Osposobljavanje za rad na siguran način

Osposobljavanje za rad na siguran način

„Zar opet nekakvo učenje – nikad kraja toj školi!“ – mnogi novouposleni će tako reagirati, čuvši za, kako oni kažu, „nekakvo“

osposobljavanje iz zaštite na radu. Svoju sigurnost i zaštitu svoga zdravlja neki radnici smatraju nepotrebnom gnjavažom, gubljenjem

vremena jer misle da se nesreće i ozljede na radu događaju negdje drugdje i nekome drugome. Svrha je ovog članka

ukratko upoznati sve osobe koje će potpisati ili su već u ugovornom odnosu (od uprave do radnika-izvršitelja) o nužnosti upotrebe

svih potrebnih mjera zaštite na radu na poslu koji će obavljati ili već obavljaju, a upoznat će ih upravo tijekom osposobljavanja

za rad na siguran način.

Prilikom nadzora provedbe zaštite na radu kod poslodavca nadležni inspektor će između ostalog zatražiti potvrde jesu li radnici osposobljeni za rad na siguran način. Ovo će pitanje i odgovor na njega biti još značajniji ako se postavlja prilikom uviđaja teške ozljede radnika na radu ili smrtnog slučaja. Da bismo odgovorili na pitanje zašto je bitno spomenuto osposobljavanje, treba razjasniti pojmove formalnog obrazovanja te osposobljavanja koji se ponekad miješaju ili čak poistovjećuju. Formalno obrazovanje se provodi u obrazovnim institucijama za stjecanje znanja, vještina i kompetencija za dobivanje kvalifikacija i priznatih diploma. Najčešće se provodi u osnovnim i srednjim školama, na sveučilištu i u specijaliziranim programima redovnog strukovnog i visokog obrazovanja te obrazovanja odraslih. Osposobljavanje je poučavanje koje razvija kompetencije potrebne za primjereno izvršavanje određenih zadaća. Osposobljavanje je najčešće povezano uz stručne i praktične vještine, a naziva se još i izobrazba, obuka ili trening (engl. training). Spomenimo samo neka zanimanja u grafičkoj struci, npr. grafički tehničar, grafičar pripreme, grafičar tiska i grafičar dorade te konačno inženjer grafičke tehnologije koji su stekli formalno obrazovanje za obavljanje poslova u struci. Međutim, da bi izučene poslove obavljali sigurno, bez ugrožavanja vlastitog zdravlja i života te sigurnosti ostalih radnika, moraju se još dodatno osposobiti za rad na siguran način (teoretski i praktično). To isto vrijedi i za inženjera grafičke tehnologije koji će često biti rukovoditelj pogona, pa u organizaciju rada treba ugraditi i znanja (prava i dužnosti) iz zaštite na radu. Pojednostavljeno rečeno, osposobljavanje za rad na siguran način je samo još jedan od oblika obrazovanja koje su radnici stekli formalnim obrazovanjem. Zbog toga se svaki radnik nakon sklapanja ugovora o radu, a prije samostalnog raspoređivanja na poslove, mora obavezno osposobiti za rad na siguran način. Prema Zakonu o zaštiti na radu poslodavac je obvezan osposobljavanje radnika, ovlaštenika i povjerenika radnika za zaštitu na radu provoditi tijekom radnog vremena o svom trošku.

Tko se sve treba osposobiti?

Osposobljavanje za rad na siguran način svih zaposlenih provodi se sa svrhom da se radnici detaljno upoznaju sa zahtjevima posla koji obavljaju s odgovarajućim znanjima, vještinama i ispravnim radnim postupcima. Osposobljavanju moraju pristupiti i rukovoditelji-organizatori

(ovlaštenici poslodavca svih razina), a također i radnici na radnim mjestima gdje ne postoje značajne opasnosti na radu (službenička radna mjesta). Posebno osposobljavanje za obavljanje poslova povjerenika radnika za zaštitu na radu dužni su obaviti i izabrani povjerenici. Najznačajnije je svakako osposobljavanje radnika koji rade na poslovima gdje su utvrđene značajne opasnosti sukladno procjeni rizika. Tijekom osposobljavanja radnici se moraju upoznati s vrstama i izvorima opasnosti, mjerama zaštite i sigurnim postupcima u određenoj tehnologiji. Prilikom praktičnog osposobljavanja radnik mora učiti od mentora koji će mu ukazati na pogrešna postupanja te pravilno (sigurno)izvođenje radnih postupaka. Ovlaštenici poslodavca (od rukovoditelja radne jedinice/pogona,voditelja smjene…), koji direktno ne izvode radne operacije, a dužnost im je organiziranje poslova u djelokrugu za koji su zaduženi te imaju i obvezu provođenja sigurnosti i zaštite zdravlja radnika kojima rukovode, također se moraju osposobiti na način da su upoznati s vrstama i izvorima opasnosti kod poslova koje organiziraju, a moraju svladati i opća načela zaštite na radu. Radnici kao i ovlaštenici poslodavca tijekom osposobljavanja moraju biti upoznati sa svojim pravima i dužnostima (zakonski propisi podzakonski akti, pravilnici poslodavca, procjena rizika…).

