Žene zaslužuju bolje
Prošao je još jedan Međunarodni dan žena. U nešto više od stotinu godina od početka ženske borbe za pravo glasa, za jednake plaće za isti posao te za bolje uvjete rada, žene su postigle ravnopravnost s muškarcima u mnogim područjima, u nekima su ih i prestigle, no u nekima su daleko od ravnopravnosti.
Sredinom 2013. godine Republika Hrvatska imala je 4,255.689 stanovnika, od toga su žene činile 51,7 posto. Vremena ekonomske ovisnosti žena, nažalost, nisu nestala. Među zaposlenima u Hrvatskoj manje je žena nego muškaraca. Udio zaposlenih žena u ukupnom broju zaposlenih je 46,8 posto. U prosječnoj neto plaći od 5.469 kuna, žene su u prosjeku zaradile 5,4 posto manju plaću ili 5.172 kune.
Žene u Europskoj uniji zarađuju u prosjeku 16,4 posto manje nego muškarci, a ta razlika kreće se od manje od 5 posto u Sloveniji do više od 20 posto u Estoniji, Austriji, Češkoj i Njemačkoj, dok u Hrvatskoj iznosi 7,4 posto, objavljuje Eurostat u povodu Međunarodnog dana žena, 8. ožujka. Za svaki euro koji u Europi zaradi muškarac, žena i dalje zaradi samo 84 centa. Žene su i dalje podzastupljene na čelnim pozicijama u poslovnom svijetu i politici. A najgore od svega, svaka treća žena doživjela je fizičko i spolno nasilje.
Svaki dan nova je prilika za osnaživanje žena kako bi se mogle nositi s izazovima vremena te biti nositeljice promjena u svijetu. Stvari se polako mijenjaju. U prilog tome govori i činjenica da je i Hrvatska dobila svoju prvu predsjednicu.
I umirovljenici zaslužuju bolje mirovine
Samo 13 posto korisnika mirovina ima mirovinski staž od 40 godina i više. Kratak radni vijek, uz nepovoljnu indeksaciju mirovina, utječe na nizak udio prosječne bruto mirovine u prosječnoj bruto plaći. Sada taj udio iznosi 31 posto, a predviđa se da će 2030. biti 27 posto te 2060. godine 22 posto uključujući prava iz 2. stupa mirovinskog osiguranja. To znači da će mirovine biti skoro 30 posto niže nego danas, a što će uz njihovu već ionako nisku razinu i rašireno siromaštvo u starosti, predstavljati velik društveni izazov, poručuju iz Instituta za javne financije u kojem se analizira posljednje izvješće Europske komisije o Hrvatskoj.
Otužna socijalna slika
Gotovo 55 tisuća zaposlenih u Hrvatskoj ne prima nikakvu plaću, još 80.500 ih prima minimalnu plaću od oko 2.400 kuna neto, blokiranih je građana više od 320 tisuća, 115 tisuća građana prima neku vrstu socijalne pomoći, a s mirovinom nižom od dvije tisuće kuna preživljava više od pola milijuna umirovljenika – samo je djelić tužne socijalne slike Hrvatske u kojoj radi, s plaćom ili bez nje, 1,29 milijuna ljudi, a umirovljenika ima čak devedeset tisuća više.
Gdje i što ćemo raditi?
U svijetu je, kako doznajemo iz UNI-ja, više od 60 milijuna radnih mjesta izgubljeno od početka financijske krize 2008. godine. Tijekom sljedećih pet godina na tržište rada dolazi novih 280 milijuna ljudi. Više radnih mjesta potrebno je stvoriti do 2019. godine. Polovica svjetske radne snage su zaposleni u nesigurnim oblicima rada. Jedno od tri radna mjesta plaćeno je manje od 1,25 dolara po danu. Samo da bi se zadržao status quo, 1,8 milijardi poslova mora biti stvoreno do 2030. godine.
A tko zna što će biti sutra!?
Zbog navedenih činjenica žalosno je gledati u Hrvatskom saboru iracionalni strah od siledžija i nasilnika koji se kunu u Hrvatsku i hrvatstvo, a nanijeli su hrvatskim radnicima i građanima štetu od koje će se oporavljati desetljećima. Tko može otrpjeti aroganciju u tom najvišem zakonodavnom tijelu u državi, ljudi osuđivanih za ratne zločine, ljudi kojima se procesuira zbog pljačke i kriminala u pretvorbi i privatizaciji, koji čak prijete svakome tko bi se usudio iskazati protiv njih. Da li se iz pogrešno shvaćene demokratičnosti, koja je sve češće maska za prikrivanje oportunizma izraslog iz pitanja “a tko zna što će biti sutra”, i u samome Saboru pojedinim zastupnicima omogućuje da jasnim govorom mržnje šire netrpeljivost prema svakome tko ne dijeli njihovu brigu za Hrvatsku i načinu njezina izlaska iz krize. Valjda zbog toga imaju privilegirane mirovine iako su im plaće bile za hrvatske prilike izrazito visoke, na što upozoravaju i iz Europske komisije. Ideologije tame iz prošlosti, potencirane u prvom redu od desnice i crkve javljaju se na javnoj pozornici kao jedino važne i presudne. Vlast prešutno dopušta širenje nacionalističke ideologije i jednako je odgovorna za eventualne posljedice kao i oporba. Izgleda da svima to odgovara jer se miču iz fokusa pažnje javnosti bitni ekonomski i socijalni problemi. Zato i imamo u blokadi 47,5 tisuća poslovnih subjekata s neizvršenim osnovama za plaćanje od 29,3 milijardi kuna, a blokirane račune ima 313.408 građana, čija su ukupna dugovanja iznosila 31,1 milijardu kuna.
