Ograničenje ovrhe predstavlja dijelove plaće i druge primitke na kojima je ovrha ograničena, što znači da se djelomično provodi na tim primicima, a djelomično se uplaćuju na radnikov zaštićeni račun.
U slučaju ovrhe na plaći postoje dvije vrste ovrhe na novčanoj tražbini dužnika:
- a) ovrha na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima, koju provodi poslodavac i drugi uplatitelj stalnoga novčanog primanja, na temelju isprava podobnih za ovrhu;
- b) ovrha na novčanoj tražbini po računu, koju provodi FINA.
U slučaju iz točke a) poslodavac mora dio plaće uplaćivati na radnikov zaštićeni račun, a ostatak na račun ovrhovoditelja ako mu je ovrhovoditelj izravno dostavio ispravu podobnu za ovrhu. No, ako ne zaprimi ispravu podobnu za ovrhu na plaći, nego samo obavijest FINA-e o otvorenom zaštićenom računu, tada poslodavac dio plaće mora uplaćivati na radnikov zaštićeni račun, a ostatak na redovan (blokiran) račun radnika, nakon čega FINA provodi ovrhu po računu.
Člankom 173. st. 1. Ovršnog zakona je propisano da ako se ovrha provodi na plaći ovršenika, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne neto plaće u RH, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine na osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini od jedne polovine prosječne neto plaće u RH, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama RH za proteklu godinu. Ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne neto plaće u RH, od ovrhe je izuzet iznos u visini tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne neto plaće u RH, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine na osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini jedne polovine neto plaće ovršenika, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine neto plaće ovršenika.
Ograničenja do kojih se u pojedinoj kalendarskoj godini može provoditi ovrha na stalnim novčanim primanjima (npr., plaći, naknadi umjesto plaće, mirovini) ovise o objavljenoj prosječnoj (neto) plaći iz prethodne godine. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz 2020. iznosila je 6.724,00 kune (Nar. nov., br. 118/20.).
Pregled iznosa plaće koji su izuzeti od ovrhe tijekom 2021. godine
Ako je neto plaća radnika jednaka ili veća od 6.724,00 kn, od ovrhe su izuzeti iznosi:
- 1.681,00 kn ako se ovrha provodi radi uzdržavanja djeteta (1/4 od 6.724,00 kn)
- 3.362,00 kn ako se ovrha provodi radi zakonskog uzdržavanja ili naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti ili naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja (1/2 od 6.724,00 kn)
- 4.482,67 kn ako se ovrha provodi radi naplate ostalih tražbina (2/3 od 6.724,00 kn).
Dakle, sav iznos iznad navedenih iznosa radniku se može zaplijeniti.
Ako je neto plaća radnika manja od 6.724,00 kn, od ovrhe su izuzeti iznosi:
- 1/4 neto plaće radnika ako se ovrha provodi radi uzdržavanja djeteta
- 1/2 neto plaće radnika ako se ovrha provodi radi zakonskog uzdržavanja ili naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti ili naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja
- 3/4 neto plaće ovršenika, ali ne više od 4.482,67 kn ako se ovrha provodi radi naplate ostalih tražbina.
Ako radnik ima neto plaću 5.000,00 kn, od ovrhe će (na osnovi ostalih tražbina) biti izuzeto 3.750,00 kn (3/4 njegove plaće), dok je 1.250,00 kn podložno ovrsi.
Međutim, svakom radniku koji ima neto plaću u rasponu od 5.976,89 kn do 6.723,99 kn, pripast će iznos od 4.482,67 kn (2/3 od prosječne plaće), dok se preostali dio ovršuje. Naime, ako bi se tim radnicima isplatilo 3/4 njihove plaće, bili bi u povoljnijem položaju od onih s većom plaćom od prosječne. Slijedom navedenog, svakom radniku kojem se u 2021. isplaćuje neto plaća jednaka ili veća od 5.976,89 kn, isplatit će se 4.482,67 kn, a preostali dio se ovršuje.
U slučaju da radnik – ovršenik nema otvoren zaštićeni račun, iznos plaće koji je izuzet od ovrhe na temelju čl. 173. OZ-a isplatit će mu se na njegov redovni tekući račun. Ako radnik – ovršenik ima otvoren zaštićeni račun, iznos koji je izuzet od ovrhe isplatit će mu se na zaštićeni račun.
Zaštićeni dio plaće važan za podređivanje iznosa pozajmica
O iznosima plaće koji su podložni ovrsi ujedno se vodi računa prilikom određivanja iznosa pozajmice za koju član Sindikata podnosi zahtjev. Odlukom Predsjedništva Sindikata od 7. svibnja 2021. godine utvrđena je visina pozajmica tako da se pozajmice odobravaju u iznosima od 2.000,00, 3.000,00, 4.000,00, 5.000,00, 6.000,00, 8.000,00, 10.000,00 i 12.000,00 kn s rokom otplate od 10 mjeseci. Prilikom određivanja visine pozajmice koja će se članu Sindikata odobriti vodi se računa i o iznosima koji se radniku već uskraćuju od plaće po drugim osnovama, odnosno o visini dijela plaće na kojemu se može provoditi ovrha kako je gore navedeno, imajući pri tome na umu okolnost da radniku ostaje dio plaće koji se može ovršiti ako radnik pravovremeno ne vraća dodijeljenu mu pozajmicu.
