U Akcijskom planu za administrativno rasterećenje gospodarstva u području zaštite na radu navedeno je, među ostalim, i nekoliko mjera koje se odnose na pojeftinjenje i pojednostavnjenje izrade procjene rizika, skraćivanje vremena i cijenu usavršavanja radnika za zaštitu na radu, smanjenje učestalosti održavanja sjednica Odbora za zaštitu na radu s četiri puta godišnje na dvaput, zatim jednostavniji postupak prijave gradilišta Inspektoratu rada, jednostavnije vođenje određenih evidencija i dr. Plan je izrađen na temelju SCM mjerenja u svim područjima u suradnji s nadležnim resorima i kao obveza Republike Hrvatske u okviru Europskog semestra s ciljem da se cjelokupna regulativa kvantificira na temelju prakse u EU.
Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta obrazložilo je da je cilj rasteretiti gospodarstvo od prekomjerne administracije te je učiniti jednostavnijom i jeftinijom nego što je danas. Ocjenjuje se da će uštede na administrativnim troškovima poslovnom sektoru ostaviti više vremena i novca za daljnji razvoj poslovanja i zapošljavanje, odnosno želi se osloboditi potencijal privatnom sektoru za stvaranje vrijednosti i novih radnih mjesta.
Smanjenje učestalosti pojedinih obveza!?
Objava navedenog dokumenta izazvala je brojne reakcije u javnosti zbog prethodnog izostanka sudjelovanja i konzultacija svih socijalnih partnera i stručnih institucija, određenih nejasnoća, nepreciznosti i dvojbi u navođenju pojedinih mjera, sadašnjih obveza i njihove pravne osnove, troškova, te načina provedbe promjena.
Nakon toga, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta kao tijelo zaduženo za koordinaciju najavilo je osnivanje posebne radne skupine za provedbu svih mjera koja se odnose na zaštitu na radu iz Akcijskog plana. Istovremeno, kako su izjavili u navedenom ministarstvu, usvojene mjere ne ukidaju zaštitu na radu, već određeni postupci smanjuju učestalost pojedinih obveza i provode druge mjere koje olakšavaju poslovanje, bez dovođenja u pitanje sigurnosnih standarda u zaštiti na radu.
Europska komisija je u svojem posljednjem priopćenju za tisak ponovno ukazala na nužnost pružanja pomoći posebno malim, srednjim i mikropoduzećima, da se usklade s postojećim zdravstvenim i sigurnosnim zakonodavnim okvirom uz stavljanje većeg naglaska na rezultate, a ne na birokratske formalnosti. Nadalje, Komisija upozorava da trećina mikropoduzeća u EU ne procjenjuje rizike na mjestima rada. Smjernicama i praktičnim savjetima nastojat će se poslodavcima olakšati izradu procjene rizika i učiniti je djelotvornijom u sprječavanju zdravstvenih i sigurnosnih rizika na radu koji su u naglom porastu, kao što su psihosocijalni i ergonomski rizici povezani sa starenjem. Istovremeno se želi povećati dostupnost internetskih alata kojima će se malim i mikropoduzećima olakšati izrada i provedba procjene rizika. Također, namjerava se pojednostavnjenjem i smanjenjem administrativnog opterećenja, uz primjerenu zaštitu radnika, ostvariti bolju praktičnu provedbu zaštite na radu u članicama EU, ističe Europska komisija.
Informiranje, savjetovanje i edukacija nužna
Kako je procjena rizika najvažniji alat u učinkovitoj organizaciji i provedbi mjera zaštite na radu, Zavod za unapređivanje zaštite na radu, već je tijekom prošle godine poduzeo niz aktivnosti s ciljem informiranja, savjetovanja i edukacije poslodavaca i drugih dionika o načinu, sadržaju i podacima kojima se utvrđuju opasnosti, štetnosti i napori koje obavljaju radnici i osobe na radu, a slijedom toga utvrđuju se i mjere, postupci i aktivnosti za sprječavanje i smanjivanje rizika te osiguranje više razine zaštite na radu.
