Na temelju članka 207. Zakona o radu (dalje u tekstu: ZOR), ministar rada i mirovinskoga sustava donio je novi Pravilnik o načinu izbora miritelja i provođenju postupka mirenja u kolektivnim radnim sporovima (dalje u tekstu: Pravilnik).
Tekst novog Pravilnika nije samo nomotehnički usklađen s odredbama ZOR-a, već ujedno donosi i nekoliko novina u odnosu na provođenje postupka mirenja u kolektivnim radnim sporovima, u cilju ubrzanja provođenja postupka mirenja u kolektivnim radnim sporovima, reguliranja pravnih praznina uočenih u praksi te kako bi se novi Pravilnik uskladio s pojedinim odredbama Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata.
U nastavku teksta skrenut ćemo pažnju na neke od novina u provođenju postupka mirenja u kolektivnim radnim sporovima.
Lista miritelja
Postupak mirenja u kolektivnim radnim sporovima provodi se u slučaju spora koji može dovesti do štrajka ili drugog oblika industrijske akcije, ako stranke spora nisu dogovorile neki drugi način njegovog mirnog rješavanja.
Provođenje postupka mirenja u kolektivnom radnom sporu (u daljnjem tekstu: spor), način izbora miritelja i obavljanje organizacijskih, stručnih i administrativnih poslova za potrebe toga postupka propisani su Pravilnikom.
Postupak mirenja provodi miritelj s liste miritelja na nacionalnoj razini, koju po županijama odlukom utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće na nacionalnoj razini (dalje u tekstu: GSV) ili ako GSV nije osnovan ili je prestao s radom, listu miritelja utvrdit će ministar nadležan za poslove rada.
Za razliku od ranije važećeg Pravilnika, novi Pravilnik propisuje rok za utvrđivanje liste miritelja, koja se prema odredbama novog Pravilnika utvrđuje svake godine i to početkom svake kalendarske godine, najkasnije do 31. siječnja. Intencija ove promjene bila je osigurati da na listi budu imenovane osobe koje su doista zainteresirane provoditi postupke mirenja te na taj način osigurati potencijalnim kandidatima za miritelje imenovanje na listu miritelja.
Miritelje za listu miritelja mogu predložiti sindikati, udruge sindikata više razine, udruge poslodavaca, udruge poslodavaca više razine, Vlada Republike Hrvatske i županijska gospodarsko-socijalna vijeća. S obzirom na to da je Pravilnikom propisana samo mogućnost navedenih predlagatelja za predlaganje kandidata na listu miritelja, za imenovanje na listu miritelja može se osobno predložiti svaka fizička osoba.
Postupak predlaganja kandidata provodi se povodom objavljenog javnog poziva za predlaganje kandidata za miritelje u kolektivnim radnim sporovima. Javni poziv objavljuje ministarstvo nadležno za poslove rada (dalje u tekstu: ministarstvo) na mrežnim stranicama ministarstva.
S obzirom na to da se lista miritelja utvrđuje za svaku pojedinu županiju, prilikom predlaganja kandidata za listu miritelja za pojedinu županiju treba voditi računa o odredbi članka 3. st.3. Pravilnika kojom je pripisano da za miritelja u određenoj županiji, na listi miritelja može biti imenovana osoba koja ima prebivalište ili boravište u županiji za koju se imenuje ili u nekoj od susjednih županija.
Pred toga, stavkom 4. propisani su i uvjeti koje neka osoba mora prethodno ispunjavati da bi mogla biti predložena za imenovanje na listu miritelja. Prema tome, prije imenovanja miritelja, miritelji moraju biti educirani za provođenje mirenja u sporu sukladno Zakonu o mirenju.
Postupak mirenja
Postupak mirenja pokreće bilo koja stranka u sporu. Pisana obavijest o sporu mora se dostaviti GSV-u ili mjesno nadležnom uredu državne uprave nadležnom za poslove rada u županiji ili uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rada (u daljnjem tekstu: ured). Ako je stranka pisanu obavijest o sporu dostavila uredu, ured je dužan odmah nakon primitka, obavijest dostaviti GSV-u ili, ako GSV nije osnovan ili je prestao s radom, ministarstvu.
Pravilnikom je ujedno propisan sadržaj pisane obavijesti. Novim je Pravilnikom dodatno proširen sadržaj pisane obavijesti pa će se pored do sada traženih podataka, u pisanoj obavijesti morati navesti predmet kolektivnog radnog spora (npr. je li riječ o pravnom ili interesnom radnom sporu), te će se ujedno morati obrazložiti razlozi koji su doveli do spora . Novinu u novom Pravilniku ujedno predstavlja i činjenica da će stranka koja pokreće postupak mirenja, uz pisanu obavijest morati dostaviti i izjavu o postignutom dogovoru o miritelju ili izjavu da dogovor o miritelju nije postignut . Time se postupak izbora miritelja između stranaka po mogućnosti provodi prije dostave obavijesti o sporu GSV-u ili ministarstvu, umjesto nakon dostave obavijesti o sporu, čime će se ubrzati postupak izbora miritelja pa samim time i postupak mirenja.