Zakonska osnova

Jednom je netko rekao da je osposobljavanje za rad na siguran način potreba (sjetimo se mogućih nezgoda i nesreća na radu, ozljeđivanja i dugotrajnih bolovanja, smrtnih slučajeva na radu, većih materijalnih šteta, sudskih postupaka, profesionalnih bolesti…), pa i da to područje nije regulirano zakonskim odredbama, ipak bi ga trebalo provoditi jer to nalaže zdrav razum.

Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14., 118/14.) u člancima 27. do 30. nalaže obvezu osposobljavanja radnika za rad na siguran način. Poslodavac je obvezan, na temelju izrađene procjene rizika, osposobiti radnike za rad na siguran način.

Osposobljavanje je potrebno provesti:

1. prije početka rada

2. kod promjena u radnom postupku

3. kod uvođenja nove radne opreme (strojeva,uređaja, alata…) ili njezine promjene

4. kod uvođenja nove tehnologije

5. kod upućivanja radnika na novi posao, odnosno na novo mjesto rada

6. kod utvrđenog oštećenja zdravlja uzrokovanog opasnostima, štetnostima i naporima na radu.

Zakonodavac je naredio poslodavcu da ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova radniku koji prethodno nije osposobljen za rad na siguran način. Treba još naglasiti da će inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora u području zaštite na radu, usmenim (a potom i pismenim) rješenjem, za vrijeme dok se ne otkloni nedostatak poslodavcu narediti udaljenje s

mjesta rada svih radnika koji nisu osposobljeni za rad na siguran način. Žalba poslodavca izjavljena protiv ovog rješenja ne odgađa izvršenje rješenja.

Vrste i provedbe osposobljavanja

Osposobljavanje za rad na siguran način provodi se prema posebnom programu temeljenom na izrađenoj i usvojenoj procjeni rizika na poslovima kod poslodavca. U procesu osposobljavanja osnovni je nositelj poslodavac ili njegov ovlaštenik te stručnjak/služba zaštite na radu, a neposredni rukovoditelji nositelji su poslova u dijelu praktičnog osposobljavanja.

Pridobivanje znanja iz domene zaštite na radu osmišljeno je kao teoretsko osposobljavanje, dok se praktički dio osposobljavanja (usvajanje znanja i vještina) provodi kod opasnih poslova utvrđenih procjenom rizika. Načini pridobivanja općih i specijalističkih znanja iz zaštite na radu najčešće se provode:

•  samoobrazovanjem (pisane brošure)

•  predavanjima

•  preko weba.

Češće su metode samoobrazovanjem, rjeđe putem predavanja, dok je metoda učenja preko weba primjenjiva za ona radna mjesta gdje se koriste osobna računala ili pametni telefoni.

Nakon pridobivenih znanja, sljedeći je korak provjera znanja pomoću testova (najčešće) u pisanom obliku, a u određenim slučajevima postoji mogućnost provjere znanja testovima na webu. Provjera znanja pred ispitnom komisijom rjeđe se koristi. Za one poslove koji zahtijevaju povećanu pažnju prilikom rukovanja strojevima, postrojenjima i alatima te određene vještine za sigurno obavljanje radnih operacija – usvojene sigurne postupke ocjenjuje mentor koji vodi radnika tijekom praktičnog osposobljavanja. Nakon završenog osposobljavanja radniku se izdaje uvjerenje o obavljenoj provjeri znanja. Na takvoj svjedodžbi/potvrdi nalaze se podaci o datumu provjere, vrste posla za koju je provjera obavljena, nazivu programa osposobljavanja te potpisu ovlaštene osobe. Na svjedodžbi mora biti istaknuto je li osposobljavanje obavljeno samo „teoretski“ ili je radnik i „praktički“ osposobljen. U slučaju praktičnog osposobljavanja poslodavac mora imati dokumentaciju (listu za ocjenjivanje praktične osposobljenosti) kojom dokazuje da je radnik savladao praktičnu obuku za rad na siguran način.

