Zakon o zaštiti na radu koji je objavljen u Narodnim novinama br. 71 od 11. 6. 2014. provodi se slijedom podzakonskih propisa. Do sada je ministar nadležan za rad donio četiri nova podzakonska akta (pravilnika), dok se većinom provedbe odredbi zakona oslanjaju na stare pravilnike.
Novo doneseni pravilnici su:
1. Pravilnik o izradi procjene rizika
2. Pravilnik o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganja stručnog ispita
3. Pravilnik o obavljanju poslova zaštite na radu
4. Pravilnik o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu.
Svi navedeni pravilnici objavljeni su u Narodnim novinama br. 112 od 24. 9. 2014.
Ovdje ćemo ukazati na bitne odredbe pojedinih pravilnika, njihovo tumačenje i primjenu u praksi.
Pravilnik o izradi procjene rizika
Pravilnikom se naređuje poslodavcu da provede procjenu rizika za sve poslove koje za njega obavljaju radnici i osobe na radu. Procjenom se utvrđuju razne opasnosti, štetnosti i napori kao mogući uzroci ozljeda na radu, profesionalne bolesti, bolesti u vezi s radom, ali i poremećaji u procesu rada koji bi mogli izazvati štetne posljedice za sigurnost i zdravlje radnika.
Bez procjene rizika poslodavac praktički ne može kvalitetno provoditi mjere i postupke za sigurnost i zaštitu zdravlja radnika.
Procjena rizika može biti izrađena u pisanom ili elektroničkom obliku te u svakom trenutku dostupna svim radnicima i njihovim predstavnicima i organu nadzora (inspektoru rada).
Prilikom izrade procjene rizika poslodavac mora obvezno uključiti radnika, njihove predstavnike (povjerenik radnika za zaštitu na radu, sindikat), ovlaštenike i stručnjaka zaštite na radu, a prema potrebi i stručnjake iz pojedinih područja (prema djelatnosti poduzeća). U cijeli postupak mora biti uključen i odbor za zaštitu na radu koji prihvaća procjenu te donosi izmjene i dopune.
Prema odredbi članka 10. st. 2. poslodavac je obvezan dostaviti elektroničku obavijest o procjeni rizika pomoću informacijskog sustava zaštite na radu Zavodu za unapređivanje zaštite na radu.
U prilogu II. (Primjer poslova s malim rizicima) ministar rada je naveo značajan broj poslova, približno stotinjak, na kojima se pojavljuju mali rizici. Zainteresirani mogu naći detaljni opis u navedenom prilogu.
Na kraju zaključimo: Poslodavac mora imati izrađenu procjenu rizika koju može smatrati svojim općim aktom za provedbu zaštite na radu.
U praksi procjenu za poslodavca obično izrađuju ovlaštene fizičke ili pravne osobe, a ponekad i ustrojena i s ovlaštenjem vlastita služba zaštite na radu, što ne umanjuje odgovornost poslodavca za sigurnost i zaštitu zdravlja radnika.
U slučaju primjedbi inspektora rada prilikom nadzora izrađene procjene opasnosti, poslodavac je dužan opravdane primjedbe uvažiti i otkloniti nepravilnosti ili nedostatke u procjeni.
Pravilnik o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita
Osposobljavanje radnika iz zaštite na radu vrlo je važan element za sigurnost prilikom provođenja radnih postupaka i odgovarajućeg ponašanja radnika u radnom prostoru.
Pravilnik propisuje osposobljavanje za rad na siguran način, osposobljavanje i usavršavanje poslodavca, ovlaštenika i povjerenika radnika za zaštitu na radu i način i uvjete polaganja stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu i koordinatora zaštite na radu, i oblike stalnog usavršavanja i vođenja registra izdanih uvjerenja.
Osposobljavanje za rad na siguran način poslodavac provodi na osnovi procjene rizika. Poslodavac si ne može i ne smije dopustiti da bilo koji radnik obavlja poslove samostalno, a da nije osposobljen za siguran način rada, bilo teoretski ili teoretski i praktično.
Osposobljavanje se provodi prema programu osposobljavanja na temelju procjene rizika, što znači da mora obuhvatiti sve opasnosti, štetnosti i napore na radnom mjestu te načine njihovog uklanjanja.
Poslodavac može, ako ima zaposlenog stručnjaka zaštite na radu, sam izraditi program i provoditi osposobljavanje ili osposobljavanje povjeriti osobi ovlaštenoj za osposobljavanje radnika (obično vanjska organizacija za zaštitu na radu).
