Organizacija

Tijela i ustrojstvo Sindikata grafičara i medija određeni su Statutom. Svaki naš član ima pravo birati i biti biran odnosno aktivno sudjelovati u svim organizacijskim razinama, od Sindikalne podružnice do Kongresa. Izborno razdoblje je četiri godine.

Organizacija

Tradiciju od jednog i pol stoljeća Sindikat grafičara i medija ostvaruje i stoga što je uvijek imao jasnu i stabilnu organizaciju, koju je uvijek nastojao prilagoditi izazovima vremena u kojem je radio. Takav odgovoran pristup slika je i današnje organizacije Sindikata.

Statut je najviši akt Sindikata grafičara i medija, a donosi ga Kongres koji je najviše tijelo Sindikata. Statutom su definirane sve temeljne odrednice ustrojstva i rada Sindikata; od ciljeva i svrhe, naziva, sjedišta, članstva, članskih prava i obveza, do organa sindikata, njegovog ustrojstva i osnovnih principa sindikalnog rada, fondova, imovine i materijalnog poslovanja. Sva tijela Sindikata dužna su postupati prema Statutu, a u svrhu njegove provedbe donose se posebni pravilnici i odluke. Statutom je određeno ustrojstvo Sindikata grafičara i medija.

Organizacija Sindikata obuhvaća sljedeće oblike organizacije i organe:

  • Sindikalna podružnica
  • Stručna služba
  • Predsjednik
  • Upravni odbor sredstava solidarnosti
  • Predsjedništvo
  • Stupovi Sindikata
  • Nadzorni odbor
  • Statutarna komisija
  • Kongres.

Svaki član Sindikata grafičara i medija ima pravo i mogućnost birati i biti biran odnosno aktivno sudjelovati u svim njegovim organizacijskim razinama od Sindikalne podružnice do Kongresa. Izborno razdoblje je četiri godine za većinu tijela i njihovih članova.

Nakon statutarnih promjena 2019. godine, Sindikat je u potpunosti organizacijski otvoren radnicima iz svih područja medijskih djelatnosti.

dav

SINDIKALNA PODRUŽNICA

Sindikalna podružnica je osnovni oblik organizacije i djelovanja Sindikata, a čine je svi članovi Sindikata zaposleni u jednom trgovačkom društvu, ustanovi ili samostalnoj radionici. Sindikalna podružnica utemeljuje se u trgovačkom društvu gdje Sindikat ima svoje članove.

Iako nije samostalni subjekt, Sindikalna podružnica ima raspoloživa sredstva na svojem analitičkom računu te ih može samostalno koristiti, pri čemu stručne službe Sindikata vrše uplate i isplate sredstava uz maksimalnu transparentnost poslovanja.

Spisak svih sindikalnih podružnica se vodi u Sindikatu i u regionalnom povjereništvu.

Sindikalna podružnica vodi brigu o svim pitanjima od značenja za pojedinog člana Sindikata u cjelini, a osobito:

  • organizira nove članove i vodi brigu o članstvu
  • djeluje neposredno na unapređenju radnih uvjeta i humanizaciji radne okoline
  • rješava svakodnevna pitanja i probleme radno-pravne prirode
  • uz pomoć stručnih službi Sindikata aktivno sudjeluje u kolektivnim pregovorima s prema poslodavcu
  • razmatra prijedloge akata konkretnog poslodavca
  • provodi odluke viših organa Sindikata i razmatra prijedloge koji joj se dostave na raspravu.

Član Sindikata koji pripada sindikalnoj podružnici, a koji želi ostvariti ili zaštititi neko svoje pravo, najprije o tome izvještava sindikalnog povjerenika sindikalne podružnice. Pitanja koja se ne mogu riješiti unutar sindikalne podružnice, prenose se na: Stručne službe, Predsjedništvo Sindikata ili na Upravni odbor sredstava solidarnosti, sve ovisno o njihovoj prirodi.