Kako ne valja raditi

Nije potrebno naglašavati da osposobljavanje za rad na siguran način treba izvesti/izvoditi tako da dovede do odgovarajućih rezultata, a to je smanjenje nezgoda i nesreća na radu, što posljedično znači manji broj ozljeda, materijalnih šteta i anuliranje nesreća sa smrtnim posljedicama. Ako se osposobljavanje iz zaštite na radu provodi samo formalno da bi se udovoljilo zakonskim obvezama, mogući je kontraefekt, koji još više povećava rizike prilikom izvođenja poslova. Male tvrtke često pribjegavaju osposobljavanju koje provodi vanjska ovlaštena institucija. Karakterističan je način provedbe da novoprimljeni radnici „odlaze“ u vanjsku instituciju u kojoj se provodi osposobljavanje, provjera znanja i izdavanje uvjerenja. Na taj je način osposobljavanje jeftinije (!?), naročito kada se radi o uobičajenim zanimanjima, jer se „pretpostavlja“ (krivo!) da su kod njih poslovi i rizici slični. To dakako nije točno, jer npr. rukovanje klasičnim viličarem (plus dodatna oprema), samo je naizgled istovjetno, no u različitim pogonima i djelatnostima postoji niz specifičnosti pa teoretski, a naročito praktični dio mora biti prilagođen stvarnim rizicima na radu. Zbog toga je jedino ispravno osposobljavanje za rad na siguran način koje se obavlja unutar poduzeća uz koordinaciju službe zaštite na radu, a prema stvarnoj procjeni rizika (koja je podložna promjenama) za sve poslove. Kod svakog poslodavca postoje konkretne opasnosti pretočene

u procjenu rizika. Samo takva procjena rizika koja uzima u obzir stvarna i specifična stanja u radnoj okolini i koja se prema potrebi mijenja i dopunjuje, jedina je ispravna vodilja za izradu i provođenje programa osposobljavanja.

Rješenja iz redakcije i tiskare

U nekim slučajevima navedena osposobljavanja mogu se pojednostaviti, a istovremeno ostati jednako kvalitetna, što pokazuju opisani primjeri.

Novinska redakcija jednog velikog izdavačkog poduzeća izvela je osposobljavanje za rad na siguran način elektroničkim putem preko weba. Kako su sva radna mjesta opskrbljena računalima (a većina novinara/reportera ima i prijenosna računala), obrazovni materijal iz zaštite na radu radnicima je prezentiran preko elektroničke pošte, a zatim su istim putem dostavljeni i testovi znanja, a potom riješeni, vraćeni ispitnoj komisiji, koja je nakon toga ocijenila znanje svakog pojedinca i izdala odgovarajuće uvjerenje. Obrazovni materijal pa tako i testovi bili su sastavljeni od dva dijela: opći dio znanja iz zaštite na radu te specijalistički dio, koji obrađuje rad s računalom (prema Pravilniku o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom – NN 69/05.). Na taj način radnici su tijekom radnog vremena, ali i kod kuće, mogli nesmetano proučiti obrazovni materijal i smireno riješiti testove znanja.

Tiskara jednog grafičkog poduzeća u tehnologijama pripreme tiskovne forme, novinskog offset tiska (Cold Set), revijalnog offset tiska (Heat Set), offset tiska iz arka, pravilnikom je utvrdila jednoobrazna radna mjesta na tiskarskim poslovima:

• Rukovoditelj RJ

• Voditelj smjene

• Vođa stroja

• Tiskar

• Pomoćni radnik.

Za navedene poslove izrađena su dva jedinstvena obrazovna materijala i to opći dio iz zaštite na radu i specijalistički „za siguran rad u tehnologiji offset tiska.“ Ovi su materijali namijenjeni svim radnicima u radnoj jedinici, od rukovoditelja RJ do pomoćnog radnika jer svi sudjeluju u više faza tiska. Prilikom praktične osposobljenosti uzeti su u obzir tiskarski strojevi (rotacije) za novinski tisak, revijalni tisak i tisak iz arka. Kako se kod svih radi o tehnologiji offsetnog ili plošnog tiska, a navedenom još pogoduje da su sve rotacije europskih (njemačkih) proizvođača kao što su MAN ROLAND GEOMAN, MAN ROLAND LITHOMAN, MAN ROLAND POLYMAN te HEIDELBERG Speedmaster pa je prilagodba radnika-tiskara jednostavna prilikom prelaska (ako je to potrebno u određenim situacijama) iz jedne u drugu radnu jedinicu. Dakako, predviđeno je da se ček-lista osposobljavanja dopuni novim strojem. Ovakva je mogućnost prilagodbe povoljna za poslodavca, ali i za radnika jer u slučaju nužne potrebe može se jednostavno privremeno ili stalno premjestiti radnika na drugi stroj iste tehnologije, s time da radnik ima propisano uvjerenje osposobljenosti za rad na siguran način.