Vlada je na sjednici 2. kolovoza ove godine donijela zaključak koji obuhvaća pripajanje 54 agencije, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima ministarstvima ili drugim nadležnim ustanovama i poslovnim subjektima. U aktu se navodi smanjenje broja navedenih subjekata, a nadležna tijela državne uprave zadužena su za provedbu svih aktivnosti prema utvrđenim rokovima, uglavnom do 1. siječnja 2019. godine.
Zakonom o zaštiti na radu u razdoblju od 2003. do 2009. godine u sastavu tadašnjeg Ministarstva rada i socijalne skrbi bio je uspostavljen Zavod za zaštitu na radu, ali samo formalno, bez vidljivih učinaka, zbog neekipiranosti i programskog određenja. Izmjenama Zakona prijenos dijela poslova zaštite na radu iz nadležnosti tog ministarstva na Zavod u području zdravstva odnosno medicine rada, nije polučio rezultate, što je iznijeto u analizi 2011. godine od stručnjaka iz Nizozemske.
U pripremi novog Zakona o zaštiti na radu u razdoblju od 2012. do donošenja 2014. godine ocijenjena je potreba osnivanja središnje nacionalne javne ustanove u području zaštite na radu, Zavoda za unapređivanje zaštite na radu. Nakon stupanja na snagu Zakona, u tijeku 2015. godine utvrđen je racionalan i funkcionalan ustroj ustanove, primanja zaposlenih neovisno o specifičnim stručnim poslovima usklađena su s općim standardima u javnim i državnim službama, programske aktivnosti Zavoda zasnivale su se na očekivanjima i potrebama ključnih dionika sustava zaštite na radu; poslodavaca, sindikata, radnika, ovlaštenih osoba za poslove zaštite na radu, stručnjaka za zaštitu na radu i opće javnosti, Strateškom okviru EU o zdravlju i sigurnosti na radu 2014.-2020. i drugim dokumentima na razini EU. U upravljanje Zavodom, odnosno područjem zaštite na radu prvi put su, osnivanjem Zavoda, neposredno uključeni predstavnici Vlade, poslodavaca i sindikata, sukladno europskoj praksi. U ograničenim uvjetima ostvaren je maksimalni radni angažman zaposlenih, njihovo kontinuirano stručno usavršavanje uz inovativni, kreativni, poduzetni, sadržajni, učinkovit i štedljiv pristup u ispunjenju utvrđenih obimnih zadaća. Osigurana je besplatna stručna pomoć svim dionicima, različiti edukativni programi, u području javnih ovlasti uspostavljen je proces izdavanja ovlaštenja i nadzor obavljanja poslova od ovlaštenih osoba za poslove zaštite na radu, ostvarena je suradnja i pomoć Europske agencije za zaštitu na radu za organizaciju radionica i razvoj OiRA interaktivnog online alata za procjenu rizika, stvoreni su preduvjeti za razvoj informacijskog sustava zaštite na radu i objedinjavanje svih podataka kroz budući Data Collector zaštite na radu, uspostavljena je suradnja sa sindikatima u realizaciji europskih projekata jačanja socijalnog dijaloga u području zaštite na radu, a sam Zavod je izradio i prijavio projekte za financiranje preko Europskog socijalnog fonda.
Zavod za unapređivanje zaštite na radu u proteklom kratkom razdoblju prema mišljenju stručne javnosti i zainteresiranih dionika potvrdio se kao nezaobilazni čimbenik jačanja, razvoja i unapređivanja zaštite na radu u Republici Hrvatskoj.
Republika Hrvatska imala je obvezu donijeti Nacionalni program reformi za 2018. godinu, a jedno od područja je i unapređenje javne uprave, koje, između ostalog, obuhvaća revidiranje sustava određivanja plaća i racionalizaciju, normativno uređenje organizacije i obavljanje poslova državne uprave i racionalizaciju sustava pravnih osoba s javnim ovlastima agencijskog tipa. U navedenom programu se navodi da je s ciljem ispunjenja prvog reformskog prioriteta „izgradnje učinkovite javne uprave“, Ministarstvo uprave donijelo prijedlog vezan uz smanjenje broja agencija, odnosno racionalizaciju sustava pravnih osoba s javnim ovlastima agencijskog tipa. Međutim, navedeni prijedlog nije upućen na razmatranje zainteresiranim dionicima pa nije moguće ocijeniti konkretne razloge određenih rješenja.
Činjenica je da je unatrag desetak i više godina u Hrvatskoj nastalo niz agencija koje su se izdvajale iz sustava državne uprave te da su plaće zaposlenih i dodaci u tim institucijama bili znatno viši od primanja državnih i javnih službenika na istim ili sličnim poslovima. Zakonske promjene i promjene nadležnosti nisu pratile i pravovremene organizacijske promjene u dijelu agencija i sličnih institucija, a bilo je i primjedbi na njihovu učinkovitost. Međutim, bilo je i izuzetaka, posebno kod institucija koje su osnovane posljednjih godina uz primjenu racionalnih i restriktivnih kriterija te s fokusom na ostvarivanje konkretnih zadaća i pružanje različitih usluga korisnicima.
U cilju provedbe uvodno rečenog zaključka Vlade, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava pripremilo je, a Vlada je na sjednici 6. rujna usvojila Konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zaštiti na radu, koji sadrži izmjene određenih odredbi nakon završenog prvog čitanja predmetnog Zakona u Hrvatskom saboru, a koje su vezane za provedbu mjera iz Akcijskog plana za rasterećenje gospodarstva te dodatne izmjene koje se odnose na prestanak rada Zavoda za unapređivanje zaštite na radu s 1. siječnja 2019. godine, kao javne ustanove, i s tim danom od Ministarstva rada i mirovinskoga sustava preuzimanje poslova, zaposlenih, imovine, opreme, pismohrane i druge dokumentacije, sredstava za rad, financijskih sredstava te prava i obveza Zavoda. Promjene ne treba smatrati ukidanjem zaštite na radu, već je to područje potrebno i nadalje jačati, kako bi država ostvarila svoje obveze te pružala potporu poslodavcima i radnicima, kao ključnim čimbenicima u ostvarivanju njihovih prava i obveza u zaštiti i očuvanju zdravlja i radne sposobnosti radnika.
Nakon donošenja Zakona na jesenskom zasjedanju Hrvatskog sabora i stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o zaštiti na radu, Vlada će donošenjem Uredbe o unutrašnjem ustrojstvu Ministarstva rada i mirovinskoga sustava utvrditi budući organizacijski ustroj područja zaštite na radu.
Zakon o sustavu državne uprave omogućuje da se u sastavu ministarstva osnivaju upravne organizacije, između ostalog i “zavodi za upravno područje iz djelokruga ministarstva, u kojima se obavljaju pretežito stručno-analitički poslovi koji zahtijevaju posebne načine rada unutar ministarstva. Nadalje, zavodima se mogu povjeriti i određeni upravni poslovi, ako to zahtijeva povezanost stručnih i upravnih poslova”.
Dosadašnji djelokrug Zavoda za unapređivanje zaštite na radu upravo je obuhvaćao područje stručno-analitičkih i upravnih poslova.
U novoj organizaciji neovisno o konačnom rješenju izuzetno je važno očuvati dostignuti stupanj sadržaja aktivnosti, organizacije i operativnosti koji je postigao Zavod za unapređivanje zaštite na radu, kako bi ovo područje od posebnog društvenog interesa i nadalje zauzimalo mjesto koje zaslužuje i bilo na korist radnicima, poslodavcima, državi i drugim dionicima.