Polazeći od strukture poslovnih subjekata u Republici Hrvatskoj koju prema službenim podacima čini više od 68.000 tvrtki koje zapošljavaju do 9 radnika, oko 11.000 tvrtki u kojima je zaposleno od 10 do 49 radnika, više od 78.000 obrta i slobodnih zanimanja, te više od 3.000 srednjih poduzeća koja zapošljavaju od 50 do 249 radnika, Zavod za unapređivanje zaštite na radu potpisao je u prosincu 2016. godine s Europskom agencijom za zaštitu na radu Memorandum o izradi interaktivnog alata OiRA za procjenu rizika, koji će olakšati mikro i malim poslodavcima da primijene postupni proces procjene rizika i istu učine djelotvornom – počevši od prepoznavanja i ocjenjivanja rizika na mjestu rada do donošenja odluka i provedbe preventivnih aktivnosti. Istovremeno, u Zavodu je pripremljen i on-line interaktivni vodič za procjenu rizika s obrascima za srednja i velika poduzeća s ciljem unapređenja izrade i primjene ovog najvažnijeg dokumenta u području zaštite na radu. Uspostavljena je i suradnja s Obrtničkom komorom iz Krškog (Republika Slovenija), koji su predstavili iskustva i prednosti OiRA alata na primjeru procjene rizika za frizersku djelatnost. Zasigurno je da se izradom i korištenjem ovih alata uz prethodnu edukaciju korisnika može poboljšati i unaprijediti procjena rizika kod malih i mikropoduzeća te ostvariti i određene uštede.
Stručno usavršavanje i cjeloživotno učenje u struci, dakle, stručnjaka zaštite na radu, nema alternative, i zato je predviđen u okviru Informacijskog sustava ZNR pri Zavodu za unapređivanje zaštite na radu ustroj registra svih stručnjaka zaštite na radu, kao i različiti programi njihove edukacije, a za stručnjake zaposlene u ovlaštenim tvrtkama za poslove zaštite na radu i licenciranje, tj. izdavanje odobrenja za njihov samostalan rad.
Kada je riječ o osposobljavanju radnika za rad na siguran način, isto mora biti neizostavni dio poslovnih aktivnosti i te oblike teoretskog izvođenja potrebno je pored uobičajenih načina provoditi i primjenom inovativnih metoda, korištenjem intraneta, on-line alata i dr. Potrebno vrijeme i sadržaj programa osposobljavanja trebaju se zasnivati na procjeni rizika za odgovarajuće mjesto rada. Na takav način ostvarit će se pozitivan učinak, štedeći vrijeme i sredstva, koja je onda moguće preusmjeriti u poboljšanje uvjeta rada i više standarde zaštite na radu.
Suradnja poslodavaca i radnika
Kvalitetna suradnja poslodavaca i zaposlenika, odnosno njihovih predstavnika u značajnoj mjeri mogu pridonositi podizanju svijesti o značaju prevencije potencijalnih rizika na radu, boljem informiranju, edukaciji i motivaciji zaposlenih, smanjivanju izostanaka s rada zbog ozljeda i bolovanja te odlazaka u prijevremene i invalidske mirovine. Tu suradnju poslodavaca i radnika u području zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika moguće je ostvariti preko ovlaštenika poslodavca za zaštitu na radu, povjerenika radnika za zaštitu na radu i njihovih koordinatora, Odbora za zaštitu na radu, te obavješćivanja, savjetovanja i suodlučivanja radničkog vijeća s poslodavcem. U praksi upravo na ovom području ne koriste se sve mogućnosti od obostranog interesa kako bi se prevencijom i kontinuiranom suradnjom poboljšavalo stanje i unapređivala zaštita na radu. Primjera radi, u jednom dijelu poslovnih subjekata koji zapošljavaju više od 50 radnika nisu osnovani Odbori za zaštitu na radu, drugi se sastaju vrlo rijetko, jednom godišnje, u njihovu radu ne sudjeluju inspektori zaštite na radu i specijalisti medicine rada i sporta i dr. I kad ne bi bila propisana obveza osnivanja i rada Odbora za zaštitu na radu, logično bi bilo da se u svakoj radnoj sredini poslodavac i radnici dogovore o jednom takvom zajedničkom radnom tijelu, potrebnoj dinamici i sadržaju rada, jer je to zajednički interes. Neovisno o mogućoj zakonskoj promjeni učestalosti održavanja sjednica Odbora, internim aktima i praksom moguće je realno ocijeniti konkretne detalje uz postizanje ravnoteže između ulaganja, troškova i koristi.
