Institut plaćenog dopusta uređuje pravo radnika na dopust u određenim slučajevima koji su propisani člankom 86. Zakona o radu. Za vrijeme plaćenoga dopusta, radi određenih okolnosti koje su propisane ZOR-om, pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom, poslodavac oslobađa radnika od obveze rada, uz pravo radnika na naknadu plaće za to isto razdoblje. Prema ZOR-u tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na plaćeni dopust za važne osobne potrebe, a osobito u vezi sa sklapanjem braka, rođenjem djeteta, težom bolesti ili smrću člana uže obitelji.
Kada je riječ o pravu na plaćeni dopust radnika koji rade kod poslodavaca kod kojih su radnici organizirani u Sindikat grafičara i medija, to pravo je u pravilu povoljnije i detaljnije uređeno, posebice ako je kod poslodavca sklopljen kolektivni ugovor. U tom slučaju su osnove za stjecanje prava na plaćeni dopust šire određene, pa se pored osnova, koje navodi ZOR, određuju i druge osnove za stjecanje prava na plaćeni dopust kao što su selidba, sudjelovanje u kulturnim, športskim ili humanitarnim akcijama, selidba, prilagodba djeteta koje pohađa vrtić, polazak djeteta u 1. razred osnovne škole i sl. U posljednje vrijeme uočljiv je trend da se u kolektivnim ugovorima pravo na plaćeni dopust proširuje kako u odnosu na osnove stjecanja toga prava, tako i po broju dana na koje radnici imaju pravo tijekom kalendarske godine. Tako je, primjerice, to pravo povoljnije uređeno u sindikalnim podružnicama AKD, Narodne novine, Tisak plus, Odašiljači i veze, Radin print i sl.
Sukladno ZOR-a radnik ima pravo na plaćeni dopust u ukupnom trajanju od sedam radnih dana godišnje, ako to nije drukčije uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. U posljednjih godinu dana u kolektivnim pregovorima u našim sindikalnim podružnicama dogovoreno je s poslodavcima da se broj dana plaćenog dopusta poveća na 10 dana, uz mogućnost korištenja dopusta za slučaj smrti ili teže bolesti člana obitelji unatoč činjenici da je radnik iskoristio sve dane plaćanog dopusta po nekim drugim osnovama.
Nadalje, prema članku 86. ZOR-a, radnik ima pravo na plaćeni dopust za vrijeme obrazovanja ili stručnog osposobljavanja i usavršavanja te obrazovanja za potrebe radničkog vijeća ili sindikalnog rada, pod uvjetima, u trajanju i uz naknadu određenu kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu. Za stjecanje prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu. Prema ZOR-u radnik po osnovi darivanja krvi, ostvaruje pravo na jedan plaćeni slobodan dan, koji koristi na dan darivanja krvi, osim ako kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.
Neplaćeni dopust
Temeljne odredbe o pravu na neplaćeni dopust propisane su odredbom članka 87. ZOR-a, koja propisuje mogućnost da poslodavac radniku na njegov zahtjev odobri neplaćeni dopust za koje vrijeme prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije određeno. ZOR, dakle radnicima ne jamči pravo na neplaćeni dopust, već to pravo propisuje samo kao mogućnost, koju radnik može koristiti samo ako poslodavac to odobri.
ZOR ne propisuje razloge radi kojih se može odobriti neplaćeni dopust, niti propisuje vremenska ograničenja trajanja, pa neplaćeni dopust može trajati onoliko koliko se radnik i poslodavac dogovore. U kolektivnim ugovorima trajanje neplaćenog dopusta varira od 3 do 12 mjeseci, a u nekim kolektivnim ugovorima nema ograničenja trajanja neplaćenog dopusta. Dakle, korištenje prava na neplaćeni dopust je mogućnost koju radnik može koristiti samo ako poslodavac to odobri odnosno poslodavcu pripada pravo odlučiti hoće li ili neće radniku odobriti neplaćeni dopust.
