Sloboda sindikalnog udruživanja i pravo na kolektivno pregovaranje za sklapanje kolektivnog ugovora temeljna su prava radnika, koja su zajamčena međunarodnim konvencijama, Ustavom Republike Hrvatske i zakonima. Osnovni smisao udruživanja radnika u sindikate sastoji se upravo u ostvarenju temeljnih interesa radnika, a to je poboljšanje materijalnih i socijalnih uvjeta rada. Kolektivni ugovor ključni je mehanizam u ostvarenju toga cilja.
Kolektivno pregovaranje podrazumijeva sve vrste pregovora između predstavnika radnika s jedne strane i poslodavca ili udruga poslodavaca s druge strane o uvjetima rada i zapošljavanja. Kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora u ime članova sindikata temeljna je zadaća svakog sindikata. Samo sindikati, i to oni reprezentativni, imaju ovlaštenje kolektivnog pregovaranja, kojim pred poslodavcem zastupaju interese radnika. Sindikat grafičara i medija posebnu pažnju posvećuje kolektivnom pregovaranju i sklapanju kolektivnih ugovora.
Više članova sindikata – bolji uvjeti rada
Snaga i autoritet sindikata u kolektivnom pregovaranju izvire iz broja članova sindikata. Sindikat s većim brojem članova ima veću mogućnost izboriti se za bolje uvjete rada, jer mu broj članova daje i veći legitimitet zahtijevati ispunjenje određenih zahtjeva u interesu radnika. Realan u svojim zahtjevima prema poslodavcu, ali u potpunosti posvećen ostvarenju interesa svojih članova i svih radnika u djelatnosti, Sindikat grafičara i medija u procesu kolektivnog pregovaranja uspješno ostvaruje ciljeve i interese koje su pred njega postavili članovi sindikata i svi radnici zaposleni kod poslodavca. Iz dosadašnjih naših aktivnosti možemo zaključiti da kod radnika uživamo povjerenje u zastupanju njihovih interesa, pa svoje uspjehe u kolektivnom pregovaranju možemo pripisati i podršci ne samo naših članova, već i svih radnika kod poslodavca.
Zašto je važno imati kolektivni ugovor?
Iako osnovni uvjeti rada radnika mogu biti uređeni i ugovorom o radu i pravilnikom o radu, što je obično slučaj kod poslodavaca kod kojih ne djeluje sindikat ili kod kojih se radnici nisu uspjeli izboriti za kolektivni ugovor, činjenica je da je težnja svih članova sindikata, odnosno radnika kod kojih djeluje sindikat sklopiti s poslodavcem kolektivni ugovor. Razloga tomu je nekoliko:
- Dok je pravilnik o radu akt kojeg donosi poslodavac samostalno, i može ga mijenjati u svakom trenutku, kolektivni ugovor je ishod postojanja i obostrane suradnje između sindikata i poslodavca. Samo u takvim radnim sredinama uvjeti rada su zadovoljavajući i stabilni.
- Kolektivni ugovor je dvostrano-obvezni akt pa se može mijenjati samo dogovorom poslodavca i sindikata. Radnicima se kolektivnim ugovorom, za razdoblje na koje je kolektivni ugovor sklopljen, osigurava transparentnost i stabilnost uvjeta rada. Radnici u tom slučaju nisu izloženi samoinicijativnim promjenama uvjeta rada od strane poslodavca, kao što je to moguće u slučaju ako poslodavca ne obvezuje kolektivni ugovor.
- Zakonom o radu i ostalim zakonima koji uređuju radno-pravnu materiju propisani su samo minimalni radno-pravni standardi, a kolektivnim ugovorima moguće je te uvjete rada radnika propisati na većoj razini.
- Zakon o radu i ostali propisi ne propisuju visinu određenih prava kao što je npr. pravo na povećanu plaću po osnovi prekovremenog rada, već se visina tog prava propisuje kolektivnim ugovorom.
Sklapanje kolektivnog ugovora u interesu je i radnika i poslodavaca. Dok se kolektivnim ugovorom radnicima osigurava veća razina prava od zakona i propisa, stabilnost uvjeta rada i zdrava radna sredina, poslodavac si osigurava socijalni mir, stabilnost poslovanja i prilagođenost propisa svojim specifičnim potrebama. Različita međunarodna i domaća istraživanja potvrđuju da su bolji uvjeti rada radnika kod onih poslodavaca kod kojih je sklopljen kolektivni ugovor, te da kolektivno pregovaranje doprinosi boljim plaćama i uvjetima rada, te pravednim i produktivnim radnim odnosima.
