Peti kongres Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske, održan u Umagu 11. i 12. svibnja 2011. godine na više je načina pokazao kako je riječ o sindikatu koji je svjestan vlastite pozicije i okruženja u kojemu djeluje, ali i sindikatu koji ima jasnu viziju budućnosti.
Sedamdeset izaslanika iz gotovo svih podružnica u Republici Hrvatskoj u kojima Sindikat grafičara djeluje u dva je dana analiziralo što su oni, njihovi članovi, ali i tijela Sindikata, učinili u protekle četiri godine te odredilo najvažnije strateške ciljeve kojima će se baviti u sljedećem četverogodišnjem mandatnom razdoblju.
Radna tijela Kongresa
Nakon što su delegati i gosti Kongresa odslušali instrumentalnu izvedbu Lijepe naše i Koračnice grafičara u izvođenju Grafičkog pjevačkog društva Sloga, i nakon što su minutom šutnje odali počast svim kolegicama i kolegama umrlima između dva kongresa, izabrano je Radno predsjedništvo Kongresa u sastavu Aleksandar Žaja (predsjednik), Dubravka Prpić, Suzana Bošnjak, Siniša Didić, Jasna Dergestin i Stjepan Kolarić.
Prihvaćen je dnevni red Kongresa, Poslovnik o radu i ostali dokumenti nužni za uspješan rad. Tako su u Verifikacijsku komisiju izabrani Valent Kovač, Biserka Jukić i Slobodan Brumnić, u Kandidacijsku komisiju Davor Hajnić, Nađa Novak i Slaven Brkljačić, dok su povjerenje delegata za članstvo u Izbornoj komisiji dobili Veljko Vlahović (predsjednik), Katarina Kišićek, Bernarda Grabić, Željko Paradžik i Dragan Licardo. Uloga zapisničara Kongresa pripala je Jagodi Jarec, a ovjerovitelja zapisnika Dragutinu Črljencu i Darku Krampaču.
Verifikacijska komisija se odmah „bacila“ na posao i, nakon što je provjerila i prebrojala prijavnice, na početku drugoga dana rada izvijestila sve nazočne kako je Petom kongresu, od 83 pozvana, nazočno 70 delegata s pravom glasa. Zato, izvijestio je predsjednik Verifikacijske komisije
Valent Kovač
, Kongres može donositi punovažne odluke.
Dokumentarni film “140 godina tradicije”
U nastavku su delegati i gosti Kongresa nazočili promociji i prikazivanju dokumentarnog filma „140 godina tradicije“ koji kroz video zapise i svjedočenja članova i aktivista govori o bogatoj povijesti najstarijeg hrvatskog sindikata. Posebno zanimljiv dio filma je video zapis razgovora s najstarijim članom Sindikata grafičara, 97-godišnjim Milanom Burekom koji se prisjetio svojih prvih godina rada i učlanjenja u Sindikat grafičara u dvadesetim godinama prošloga stoljeća. U filmu je vidljivo da je Sindikat grafičara sačuvao bogatu povijesnu građu o svom djelovanju i djelovanju Hrvatskog tipografskog društva iz kojega je nastao a u filmu su posebno obrađeni i najvažniji politički, društveni i gospodarski povijesni događaji na ovim prostorima i stanje u Sindikatu. Trideset minutni dokumentarni film, kojega su na DVD-u dobili svi delegati i gosti na Kongresu, svakako će ostati kao važan dokument o povijesti Sindikata i ulozi ljudi koji su ga stvarali.
Želimo društvo koje poštuje radnika
Nakon prikazivanja filma predsjednik Sindikata
Stjepan Kolarić
uvodnim se izlaganjem obratio delegatima osvrnuvši se na aktualni gospodarski i politički trenutak u Republici Hrvatskoj i stanje u sindikalnom pokretu. „Trebamo više radnih mjesta, jer jedino tako možemo osigurati dobre plaće, poštene mirovine, pravednije socijalne naknade i bolji standard u zdravstvu. Želimo zemlju u kojoj će radnici imati svoja prava. Svi oni koji su ogrezli u kriminal i pljačku moraju doći pred lice pravde i odgovarati za ono što su učinili – ne selektivno, ne politički i uvjetovano, već stvarno i po zakonima ove države“ – naglasio je Kolarić u uvodnom obraćanju kojega objavljujemo u cijelosti.