I sindikalna podružnica ima svoje organe, a to su:

  1. Skupština,
  2. Nadzorni odbor,
  3. Sindikalni povjerenik(ci) odnosno sindikalno povjereništvo.

1. Skupština sindikalne podružnice je najviši organ Sindikata u sindikalnoj podružnici, a čine ju svi članovi kod poslodavca odnosno u trgovačkom društvu. Skupština sindikalne podružnice saziva se najmanje jedanput godišnje, kao izvještajna, a svake četvrte godine, kao izborna. Skupština sindikalne podružnice ima slijedeće nadležnosti:

  • razmatra izvješće o radu povjereništva, nadzornog odbora i blagajničko izvješće
  • bira (glavnog) sindikalnog povjerenika(e)
  • bira članove nadzornog odbora sindikalne podružnice
  • donosi plan i program rada sindikalne podružnice u skladu s planom i programom rada Sindikata
  • obavlja i druge poslove koji proizlaze iz odredaba Statuta Sindikata.

2. Nadzorni odbor podružnice broji najmanje tri člana, koji ne mogu obnašati druge funkcije u podružnici. Ovo tijelo nije obavezno, a u praksi ga imaju veće podružnice. Zadaci nadzornog odbora su:

  • obavljati nadzor i kontrolu ostvarivanja prihoda i rashoda sindikalne podružnice
  • nadzirati ostvarivanje financijsko-gospodarske politike Sindikata u sindikalnoj podružnici.

3. Sindikalni povjerenik(ci) – Sindikalno povjereništvo biraju se na izbornoj skupštini sindikalne podružnice. Svi sindikalni povjerenici u sindikalnoj podružnici sačinjavaju sindikalno povjereništvo (ako je izabrano više povjerenika – u većim podružnicama).
Osnovni zadaci povjereništva sindikalne podružnice, odnosno sindikalnog povjerenika su:

  • radi na svim zadacima i aktivnostima koje mu povjeri članstvo Sindikata i na aktivnostima koje proizlaze iz Statuta i programa rada Sindikata
  • vodi potpunu evidenciju članova Sindikata
  • saziva i rukovodi sjednicama
  • rukovodi radom sindikalne podružnice i predstavlja je u pregovorima s poslodavcem i drugim organima i organizacijama
  • potpisuje akte i odluke sindikalne podružnice
  • primanje pritužbi od članova
  • podučavanje članova za sindikalni rad
  • organiziranje novih članova i animiranje
  • kontroliranje redovite naplate sindikalne članarine
  • predlaže listu kandidata za članove radničkog vijeća i povjerenike za zaštitu na radu.

U svojem radu sindikalno povjereništvo odnosno sindikalni povjerenik redovito koristi pomoć Stručnih službi Sindikata i njegovih tijela, a ovisno o situaciji u direktni kontakt upućuje i samog člana.

REGIONALNA AKTIVNOST

Radi operativne provedbe svih sindikalnih, animacijskih, organizacijskih, obrazovnih i drugih aktivnosti, područje djelovanja Sindikata teritorijalno je ustrojeno na sindikalne regije:

  • Zagrebačka regija
  • Zagorsko-međimurska regija
  • Slavonsko-baranjska regija
  • Dalmatinska regija
  • Goransko-primorska i Istarska regija.

STRUČNA SLUŽBA

Stručna služba Sindikata je posebna profesionalizirana jedinica, u kojoj se obavljaju stručni, administrativno-tehnički, računovodstveni, pravni, ekonomski i drugi poslovi za potrebe Sindikata.
Za obavljanje poslova u nadležnosti Stručne službe zaposlen je određen broj zaposlenika, a njezini odjeli su:

  • Kolektivno ugovaranje
  • Radno-pravna zaštita
  • Financijsko-knjigovodstveni poslovi.

PREDSJEDNIK

Predsjednik je izvršni organ Sindikata, koji obavlja svoju funkciju u skladu s odredbama ovog Statuta i odlukama, zaključcima i preporukama Kongresa, a naročito obavlja slijedeće zadaće:

  • predstavlja i zastupa Sindikat u odnosima s drugim sindikatima, poslodavačkim udrugama, državnim organima i drugim subjektima, te pred međunarodnim udrugama i udruženjima
  • nosi odgovornost za provođenje odluka i zaključaka organa Sindikata
  • odgovara za imovinu i materijalno-financijsko poslovanje Sindikata
  • ostvaruje suradnju u dobroj vjeri s drugim sindikatima i socijalnim partnerima na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Predsjednik Sindikata je po funkciji predsjednik Predsjedništva. Predsjednik Sindikata saziva sjednice Predsjedništva, rukovodi radom Predsjedništva, kontrolira izvršenje odluka Predsjedništva, te koordinira rad svih ostalih organa Sindikata, uključujući organizaciju i rad Stručne službe te ima pravo izbora i rasporeda voditelja i savjetnika za pojedine poslove, kao i na ocjenu njihovog rada.