Kolektivni ugovor uređuje veću razinu prava od Zakona
Cilj svakog kolektivnog pregovaranja je sklapanje kolektivnog ugovora kojim se poslodavac obvezuje poštovati dogovorene uvjete rada radnika, a sindikat se obvezuje na socijalni mir za vrijeme primjene kolektivnog ugovora. Kolektivnim ugovorom utvrđuju se konkretna prava, obveze i odgovornosti radnika i poslodavca u oblasti zasnivanja radnog odnosa, isplate plaća, naknada i materijalnih prava radnika, prestanka radnog odnosa, sindikalnog organiziranja, zaštite prava radnika, informiranja radnika, rješavanja sporova iz radnog odnosa itd. Osnovna zadaća našeg Sindikata je kolektivnim ugovorom unaprijediti razinu prava radnika koja je propisana Zakonom o radu i drugim propisima, te urediti i ona prava radnika koja nisu propisana Zakonom o radu.
U kolektivnim ugovorima ugovaramo osnovice za obračun plaće, najčešće sa koeficijentima radnih mjesta. S obzirom da se zakonom o radu ne propisuju iznosi dodataka na plaću po različitim osnovama, kolektivnim ugovorima ugovaramo dodatke za minuli rad kao i povećanja plaće za rad noću, prekovremeni rad, rad nedjeljom, rad u smjenama, rad u dane blagdana i neradne dane.
S obzirom da Zakon o radu u odnosu na godišnji odmor propisuje samo najkraće trajanje godišnjeg odmora od 4 tjedna, u kolektivnim ugovorima utvrđujemo kriterije za utvrđivanje trajanja godišnjeg odmora, a u svim kolektivnim ugovorima smo uspjeli utvrditi duži godišnji odmor od zakonskog minimuma (20 dana).
Zakon ne propisuje prava radnika po osnovi određenih materijalnih prava, kao što su pravo na naknadu troškova prijevoza, jubilarne nagrade, otpremnine za odlazak u mirovinu, veće otpremnine za poslovno uvjetovane otkaze, duži otkaznih rokovi, solidarne pomoći, dar djetetu, božićnicu, regres, a koja su posebno važna radnicima. Stoga, gotovo svi kolektivni ugovori imaju ugovorenu odredbu o uvjetima i visini isplate navedenih materijalnih prava radnika. Jedno od važnih područja u kolektivnim ugovorima je i briga o radnicima s djecom, pa u svim kolektivnim ugovorima imamo ugovoreno pravo radnika na dar djetetu do 15 godina starosti, a u kolektivnim ugovorima ugovoreno je pravo radnika na potporu za rođenje djeteta.
Kvalitetna i transparentna organizacija radnoga vremena posebno je važna kako poslodavcima, tako i radnicima. Stoga, poseban značaj pridajemo odredbama kolektivnog ugovora kojima se uređuje navedeno područje. Osnovni cilj nam je ograničiti trajanje rada radnika, kako bi zaštitili njihovo zdravlje i sigurnost na radu, te osigurati obvezu poslodavca da radnicima isplaćuje povećanu plaću u slučaju prekovremenog rada, noćnog rada, rada u drugoj smjeni, rada nedjeljom, praznikom i subotom.
Jednako tako nam je važna i zaštita starijih radnika, kojima se kolektivnim ugovorima kod određenih poslodavaca osigurava zaštita razine njihove plaće, povoljniji uvjeti rada kao i otpremnine prilikom odlaska u mirovinu. Gotovo sva navedena prava ne postoje u Zakonu o radu ni drugim propisima, kao što mnogi radnici često pogrešno misle.
Stalno aktivni u kolektivnom pregovaranju
Sindikat grafičara i medija posebnu pažnju posvećuje kolektivnom pregovaranju, što uključuje sklapanje novih kolektivnih ugovora, obnovu i unapređenje postojećih, ali i brigu o poštivanju i pravilnoj primjeni važećih kolektivnih ugovora.
Iako je u ostalim državama Europske unije uvriježena praksa sklapanja kolektivnih ugovora na razini djelatnosti kako bi se kod svih poslodavaca u toj djelatnosti osigurali minimalni radni standardi, u grafičkoj i nakladničkoj djelatnosti u Hrvatskoj za sada ne postoji granski kolektivni ugovor. Prvi kolektivni ugovor djelatnosti, koji smo sklopili nakon osamostaljenja Republike Hrvatske u prosincu 1992. godine, bio je obvezujući za sva društva grafičke, izdavačke i informativne djelatnosti slijedom obveznog članstva društava u Hrvatskoj gospodarskoj komori s kojom je bio potpisan. Kako je 1996. godine stupio na snagu novi Zakon o radu, kojim je pravo na kolektivno pregovaranje osigurano udrugama poslodavaca, dana 14. lipnja 1997. godine sklapa se Kolektivni ugovor za tiskarsku djelatnost s udrugom poslodavaca Hrvatski grafičar koji se primjenjivao na dio poslodavaca članova te udruge. Ovaj kolektivni ugovor vrijedio je do prestanka aktivnog rada te udruge poslodavaca 2008. godine., te više nije na snazi.