Ako radnik želi koristiti pravo na neplaćeni dopust bilo bi preporučljivo da radnik podnese zahtjev poslodavcu za neplaćeni dopust u pisanom obliku. Odluku o odobravanju ili neodobravanju zahtjeva radnika za neplaćenim dopustom poslodavac donosi pisanim putem. Ako je poslodavac odlukom odobrio radniku traženi neplaćeni dopust u odluci se mora: 1) utvrditi početak i završetak trajanja neplaćenog dopusta, 2) definirati hoće li se radnik odjaviti s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, te definirati obvezu vraćanja radnika na rad istekom trajanja neplaćenog dopusta.
S obzirom na to da za vrijeme korištenja prava na neplaćeni dopust prava i obveze iz radnog odnosa miruju, ako zakonom nije drukčije određeno, za vrijeme trajanja mirovanja radnog odnosa ne mogu se stjecati prava niti nastati obveze iz radnog odnosa. Međutim, mirovanje radnog odnosa uključuje zadržavanje postojećih prava i obveza iz vremena koja su prethodila mirovanju te nastavak ostvarenja prava i obveza iz radnog odnosa nakon isteka mirovanja.
Neplaćeni dopust s odjavom iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja
Radnik za vrijeme neplaćenog dopusta, ako ga je poslodavac odjavio s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja ne ostvaruje pravo na plaću ili naknadu plaće te ne ostvaruje pravo iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. U tom slučaju u staž osiguranja ne uračunava se mirovinski staž, ali ne dolazi do prestanka radnog odnosa kod navedenog poslodavca, jer je ugovor o radu i dalje na snazi. Nakon isteka toga dopusta poslodavac ima obvezu radnika ponovno primiti na rad pod istim uvjetima te ga ponovno prijaviti na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje. No, ako je poslodavac radnika odjavio s mirovinskog osiguranja, kako bi radniku i dalje tekao staž osiguranja u tom razdoblju radnik se može osigurati na produženo osiguranje.
Što se tiče zdravstvenog osiguranja u tom razdoblju, člankom 10. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je kada se može steći status osigurane osobe člana obitelji osiguranika, kao nositelja obveznoga zdravstvenog osiguranja (npr. supružnik, bračni i izvanbračni, sukladno propisima o obiteljskim odnosima). Isto tako, prema poreznim propisima radnik može plaćati doprinose za zdravstveno osiguranje kao osoba koja plaća sama za sebe sukladno obvezi doprinosa za osiguranika po osnovi produženog mirovinskog osiguranja.
Neplaćeni dopust bez odjave s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja
U praksi je vrlo česti slučaj da poslodavci odobravaju radnicima korištenje neplaćenog dopusta, a da ga pritom ne odjave sa zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. U tom slučaju poslodavac za istog plaća doprinose na najnižu propisanu osnovicu i ne isplaćuje plaću. Poslodavac koji ne isplaćuje plaću za vrijeme kada radnik koristi neplaćeni dopust, a istovremeno nije došlo do prestanka ugovora o radu, može radniku obračunati doprinose za cijelo razdoblje korištenja neplaćenog dopusta primjenom najniže mjesečne osnovice za obračun doprinosa.
Za vrijeme korištenja neplaćenog dopusta, odnosno mirovanja radnog odnosa, radnik ne bi smio zasnivati novi radni odnos s drugim poslodavcem s obzirom na to da mirovanje radnog odnosa znači da se sadržaj radnog odnosa faktično ne ostvaruje, odnosno za vrijeme trajanja mirovanja radnog odnosa ne mogu se stjecati prava niti nastati obveze na temelju same činjenice mirovanja, ali mirovanje radnog odnosa uključuje zadržavanje postojećih prava i obveza iz vremena koja su prethodila mirovanju te predviđa nastavak njihova ostvarenja.