UPRAVNI ODBOR SREDSTAVA SOLIDARNOSTI

Upravni odbor sredstava solidarnosti upravlja novčanim sredstvima solidarnosti raspoređenim u Fondu solidarnosti, Štrajkačkom fondu i Fondu za posmrtine. Upravni odbor sredstava solidarnosti ima 9 članova. Upravni odbor sredstava solidarnosti za svoj rad odgovara Predsjedništvu i Kongresu.

PREDSJEDNIŠTVO

Predsjedništvo je najviši izvršni organ Sindikata između dva Kongresa. Izbor članova Predsjedništva provodi se na Kongresu. Mandat članova Predsjedništva je četiri godine, a na istu funkciju mogu ponovno biti izabrani. Predsjedništvo ima ukupno 15 članova, uz primjerenu zastupljenost predstavnika svih Stupova Sindikata. Predsjedništvo se u pravilu sastaje kvartalno, a po potrebi i češće. Predsjedništvo je za svoj rad odgovorno Kongresu i članovima Sindikata.
Prava i dužnosti Predsjedništva su:

  • rukovodi Sindikatom između dva Kongresa
  • provodi i izvršava zadatke i obveze koje proizlaze iz Statuta, rezolucija, deklaracija i zaključaka Kongresa
  • donosi zaključke o svim sindikalno-političkim mjerama i njihovim težištima
  • postavlja i usvaja načela za pripremu i provedbu kolektivnih pregovora
  • utvrđuje smjernice sindikalnog rada
  • donosi plan prihoda i rashoda, te završni godišnji račun Sindikata
  • odlučuje o raspodjeli sindikalne članarine
  • utvrđuje politiku ukupnog materijalno-financijskog poslovanja usmjerenih na ispunjenje sindikalnih zadaća koje su u funkciji članstva
  • utvrđuje prijedlog Statuta i njegove izmjene i dopune
  • izdaje informativne, stručne i obrazovne edicije i publikacije, namijenjene članovima ukupnoj javnosti
  • donosi potrebne pravilnike i druge akte za provođenje Statuta
  • priprema sve dokumente i odluke što se predlažu Kongresu.

organizacija3

STUPOVI SINDIKATA

Imajući u vidu specifičnosti, razlike i sličnosti, svake od djelatnosti u kojima Sindikat okuplja članove i provodi aktivnosti, prema istima članovi odnosne podružnice u kojima su aktivni svrstavaju se u tri Stupa:

  1. Tiskarstvo, nakladništvo i ambalaža;
  2. Mediji i komunikacije;
  3. Usluge i povezane djelatnosti.

Članovi Sindikata odnosno sindikalne podružnice iz svakog Stupa mogu u okviru pojedinog Stupa raspravljati o za njih specifičnim temama, donositi primjerene zaključke i odluke te ih provoditi u istim okvirima. Ovo se odnosi posebice na specifična stručna, strukovna i obrazovna pitanja te aktivnosti, ali i na sindikalne, animacijske, organizacijske, obrazovne i druge aktivnosti u okviru djelatnosti Stupa.

NADZORNI ODBOR

Nadzorni odbor obavlja nadzor nad imovinom i financijskim poslovanjem Sindikata. Nadzorni odbor broji 5 članova, koji ne mogu istodobno obnašati i funkcije u drugim tijelima Sindikata. Nadzorni odbor se bira na Kongresu Sindikata. Nadzorni odbor za svoj je rad odgovoran Kongresu Sindikata.

Nadzorni odbor ima slijedeće zadaće i ovlasti:

  • nadzire ostvarivanje utvrđene financijske politike Sindikata i potiče njezino poboljšanje
  • kontrolira financijsko poslovanje te ima pravo kontrole ispravnog i namjenskog trošenja sredstava i uporabe imovine u cijelom Sindikatu
  • nadzire ukupnu materijalno-financijsku politiku Sindikata u smislu udruživanja sredstava za pojedine namjene, plasmana sredstava i angažiranja sredstava, u skladu s Programom rada i Statutom.

