Jeste li ikad pomislili da ima slučajeva kad lijekovi i ljetno vrijeme ne idu zajedno? Nažalost, takvih pojava ima podosta.
Postoji veliki broj različitih lijekova koji mogu ozbiljno poremetiti našu sposobnost regulacije tjelesne temperature, a isto tako naša tjelesna temperatura može na nepredvidljive načine utjecati na djelovanje lijekova, čineći ih više toksičnima ili manje djelotvornima.
Ljudski organizam ima složen, obično vrlo djelotvoran mehanizam za održavanje stalne unutarnje tjelesne temperature. Nekada, međutim, taj regulacijski mehanizam izgleda kao da „digne ruke od svega“ i dozvoli da tjelesna temperatura poraste bez kontrole. Ovo stanje, medicinski poznato kao i hipertermija, a popularno kao toplotni udar, predstavlja istinsku medicinsku hitnost.
Premda toplotni udar češće pogađa starije ljude (ili bilo koga tko provodi napornu fizičku aktivnost, kao što je, na primjer, neka sportska disciplina izdržljivosti), neki uobičajeni lijekovi mogu dovesti do tog udara i kod mladih i kod starih. Poznato je da se psihoaktivni lijekovi, na primjer sredstva za smirenje (trankvilizanti), mogu opasno „uplesti“ i zasmetati u regulaciji tjelesne temperature. Većina stručnjaka takvoj listi još dodaju antidepresivne lijekove, barbiturate, antihistaminike (sredstva protiv alergija), analgetike (sredstva protiv bolova) i lijekove protiv Parkinsonove bolesti.
Kofein iz crne kave ili koka-kole može također ometati rad centra za regulaciju topline u tijelu. Dakako, u umjerenim količinama ne predstavlja opasnost. Djeci koja se igraju na suncu bolje je dati voćni sok.
Lijekovima nije mjesto u kupaonici
Svaki lijek koji utječe na srčanožilni sustav treba biti uključen u listu preparata koje valja s oprezom uzimati u toplim klimatskim uvjetima. Tu spadaju lijekovi protiv visokog krvnog tlaka (antihipertenzivi).
Osim ovoga, postoji duga grupa lijekova koji vjerojatno neće dovesti do toplotnog udara, ali su ipak osjetljivi na povećanje temperature okoline. Neki od tih lijekova se i kemijski mijenjaju kako raste temperatura okoline. To je razlog zašto nije preporučljivo držati lijekove u toplim kupaonicama punim pare.
Za vrijeme toplog vremena, na primjer, kemijske reakcije u tijelu se mogu ubrzati, mijenjajući način na koji lijek djeluje ili organizam može brže detoksicirati i izlučiti lijek. Tablete za spavanje mogu pokazati nepredvidljivost: neke su manje djelotvorne i više toksične kod viših sobnih temperatura, dok se druge ponašaju upravo suprotno.
Lijekovi osjetljivi na sunčevo svjetlo
Postoje lijekovi koji kad se uzmu na usta mogu izazvati nepoželjne pojave na koži. Ovi fotosenzitivni agensi reagiraju na sunčevo svjetlo tako da otpuštaju iritirajuće komponente koje izazivaju svrbež i crvenilo kože, što podsjeća na opekotine od sunca. Među lijekove koji mogu izazvati takve promjene spadaju: antibiotici, neki lijekovi protiv grčeva, lijekovi za mokrenje, kontraceptivne tablete, sredstva za smirenje, sredstva protiv alergija, umjetni zaslađivači itd.
Neki od tih lijekova, osobito antibiotici, mogu učiniti to da oči postanu toliko osjetljive na jako sunčevo svjetlo da takvo izlaganje može dovesti do trajnog očnog oštećenja.
Bilo koji lijek iz kategorija koje smo ovdje spomenuli, a možda i drugi, mogu ulaziti u opasne interakcije s toplinom. Posavjetujte se sa svojim liječnikom u vezi lijekova koje trošite i ispitajte imaju li neke veze s klimatskim uvjetima i vašim zanimanjem. Jeste li osoba koja mnogo vremena provodi na otvorenom, na suncu? I to mu recite. Uzima li vaše dijele neki lijek, a istovremeno se bavi nekom sportskom disciplinom izdržljivosti? I to liječnik mora znati.
I za kraj savjet. Kad ste u dilemi, radije postupite oprezno. Ako uzimate lijek koji može reagirali na toplinu, ostanite u prostoru zaštićenom od sunca ili barem izbjegavajte teže fizičke napore. Upoznajte se sa simptomima oboljenja uzrokovanog prekomjernom toplinom i naučile kako s njima postupati ako se pojave.