Pojavljuju se novi rizici
Dio procjene rizika je i procjena psihosocijalnih rizika i prevencija stresa na radu ili u vezi s radom. U mjerama Akcijskog plana to se ne dovodi u pitanje, već se, naprotiv, to uključuje kao dio cjelovitog dokumenta. Zahtjevi posla svakim danom se povećavaju, a s njima se pojavljuju i novi rizici pa je zakonodavac propisao i obveze vezane uz prevenciju stresa na radu ili u vezi s radom. Stres se pojavljuje kada zahtjevi posla nadilaze radnikovu sposobnost da se nosi s njima. Ako to traje duže vrijeme, mogu se razviti ozbiljni mentalni i fizički zdravstveni problemi. Značajnu ulogu među čimbenicima koji pridonose mentalnom zdravlju radnika ima i okruženje na mjestima rada. U dobrom psihosocijalnom okruženju rad može biti vrlo koristan za mentalno zdravlje radnika, pružajući mu oslonac u životu i dajući mu snažniji osjećaj socijalne uključenosti, identiteta i statusa, priliku za razvoj te povećavajući povjerenje. Nasuprot tome, loše psihosocijalno okruženje može imati značajne negativne učinke na zdravlje radnika, njegovu radnu koncentraciju, radni učinak, učestale pogreške u radu, probleme u obitelji, ovisnost, loše fizičko zdravlje, posebice kardiovaskularne bolesti i mišićno-koštane probleme. Zato je važno u okviru svake radne sredine uspostaviti dobru organizaciju rada, planiranje i rukovođenje, smanjiti rad pod pritiskom te utvrditi rizike stresa kao i mjere učinkovitog upravljanja stvarajući uvjete za zdravo i sigurno radno okruženje.
Za 1 uloženi, povrat 2,2 eura
U povodu objave Akcijskog plana mjera za rasterećenje gospodarstva o zaštiti na radu se konačno govori u najširoj javnosti, ali je potrebno odmaknuti se od općenitog i površnog k osvješćivanju o njenom značenju i dosezima. Od boljih politika u zaštiti na radu i praksi svi mogu imati koristi. Praćenjem troškova vezanih uz ozljede na radu, profesionalne bolesti i bolesti u vezi s radom poslodavci mogu ostvariti uvid u ekonomski interes za ulaganja u sprječavanje takvih događaja. Oni poslovni subjekti koji primjenjuju više standarde zaštite na radu uspješniji su i održiviji. Prema podacima Europske agencije za zaštitu na radu, procjenjuje se da na svaki euro uložen u zaštitu na radu dolazi povrat od 2,2 eura, te da je odnos troškova i koristi pri poboljšanju zaštite na radu pozitivan. Naravno, u praksi su poželjni i važni – stoga ih je potrebno razmotriti i uvoditi – i određeni gospodarski poticaji kojima se poslodavci nagrađuju za dobru organizaciju i provedbu mjera kojima se pridonosi sigurnim i zdravim radnim uvjetima, odnosno smanjenju broja ozljeda na radu. I to je područje na kojem su moguće stvarne uštede, i potvrda da je ulaganje u zaštitu na radu dobra investicija.