Naime, sukladno članku 7. Pravilnika, o izboru miritelja koji će provesti postupak mirenja, stranke u sporu mogu se prethodno dogovoriti. Ako su stranke postigle prethodni dogovor o miritelju, stranka koja pokreće postupak mirenja dužna je uz obavijest dostaviti izjavu o postignutom dogovoru o miritelju. Ako stranke nisu postigle prethodni dogovor, odluku o miritelju donijet će predsjednik GSV-a ili, ako GSV nije osnovan ili je prestao s radom, ministar. Odluka o imenovanju miritelja za predmetni spor donosi se najkasnije u roku od dvadeset četiri sata od dana dostave obavijesti o nastalom kolektivnom radnom sporu.
Novi Pravilnik donosi još jednu promjenu u provođenju postupka mirenja. Naime, sukladno članku 6. stavku 7. Pravilnika, stranka koja je pokrenula postupak mirenja dužna je odmah nakon saznanja, pisanim putem obavijestiti GSV o činjenici da su prestali razlozi zbog kojih je pokrenut postupak mirenja.
Novim Pravilnikom, člankom 16., ujedno je jasnije uređen slučaj neodazivanja jedne od stranaka pozivu miritelja u postupku mirenja. Naime, ako se pozivu miritelja ne odazove stranka koja je pokrenula postupak mirenja i ne opravda svoj izostanak, smatrat će se da je odustala od postupka mirenja. Ako se, pak, pozivu miritelja ne odazove druga stranka u sporu i ne opravda svoj izostanak, smatrat će se da postupak mirenja nije uspio.
Vrlo značajnu novinu donosi Pravilnik u članku 17. radi horizontalnog usklađivanja Pravilnika sa ZOR-om te Zakonom o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata. Naime, člankom 205. ZOR-a propisano je koji sindikati iz kojeg razloga mogu pokrenuti štrajk. U slučaju interesnog radnog spora, tj. u slučaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, pravo pozvati na štrajk i provesti ga imaju sindikati kojima je na temelju Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata utvrđena reprezentativnost za kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora i koji su pregovarali o sklapanju kolektivnog ugovora. Člankom 17. Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata propisano je koji sindikati mogu biti stranke kolektivnog ugovora, dok je člankom 26. propisano važenje kolektivnog ugovora. S obzirom na to da je člankom 209. ZOR-a pripisano da sporazum stranaka u postupku mirenja u kolektivnom radnom sporu, koji je nastao zbog sklapanja, izmjene ili obnove kolektivnog ugovora ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora, člankom 17. Pravilnika su se propisali uvjeti pod kojima bi takav sporazum imao učinke kolektivnog ugovora, vodeći računa pri tome o članku 26. Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata. Prema tome, sporazum stranaka o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, koji može dovesti do štrajka ili drugog oblika industrijske akcije, ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora ako ga potpišu sindikati koji su u sporu, a u svom članstvu imaju kvalificiranu većinu, u skladu s člankom 26. Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata. Ako su takav sporazum potpisali sindikati u sporu, koji u svom članstvu nemaju kvalificiranu većinu u skladu s posebnim propisom, njegovim potpisivanjem započinje postupak pregovora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora u skladu sa Zakonom o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata.
Troškovi postupka mirenja
Člankom 19. Pravilnika propisano je da svaka stranka u sporu snosi svoje troškove, uključivo i troškove stručnjaka i drugih osoba koje je ona predložila za sudjelovanje u postupku mirenja. Troškove i nagradu jednog miritelja s liste miritelja koju utvrđuje GSV snosi ministarstvo, u skladu s odlukom o visini naknade troškova rada miritelja, koju donosi ministar uz prethodno mišljenje GSV-a i uz suglasnost ministra financija.
Međutim, novim Pravilnikom je ograničen broj sastanaka u odnosu na koje se snose troškovi miritelja s liste miritelja, što nije bio slučaj u ranije važećem Pravilniku. Stoga je važno naglasiti da će troškove i nagradu jednog miritelja s liste miritelja, koju utvrđuje GSV, biti isplaćeni na teret ministarstva za najviše pet održanih sastanaka. Ako postupak mirenja nije okončan niti nakon pet održanih sastanaka, daljnje troškove miritelja snosit će stranke u sporu.
Ako su se stranke u sporu sporazumjele o osobi miritelja koji nije imenovan na listu miritelja GSV-a, ti miritelji imaju pravo samo na nagradu, koja se isplaćuje na teret ministarstva, dok nemaju pravo i na naknadu ostalih troškova. Miriteljima se nagrada i troškovi za provedeni postupak mirenja isplaćuje na temelju odluke koju za svaki pojedinačni slučaj postupka mirenja donosi ministar u roku od trideset dana od dana podnošenja zahtjeva miritelja, uz koji je zahtjev miritelj dužan priložiti kopiju zapisnika o provedenom postupku mirenja.