Rasprava o stanju i izazovima sektora
Posebno zanimanje nazočnih izazvala je panel rasprava koja je organizirana kako sastavni, tematski dio Kongresa, a vodio ju je
Hašim Bahtijari
. Sindikat grafičara je u nastojanju da argumentirano progovori o aktualnom stanju u sektoru i odgovori na izazove kao sudionike panel rasprave pozvao uistinu kompetentne sugovornike koji su, svatko sa svog aspekta, dali projekciju budućnosti sektora u kojima djeluje Sindikat.
Tako je dr. sc.
Franjo Maletić
, predsjednik Uprave Vjesnika najviše govorio tehnološkim inovacijama u grafičkoj i nakladničkoj industriji. Kada je riječ o opsegu grafičke industrije Maletić je naglasio kako je riječ o 2.000 gospodarskih subjekata različitih veličina i statusa koji ostvaruju prihod od oko osam milijardi kuna i zapošljavaju oko 17 000 radnika. Posljednjih godina grafička industrija doživjela je značajne promjene u tehnološkom i organizacijskom smislu, a promijenili su se i zahtjevi kupaca koji očekuju kvalitetnije usluge i kraće rokove isporuke. Danas nema slabo opremljene i slabo ekipirane grafičke firme, povećana je i konkurencija, što se s druge strane odražava i na cijene usluga. Problem je u tomu, istaknuo je on, što je iskorištenost tiskarskih kapaciteta u Hrvatskoj manja od 50 posto, dok je u Njemačkoj, primjerice, ona 80 posto. Problem je i prevelika zaduženost tiskara koje se u promijenjenim gospodarskim uvjetima više bave pregovorima s bankama nego organiziranjem proizvodnje i pronalaženjem novih poslova. Govoreći o budućnosti tiskara, Maletić je izdvojio digitalni tisak kao dio tiskarstva koji bilježi značajan porast u posljednje vrijeme. Na kraju je rekao da je ozbiljan nedostatak činjenica da država nije izradila strategiju razvoja grafičke industrije koja bi dala osnovne parametre i smjernice razvoja.
Rajko Naprta
iz Hrvatske gospodarske komore kao drugi uvodničar prezentirao je cijeli niz podataka koji se odnose na statističko praćenje grafičke i nakladničke industrije. Razvoj tehnologije, posebice koncem prošloga stoljeća, omogućio je dodatni razvoj tiskarstva i personalizirao cijeli proces pripreme i obrade teksta. Uz tehnologiju u proizvodnji su i ostale komponente isključivo iz uvoza, što otežava razvoj i čini nas ovisnima o drugima. Iznio je i podatak o količini papira kroz gotove grafičke proizvode koji u Hrvatskoj iznosi oko 70 kg, dok je europski prosjek oko 110 kg. Jedino nas rad i znanje može pozicionirati i na taj dio uistinu možemo biti ponosni – naglasio je Naprta.
Nikola Francetić
, član Uprave Europapress holding smatra kako se kriza nije podjednako odrazila na sve dijelove grafičko-nakladničko-medijskog sektora. Dokaz za to jest činjenica da posljednjih mjeseci u razvijenim ekonomijama ponovo raste prihod od oglasa. Kriza može biti i prilika za neke dijelove proizvodnje i takve primjere ima i u EPH. Tako i nedovoljna iskorištenost kapaciteta u našim tiskarama može biti poticaj za iznalaženje novih rješenja i prilagodbu zahtjevima na tržištu, smatra Francetić koji je tu svoju tvrdnju ilustrirao i jednim primjerom iz njihove radne prakse.
Prof. dr. sc.
