za sprječavanje, uklanjanje ili smanjivanje stresa.
Stresne situacije na radu ni u kojem slučaju ne treba shvaćati olako. Tako na primjer i HZZO priznaje stres kao jedan od mogućih uzročnika ozljede na radu.
Propisi:
• Zakon o zaštiti na radu (vidi čl. 51. i 52.).
15. Nadzorni uređaji kao sredstva zaštite na radu (potpuno nova odredba Zakona)
Prvi put nedvosmisleno je rečeno da poslodavac smije koristiti nadzorne uređaje (audio i video) kao sredstvo zaštite na radu, ali samo uz uvjete propisane Zakonom.
Nadzorni uređaji smiju se koristiti radi kontrole ulazaka i izlazaka iz radnih prostorija i prostora. Za neprekidno praćenje radnika na radnom mjestu, poslodavac treba tražiti suglasnost radničkog vijeća, u suprotnom zbog uskrate suglasnosti poslodavac može tražiti da se provede arbitraža na temelju općeg propisa o radu.
Striktno je zabranjeno postavljanje nadzora u prostorije za osobnu higijenu i garderobe (presvlačenje radnika).
Prilikom zapošljavanja radnika poslodavac ga je pisanim putem dužan obavijestiti da će biti nadziran nadzornim uređajem.
Snimljene materijale koji nisu propisani navedenim odredbama Zakona, poslodavac ne smije koristiti, ne smije ih emitirati u javnosti niti pred osobama koje nemaju ovlasti nadzora, niti smiju biti dostupni neovlaštenim osobama.
Ovom će području, a naročito provedbama u praksi, a u smislu zaštite radnika i eventualne zloupotrebe nadzora od strane poslodavca, trebati posvetiti veću pažnju sindikat, radničko vijeće te povjerenik radnika za zaštitu na radu.
Propisi:
• Zakon o zaštiti na radu (vidi čl. 43.).
Svi navedeni pravilnici u tekstu koji su označeni zvjezdicom (*), važeći su do donošenja novih. Prema odredbama Zakona taj rok ne bi smio biti dulji od 90 dana.
U narednim brojevima Grafičara detaljnije ćemo pojasniti određene odredbe Zakona zanimljive poslodavcima, ali i radnicima i njihovim predstavnicima.
Zaključno treba spomenuti prijelazne i završne odredbe Zakona. Kod većine zakona ove su odredbe suhoparne i kratke, međutim, u novom Zakonu o zaštiti na radu treba ih pomno proučiti jer pored ostalog navode da će određena ministarstva donijeti nove podzakonske propise u roku 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Je li rok primjeren (!?), jer radi se o donošenju znatnog broja novih pravilnika odnosno njihovog sjedinjavanja. Posebno je naglašeno da nakon tri mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona, tj. tijekom rujna ove godine, prestaje važiti još 16 pravilnika, pretežno starih, koji su objavljeni još u Službenim listovima SFRJ.
Značajno je, naročito za poslodavca, da se propisuje valjanost različitih uvjerenja, rješenja, isprava o ispitivanjima, osposobljavanju, važenja procjene opasnosti te izbora povjerenika radnika za zaštitu na radu.
