Prilikom sklapanja ugovora o radu, kao dvostrano obvezujućeg pravnog posla presumira se dobra vjera ugovorne volje stranaka, u kom smislu ugovorne strane ne bi smjele prilikom sklapanja ugovora o radu zatajiti podatke koji u bitnom mogu omesti izvršavanje tog ugovora, odnosno ugroziti život ili zdravlje drugih sudionika koji sudjeluju u izvršenju tog ugovora.
Obveza radnika da obavijesti poslodavca o bolesti ili nekim drugim okolnostima proteže se i tijekom trajanja radnog odnosa, a ne samo prilikom zasnivanja radnog odnosa. Stoga je u okviru ovog instituta dana ovlast poslodavcu da radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti radnika za obavljanje određenih poslova, može radnika u bilo koje vrijeme uputiti na zdravstveni pregled o svom trošku.
Ako bi se kod radnika tijekom trajanja radnoga odnosa pojavile neke okolnosti ili bolest, koja ugrožava izvršenje ugovora o radu, tijekom trajanja ugovora o radu i kada ga poslodavac uputi na liječnički pregled, i ako se radnik odazove pregledu tijekom kojeg se utvrdi da zbog osobnih razloga više ne može izvršavati ugovor, poslodavac mu može ponuditi eventualno postojeće druge odgovarajuće poslove ili otkazati ugovor o radu iz osobno uvjetovanih razloga. Međutim, radnik se i ne mora odazvati liječničkom pregledu kada se postavlja pitanje da li je takvo ponašanje radnika povreda radnih obveza i da li radnik u tom slučaju može dobiti redovni otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem ili čak izvanredni otkaz ili će njegovo ne prihvaćanje utvrđivanja njegove zdravstvene sposobnosti za posljedicu imati osobno uvjetovani otkaz. Naime, ako je radnik koji odbija liječnički pregled već bio opominjan i upozoravan zbog kršenja radnih obveza, tada bi mu se zbog takvog ponašanja mogao dati redovni otkaz zbog skrivljenog ponašanja, pa čak i izvanredni otkaz, ali ako do tada radnik nije kršio svoje radne obveze, odbijanje utvrđivanja zdravstvene sposobnosti moglo bi za posljedicu imati i osobno uvjetovani otkaz.