Odredba članka 4. st. 4 decidirano utvrđuje da se: „Program osposobljavanja radnika sastoji od teoretskog osposobljavanja koje se provodi za sve radnike ovisno o poslovima koje će obavljati i praktičnog osposobljavanja na mjestu rada, osim za poslove s malim rizicima za koje je dovoljno provesti teoretsko osposobljavanje.“
Kratko ćemo se osvrnuti na male rizike, čiji je popis ovaj puta naveden u prilogu II. Pravilnika o izradi procjene rizika. Tako će sada poslodavac s obzirom na djelatnost poslovanja i poslove koji se obavljaju u poduzeću, lakše utvrditi jesu li njegovi poslovi djelomično ili potpuno izloženi malim rizicima, što pojednostavljuje izradu procjene rizika, a također i osposobljavanje za siguran rad i posljedično manje troškove.
Osposobljavanje i usavršavanje poslodavca, ovlaštenika i povjerenika radnika za zaštitu na radu
Zakonska je obveza poslodavca i njegovog ovlaštenika da budu osposobljeni te da se stručno usavršavaju iz područja zaštite na radu u skladu s procjenom rizika.
Člankom 1. st. 2 propisuje se osposobljavanje i usavršavanje poslodavca, ovlaštenika i povjerenika radnika za zaštitu na radu, ali se ovim pravilnikom detaljnije ne obrađuje (!?) program osposobljavanja poslodavca te tko i kako provodi osposobljavanje. Međutim, jasno je da poslodavac mora biti upoznat s osnovama zaštite na radu kako bi mogao provoditi pravila zaštite na radu i poduzimati mjere za siguran rad i zaštitu zdravlja radnika. O ovoj nedorečenosti propisa svakako će trebati tražiti mišljenje Ministarstva rada, ali i Inspektorata rada. Zbog nedoumice u postupanju poslodavac mora znati kako se odrediti prema svojoj obvezi te eventualnom prekršajnom postupku od inspekcije rada.
Osposobljavanje ovlaštenika i povjerenika radnika za zaštitu na radu provode stručnjaci zaštite na radu, zaposleni kod poslodavca ili iz vanjske organizacije za zaštitu na radu.
Program osposobljavanja ovlaštenika i povjerenika radnika za zaštitu na radu mora sadržavati sljedeće teme:
Osnovni pojmovi iz zaštite na radu
Procjena rizika
Osposobljavanje iz zaštite na radu
Obveze i prava poslodavca, radnika i ovlaštenika radnika za zaštitu na radu
Poslovi zaštite na radu
Posebni propisi ovisno o djelatnosti poslodavca
Posljedice neprovođenja zaštite na radu za poslodavca.
Trajanje osposobljavanja prema navedenom programu treba iznositi najmanje 7 školskih sati. Ovlaštenik treba svakih pet godina obnavljati osposobljavanje.
Stručni ispit za stručnjaka i koordinatora zaštite na radu
Ako poslodavac zapošljava stručnjaka zaštite na radu ili koordinatora zaštite na radu, oni moraju imati odgovarajuću stručnu spremu i položen stručni ispit. Stručni ispit se sastoji od općeg i posebnog dijela. Način prijavljivanja stručnog ispita Ministarstvu za rad te odobravanje i polaganje stručnog ispita utvrđeni su odredbama pravilnika u glavi III. Stručni ispit za stručnjaka zaštite na radu, te u glavi IV. Stručni ispit za koordinatora zaštite na radu.
Ovim se odredbama treba rukovoditi pravna ili kadrovska služba poslodavca prilikom zasnivanja radnog odnosa za navedene poslove.
Pravilnik o obavljanju poslova zaštite na radu
Ovaj pravilnik uglavnom uređuje obavljanje poslova zaštite na radu kod poslodavca i propisuje uvjete za njihovo obavljanje.
Za poslodavca su bitne odredbe koje utvrđuju stupanj i broj stručnjaka zaštite na radu ovisno o broju zaposlenih i rizicima, odnosno obimu poslova s posebnim uvjetima rada. To su zapravo kriteriji prema kojima poslodavac zapošljava potreban broj stručnjaka zaštite na radu određenog stupnja:
1. do uključivo 49 zaposlenih radnika (poslodavac iz čl. 20. st. 2 zakona) – jedan stručnjak zaštite na radu I. stupnja
2. do uključivo 49 zaposlenih radnika od kojih više od 70% obavlja poslove s posebnim uvjetima rada – jedan stručnjak zaštite na radu II. stupnja
3. od 50 do uključivo 249 zaposlenih radnika (poslodavac iz čl. 20. st. 3 zakona) – najmanje jedan stručnjak zaštite na radu II. stupnja
4. od 50 do uključivo 249 zaposlenih radnika od kojih najmanje 80% obavlja isključivo poslove s malim rizicima – najmanje jedan stručnjak zaštite na radu I. stupnja
5. od 250 do uključivo 499 zaposlenih radnika (poslodavac iz čl. 20. st. 4 zakona) – najmanje dva stručnjaka zaštite na radu I. i II. stupnja, a na svakih daljnjih 500 radnika još najmanje jedan stručnjak zaštite na radu II. stupnja.