Aktivnosti Sindikata grafičara i medija su zadnja dva desetljeća neprekidno usmjerene na kolektivno pregovaranje na razini poslodavca, tj. na tzv. kućne kolektivne ugovore. U tom periodu sklapano je više desetaka kolektivnih ugovora, a u posljednje vrijeme na snazi je dvadesetak kolektivnih ugovora, koji pokrivaju 66% članova. Na taj način Sindikat je i u ovim vremenima koja nisu naklonjena sektorskom pregovaranju, uspio kod mnogih poslodavaca osigurati veća i sigurnija prava radnika.
Nastavljamo dalje
Nakon što je kolektivni ugovor sklopljen posao nije gotov, te se posebna pažnja posvećuje njegovoj primjeni. U suradnji sa sindikalnim povjerenicima, članovima sindikata i svim radnicima pratimo provedbu kolektivnih ugovora te osiguravamo njegovo poštivanje i potpunu primjenu.
Porast broja poslodavaca koje bi obvezivao kolektivni ugovor, veća razina pokrivenosti radnika kolektivnim ugovorima, kao i povećanje razine prava radnika koja proizlaze iz radnog odnosa, a pogotovo materijalna osnovni su ciljevi djelovanja sindikata u ovom području. Unatoč gospodarskoj i financijskoj krizi Sindikat grafičara i medija je uglavnom uspijevao zadržati do sada ostvarena prava ili dogovoriti privremeno nužno smanjenje razine prava na u cilju očuvanja radnih mjesta.
Kolektivnim ugovorima pobliže se definiraju mnoga prava radnika koja zakon ne definira ili samo određuje njihove minimume.
- Plaća – povećanje/smanjenje plaće (osnovica, pripravnost).
- Dodaci za prekovremeni rad, rad noću, blagdanom i neradnim danom.
- Dodatak za minuli rad.
- Definiranje povezanih prava kao što je naknada za prijevoz, topli obrok, terenski dodatak, dnevnice i sl.
- Povećanje ostalih materijalnih prava (regres, božićnica, jubilarne nagrade i dr.).
- Solidarnost u slučaju teških životnih situacija (pomoći kod dugotrajnog bolovanja, smrti, nabavke lijekova, elementarnih nepogoda i dr.)
- Uvođenje III. MIO stupa ili povećanje mjesečne uplate od strane poslodavca.
- Zdravstveno osiguranje/sistematski pregledi.
- Kriteriji godišnjeg odmora iznad zakonskih minimuma, definiranje plaćenog dopusta.
- Otkazni rokovi i otpremnine.
Osnovni cilj budućeg djelovanja Sindikata grafičara i medija bit će sklapanje kolektivnih ugovora kod poslodavaca kod kojih do danas kolektivni ugovor nije sklopljen, te poboljšanje primjene postojećih kolektivnih ugovora. Pokrivenost članstva sa Kolektivnim ugovorima danas iznosi 77,28%, i značajno je visok postotak radnika koji su zaposleni u našim podružnicama u kojima je na snazi kolektivni ugovor.
Aktualne smjernice u kolektivnom pregovaranju:
- Zalagati se za povećanje plaća radnika, uz pojedina materijalna prava ovisno o poslovnim rezultatima poslodavca. Potrebno je prema poslovnim rezultatima poslodavca inzistirati na pravednoj redistribuciji dohotka te ostvarenih poslovnih rezultata. Plaća bi morala rasti prema povećanju troškova života i produktivnosti.
- Tražiti mogućnosti za isplatu neoporezivog iznosa nagrade za rad radnika prema Pravilniku o porezu na dohodak.
- Zalagati se za uvođenje III. mirovinskog stupa.
- Zalagati se za uvođenje fleksibilnog radnoga vremena koje bi bilo u korist radnika u slučajevima kada poslovni procesi dozvoljavaju.
- Zalagati se za unapređenje obrazovanje i edukaciju radnika koji će im osigurati dodatna znanje i vještine kod poslodavca i na tržištu rada i na taj način utjecati na njihovu zapošljivost.
- Pozornost usmjeriti na unapređenje zaštite zdravlja i sigurnosti radnika.
