Hrvatska je država koja svoj razvoj uglavnom temelji na ljetnom turizmu i svake godine očekujemo sve više, kako domaćih tako i stranih, turista na našem Jadranu. Za većinu hrvatskih radnika upravo ljeto i odlazak na more predstavlja razdoblje korištenja njihova zasluženog godišnjeg odmora.
No, pitanje je koliko bi optimalno taj godišnji odmor trebao trajati kako bi se radnici i fizički i psihički odmorili te se s napunjenim baterijama vratili svojim svakodnevnim radnim obvezama.
Dva tjedna je minimum
Radnik se počinje “uživljavati” u svoj godišnji odmor tek 8. dan odmora. Stoga su dva tjedna odmora minimum ispod kojeg ne bi trebalo ići, a tri do četiri tjedna u kontinuitetu optimalna su za psihosocijalni oporavak radnika i veću produktivnost – poručuju uz Hrvatskoga zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.
Dugotrajna i kontinuirana izloženost prekovremenom radu, nesigurnost radnog mjesta, stres na poslu, premorenost, ugrožavaju zdravlje radnika i povećavaju opasnost od infarkta, moždanog udara, anksiozno-depresivnih poremećaja, nesanice… Psihološki odmak od posla i ljudi na radnome mjestu, kao i od obvezne komunikacije, ističu se u studijama kao najvažniji doprinos kvaliteti odmora. Jednako kao godišnji, bitan je i dnevni i tjedni odmor.
U Hrvatskoj je prije nekoliko godina istraživanje pokazalo da u prosjeku po radniku ostane šest dana neiskorištenog odmora, iako se radnik po zakonu ne može odreći njegova korištenja. Mnogi poslodavci smanjili su broj dana godišnjeg odmora nakon krize, no on svejedno ne može biti kraći od 20 dana.
U zapadnim zemljama prakticiraju se medicinski programirani odmori koje financira poslodavac, a koji, osim aktivnog odmora, uključuje i medicinsku rehabilitaciju kao mjeru prevencije akutnih i kroničnih bolesti i podizanja učinkovitosti radnika.