Stanislav Bolanča
s Grafičkog fakulteta u Zagrebu posebno je govorio o ulozi čovjeka u razvoju grafičke industrije. Tamo gdje je riječ, slovo i slika – tamo je grafička struka, to je važno shvatiti i na vrijeme prilagoditi čovjeka i njegova znanja da upravlja strojevima. Naš sustav čovjeka obrazuje dosta široko, pa mu treba nešto više vremena da se uhoda u posao, ali s obzirom na širinu znanja takav radnik sposoban je prilagoditi se i prihvatiti promjene tehnologije i nove načine rada.
Takva prednost mora se iskoristiti a rješenje je u promjeni našega razmišljanja, u čemu sindikat značajno može pomoći struci. Cjeloživotno učenje i stalno praćenje novosti u tehnologiji vrlo su važni i vrijede za sve, a posebice za našu struku – istaknuo je prof. Bolanča.
U raspravi koja je uslijedila, sudionici rasprave postavili su niz zanimljivih pitanja koja su se odnosila na razvoj i budućnost elektroničkih izdanja knjiga, nelojalnoj konkurenciji, odnosa među subjektima u grafičkoj industriji i slično. Uvodničari su imali prigodu govoriti o još cijelome nizu primjera iz prakse europskih zemalja i SAD-a. Primjerice, Mato Samardžija, predsjednik Radničkog vijeća u Tiskari Vjesnik, govorio je o konkurenciji među tiskarama i apelirao da se u tom području uvede više reda i korektniji i profesionalniji odnos među vlasnicima tiskara.
Izvještaj o radu
Drugi je kongresni dan započeo izvješćem Verifikacijske komisije i uvodno izlaganje člana Predsjedništva
Tončija Buljanovića
o Izvješću o radu Sindikata u prošle četiri godine. Cjelovito Izvješće tiskano je u posebnoj knjizi, s preko 200 stranica formata A4, i prije početka Kongresa je pravovremeno podijeljeno svim sudionicima kao kongresni materijal. Kolega Buljanović ukratko je obrazložio Izviješće koje je koncipirano u devet zasebnih dijelova i obuhvaća sva područja rada i djelovanja Sindikata a to su: uvod, profil sektora, kolektivni ugovori i plaće, radno-pravna zaštita, financijsko materijalno poslovanje, udruge više razine, sjednice organa sindikata, aktivnosti podružnica, 140 godina Sindikata grafičara.
U nastavku je slijedio detaljniji izvještaj o radu Sindikata prema ključnim područjima o čemu su izvijestili članovi stručnih službi Sindikata.
80% članstva pokriveno kolektivnim ugovorima
Boris Šifter
, voditelj plaća i kolektivnog pregovaranja, je naglasio kako je područje kolektivnog pregovaranja bilo vrlo aktivno čak burno. Posljednje dvije krizne godine bilo je dosta zahtjeva poslodavaca za značajnijim smanjenjem razine prava radnika, što je sindikat u mnogim slučajevima uspio anulirati, ili barem znatnije ublažiti i vremenski ograničiti. Vedriji razvoj situacije ipak se pomalo nazire, jer je velik dio smanjenja prestao važiti, a u pojedinim primjerima uspjeli smo izboriti i povećanje razine prava radnika. Posljednji period dokazao je važnost kolektivnih ugovora, jer bi bez ovog načina određivanja prava radnika drastično pala.
Kolega Šifter je dao kratak pregled svih 20 kolektivnih ugovora na razini poslodavca, zaključivši da je pokrivenost članstva kolektivnim ugovorima u prošlom periodu i dalje vrlo visoka te iznosi preko 80%.
Uspješna radno-pravna zaštita
Darije Hanzalek
, voditelj radno-pravne zaštite, izvijestio je se radno-pravna zaštita i u proteklom periodu besplatno pružala članovima po principu postupnosti: od davanja informacija, savjeta i posredovanja kod poslodavca, preko zastupanja na sudu, otvaranja stečaja, prijava Državnom inspektoratu, do pripreme i organiziranja industrijskih akcija. Sindikat je vodio 254 spora od kojih je su 212 tipična radna spora. Čak 57% sporova vođeno je zbog neisplate plaće ili njezinog dijela, a 11% zbog otkaza, što znači da su i dalje ugrožena temeljna radna prava. U 161 pravomoćno okončana postupka 88,82% predmeta presuđeno je u korist naših članova, 10,56% predmeta okončano je nagodbom, a izgubljen je samo 1 postupak odnosno 0,62%.
