Unatoč teškim gospodarskim uvjetima i uvjetima na tržištu rada u Europskoj uniji u 2020. godini, većina država članica EU je nominalno i realno povećala minimalnu plaću 2020. godine za 2021. godinu. Iako su neke države članice EU bile vrlo oprezne u povećanju minimalne plaće, niska stopa inflacije znači da je vrijednost minimalne plaće veća od porasta potrošačkih cijena. No, za razliku od godina u kojima je vladala svjetska gospodarska i financijska kriza, kada su minimalne plaće gotovo u svim državama članicama EU zamrznute, u krizi uzrokovanoj pandemijom korona virusa, minimalne plaće rastu.
U 2021. godini vlade država članica EU, koje odlučuju o visini zakonske minimalne plaće, suočene su s izazovom da minimalnu plaću određuju u kontekstu loše gospodarske situacije, sve većem pritisku na plaće radnika zbog povećanja stope nezaposlenosti i sve veće nesigurnosti na poslovnom tržištu. U razdoblju od siječnja 2020. godine do siječnja 2021. godine, zakonska minimalna plaća se, primjerice, u Sloveniji povećala za 8,9%, u Poljskoj 7,7%, Slovačkoj 7,4%, Bugarskoj 6,6%, a u Hrvatskoj 4,6%. Činjenica je da su skoro sva povećanja minimalne plaće proistjecala iz sporazuma ili odluka iz ranijih godina pa je u cilju poštivanja provedbe tih sporazuma i odluka moralo doći do povećanja minimalne plaće u 2021. godini.
U EU su jedino Estonija i Grčka donijele odluku o zamrzavanju iznosa minimalne plaće u 2021. godini (na godinu dana), dok se o iznosu minimalne plaće u 2021. godini još uvijek pregovara u nekim državama članicama EU.
Ostaje i dalje za vidjeti hoće li se trend povećanja minimalne plaće u EU i dalje nastaviti i koliko će na njezin iznos imati utjecaja prijedlog Europske komisije da se Direktivom uredi adekvatan iznos minimalne plaće u državama članicama EU.