Pravilnikom su također propisani uvjeti na temelju kojih se određuje stručnjak zaštite na radu I. stupnja, stručnjak zaštite na radu II. stupnja, te poslodavca fizičku osobu koji poslove zaštite na radu obavlja za svoje potrebe i zapošljava do uključivo 49 radnika.
Pravilnik o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu
Pravilnik se uglavnom bavi uvjetima za stjecanje ovlaštenja za izradu procjene rizika, osposobljavanjem za rad na siguran način, ispitivanjem sredstava rada, ispitivanjima u radnom okolišu te obavljanjem poslova zaštite na radu. Navedena ovlaštenja mogu se izdati za obavljanje pojedinog ili više poslova zaštite na radu.
Uz prethodno dobiveno ovlaštenje mogu se obavljati sljedeći poslovi:
a) poslovi zaštite na radu kod poslodavca
b) izrada procjene rizika
c) osposobljavanje za zaštitu na radu (za rad na siguran način, osposobljavanje ovlaštenika i povjerenika radnika za zaštitu na radu)
d) ispitivanje radne opreme
e) ispitivanje fizikalnih, kemijskih i bioloških čimbenika radnog okoliša.
U praksi mnogi poslodavci uglavnom ugovaraju s vanjskom ovlaštenom organizacijom za zaštitu na radu izradu procjene rizika, poslove zaštite na radu, sva potrebna osposobljavanja, ispitivanja radne opreme (strojevi, postrojenja i dr.), te ispitivanje štetnih čimbenika u radnom okolišu. Ugovorna fizička ili pravna osoba mora imati ovlaštenja za poslove koje će obavljati za poslodavca.
Neka poduzeća ili više njih na istoj lokaciji mogu koristiti samo jednu službu zaštite na radu (potreban ugovor) za obavljanje poslova zaštite na radu kod navedenih poslodavaca. Zajednička služba mora imati zaposlena tri stručnjaka zaštite na radu u punom radnom vremenu. Najmanje jedan stručnjak mora imati završen studij strojarstva, a jedan završen studij elektrotehnike, kemije ili kemijskog inženjerstva. Takva služba može dobiti ovlaštenje za poslove zaštite na radu, izrade procjene rizika i osposobljavanja iz zaštite na radu.
Zaključak
Poslodavci koji su do sada provodili zaštitu na radu prema „starom“ Zakonu o zaštiti na radu i podzakonskim propisima, u principu su dužni provedbu novog Zakona (NN 71/14) trenutno prilagoditi samo promjenama navedenima u odredbama četiri nova pravilnika.
Novi pravilnici su iz svoje domene ukinuli mnoge dosad važeće pravilnike objavljene u Narodnim novinama:
I. Pravilnik o izradi procjene opasnosti (48/97, 114/02, 126/03 i 144/09)
II. Pravilnik o polaganju stručnog ispita stručnjaka zaštite na radu (br. 114/02 i 126/03)
III. Pravilnik o uvjetima za osposobljavanje radnika za rad na siguran način (br. 114/02 i 126/03)
IV. Pravilnik o programu i načinu provjere osposobljenosti poslodavca ili njegovog ovlaštenika za obavljanje poslova zaštite na radu (br. 114/02 i 29/05)
V. Pravilnik o programu, sadržaju i načinu provjere znanja poslodavca ili njihovih ovlaštenika iz područja zaštite na radu (br. 69/05)
VI. Pravilnik o uvjetima i stručnim znanjima za imenovanje koordinatora za zaštitu na radu te polaganju stručnog ispita (br. 101/09 i 40/10)
VII. Pravilnik o uvjetima pod kojima pravne osobe mogu obavljati poslove zaštite na radu (br. 114/02 i 126/03)
VIII. Pravilnik o ispitivanju radnog okoliša te strojeva i uređaja s povećanim opasnostima (br. 114/02, 131/02 i 126/03). I dalje se primjenjuju članci 14. do 20. koji se odnose na postupak ispitivanja i sadržaj, oblik i način izdavanja isprava o ispitivanju te obrasci uvjerenja RO i SU.
Na kraju treba napomenuti da za sada još uvijek ne djeluje Zavod za unapređivanje zaštite na radu, pa u vezi s njim odredbe iz navedenih pravilnika poslodavac nije u mogućnosti provesti. To se odnosi na obavještavanje zavoda od strane poslodavca o mjerama koje je poduzeo, a u vezi članka 10. st. 2 (Pravilnik o izradi procjene rizika), članaka 7. st. 2 i 10. st. 2 (Pravilnik o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita), članka 5. st. 2 (Pravilnik o obavljanju poslova zaštite na radu) i članaka 9., 11., 12., 13., 14. i 17. (Pravilnika o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu).
