Unatoč visokoj nezaposlenosti, zaposleni rade u prosjeku više od osam sati dnevno, obavljaju poslove za više od jedne osobe i još k tome osjećaju stalnu nesigurnost na poslu.
Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje je evidentirano više od 240.000 nezaposlenih ljudi. Više od trećine te brojke su dugotrajno nezaposleni. U Hrvatskoj smo u posebnoj opasnosti zbog dugotrajne nezaposlenosti jer dolazi do socijalne isključenosti tih ljudi i trebat će nam generacije kako bi ih vratili u društvo.
Za razliku od drugih zemalja, u Hrvatskoj unatoč visokoj nezaposlenosti, zaposleni rade u prosjeku više od osam sati dnevno, obavljaju poslove za više od jedne osobe i još k tome osjećaju stalnu nesigurnost na poslu. U zemljama s niskom stopom nezaposlenosti zaposleni u pravilu rade manje nego u zemljama visoke nezaposlenosti gdje i zaposleni mnogo više rade. Nadalje, nezaposlenost u Hrvatskoj češće pogađa žene za koje niz istraživanja kaže kako teže podnose gubitak posla i teže su zapošljive.
Najugroženiji oni između 45 i 55 godina
Neovisno o spolu, ostati bez posla najteže podnose oni u dobi između 45 i 55 godina. Kada imaju jednako radno iskustvo i kvalifikacije, ljudi koji se nalaze u ranim 40-ima već se značajno teže zapošljavaju od mlađih kandidata. Naši poslodavci još nisu orijentirani na povećanje kvalitete rada samih zaposlenih i njihovih plaća.
Ono što nam zasigurno slijedi je uvoz radne snage jer mnogi nezaposleni više nisu radno sposobni zbog dugotrajne nezaposlenosti. Stoga je jedna od potrebnih mjera u borbi protiv nezaposlenosti intervencija s nezaposlenima kroz različite programe. Druge dvije metode borbe su dugoročna investicija u obrazovni sustav i odgoj djece te mijenjanje načina rada i kvalitete rukovođenja.