Poslove i zadaće iz prethodnog stavka Nadzorni odbor obavlja na temelju posebnoga Pravilnika o materijalno-financijskom poslovanju. Predsjednik Nadzornog odbora prisustvuje sjednicama Predsjedništva, kada se raspravlja o financijskim odlukama.

STATUTARNA KOMISIJA

Statutarna komisija je organ Sindikata koji se izabire na Kongresu Sindikata. Statutarna komisija broji 5 članova, koji ne smiju unutar drugih tijela Sindikata imati funkcija. Statutarna komisija za svoj je rad odgovorna Kongresu Sindikata.

Zadaci Statutarne komisije su:

  • tumačiti odredbe Statuta i drugih statutarnih akata
  • ocjenjivati i donositi odluke o usklađenosti odluka podružnice i organa Sindikata u skladu sa Statutom
  • razmatrati i rješavati prigovore i žalbe statutarnog karaktera, koje Sindikatu upućuju njegovi članovi i organi
  • analizirati i nadzirati primjenu Statuta i predlagati njegove izmjene i dopune.

KONGRES

Kongres je najviši organ Sindikata grafičara i medija. Redovni Kongres održava se svake četvrte godine, a zastupnici na Kongresu su ponajviše izabrani delegati iz sindikalnih podružnica ovisno o broju članova podružnice pri čemu svaka podružnica ima pravo na barem jednog delegata, te uz njih članovi Predsjedništva i ostalih trajnih tijela Sindikata.

Kongres donosi Poslovnik o svom radu, a radom Kongresa rukovodi Radno predsjedništvo. Svaki zastupnik na Kongresu ima jedan glas.

Važnije nadležnosti Kongresa su:

  • izmjene i dopune Statuta
  • odluke o prihvaćanju izvješća o radu Predsjedništva, Nadzornog odbora, Statutarne komisije, Upravnog odbora sredstava solidarnosti
  • donosi stavove Sindikata o važnim interesnim i političkim pitanjima (program, rezolucije i deklaracije)
  • donosi preporuke u vezi posebnih interesnih skupina (žene, strani radnici, invalidi i mladi radnici)
  • izabire članove Predsjedništva, Nadzornog odbora, Statutarne komisije, te Predsjednika Sindikata
  • odlučuje o međunarodnoj sindikalnoj suradnji
  • donosi odluke o spajanju, razdvajanju i prestanku rada Sindikata.

Svaki član Sindikata grafičara i medija ima pravo i mogućnost birati i biti biran odnosno aktivno sudjelovati u svim njegovim organizacijskim razinama od Sindikalne podružnice do Kongresa.

POVEZANOST SA SVIM ČLANOVIMA I MEDIJSKIM DJELATNOSTIMA

Promjene koje se događaju anticipirao je i ovaj Sindikat, što je učinio otvaranjem prema svim medijskim djelatnostima i uslugama na 7. kongresu održanom 27. rujna 2019. u Stubičkim Toplicama. Govoreći o nužnosti prilagodbe, predsjednik Sindikata Darije Hanzalek, pred 100 delegata iz podružnica, istaknuo je:

“Slavimo 150 godina postojanja našeg Sindikata, upravo stoga što se on sve ovo vrijeme uspio prilagođavati izazovima svojeg vremena.

Tehnološke promjene su izuzetne, 4. industrijska revolucija u medijima već je značajno provedena, informacije odavno nisu bilježene samo na papiru, ljudi manje čitaju, mediji se isprepliću u zajedničku mrežu koja više nema jasnih granica. Ponosan na svoju povijest, ali i svjestan svoje budućnosti, strukturno i sadržajno naš Sindikat se otvara prema Sindikatu svih medija i povezanih djelatnosti.

Uz sve dosadašnje aktivnosti ovaj posljednji Kongres naglasak rada našeg Sindikata stavlja na njegove temelje – organiziranje, organiziranje i ponovno organiziranje. Rad s članovima i radnicima na terenu, njihovo obrazovanje, informiranje i osvješćivanje da svi zajedno činimo Sindikat, da svi zajedno činimo naše društvo, da svi zajedno činimo našu budućnost.

Upravo zato, na kraju, pozdravljam vas s našim stoljetnim pozdravom koji jezikom iz davnih vremena i danas u četiri riječi govori sve, govori našu sindikalnu i ljudsku istinu: Složni, bit ćemo možni!”