Uz pregled predmeta sporova i njihove vrijednosti po podružnicama, kolega Hanzalek je konstatirao da je vrijednost glavnice u sudskim postupcima preko 4,5 milijuna kuna. U predmetnom razdoblju Sindikat je i zastupao radnike u 3 stečaja, nad Zagrebkartom d.d., Strojem d.o.o. i Tiskarom Varteks d.o.o., gdje je radnicima priznato dodatnih 4,5 milijuna kuna, a polovina je već i isplaćena. Sindikat je organizirao 9 industrijskih akcija u kojima su postignuti rezultati od kolektivnih pregovora, zaštiti isplate plaća, sve do utjecanja na političke odluke (oslobađanje Narodnih novina troškova lista “Vjesnik”).
Novčana vrijednost radno-pravne zaštite bez kamata prelazi 10 milijuna kuna, ali njezin značaj za naše članstvo ima daleko veću dimenziju – zaključio je kolega Hanzalek.
Kvalitetan model financijskog poslovanja
Ivan Pendelj
, voditelj materijalno financijskog poslovanja, je podsjetio kako su na prethodnom kongresu donesene važne statutarne promjene, kojima je ustrojen novi i kvalitetniji način materijalno-financijskog poslovanja Sindikata s mnogim pozitivnim učincima. Sada raspolažemo s podacima o materijalno financijskom poslovanju na nivou zajedničkih funkcija, sindikalnih podružnica i ukupno na razini sindikata kao cjeline. Može se izraditi cjelovita bilanca za naš sindikat, poštuje se obveza vođenja dvostavnog knjigovodstva i sve ostale obveze koje propisuju važeći propisi. Rijetki smo ako ne i jedini u Hrvatskoj po tome i pa mnogi traže prezentaciju našeg poslovanja. Podružnice su se riješile velikog tereta posla vezanog uz računovodstvo i knjigovodstvo, a podignuta je razina nadzora nad pravilnim financijskom poslovanjem te je smanjena mogućnost zlouporaba. Sada je vidljivo da se, uzevši u obzir i individualne kredite te sredstava iz fondova solidarnosti, članstvu u sindikalnim podružnicama direktno vraća čak 36% od njihove uplaćene članarine.
Kolega Pendelj je dao sumarni pregled prihoda i rashoda, stanja u fondovima sindikata, kao i pregled imovine sindikata, zaključivši kako nam dosadašnje razumno i savjesno materijalno poslovanje daje optimizam da naš Sindikat ostavlja temelje uspješnom radu i budućim naraštajima.
Delegati su nakon rasprave jednoglasno prihvatili Izvješće o radu Sindikata između dva kongresa, a odmah nakon toga glasovanjem su razriješena dosadašnja tijela sindikata – Predsjedništvo, Nadzorni odbor, Statutarna komisija i Predsjednik.
Njegujmo sindikalno jedinstvo
Dubravka Prpić
, glavna sindikalna povjerenica u Tisku i regionalna povjerenica za Zagreb informirala je nazočne o problemima s kojima se susreće više od 900 članova Sindikata u tom poduzeću. Problemi su nastali 2006. godine upravo zbog neslaganja, razjedinjenosti, pa i sukoba četiri sindikata koji djeluju u Tisku. Te je godine, naime, prestalo važenje Kolektivnog ugovora. Poslodavac je iskoristio sindikalnu razjedinjenost, a neki od sindikata Tiska pristali su na separatno rješavanje dijelova Kolektivnog ugovora. Ulaskom Agrokora u Tisak, sindikatima je ponuđen novi, nepovoljniji Kolektivni ugovor koji nema tarifni dio pa su sindikati izgubili mogućnost utjecaja na visinu plaća i mogućnost stimulacije. Naš primjer, istaknula je Prpić, pokazuje kako poslodavaca može iskoristiti sindikalno nejedinstvo i u konačnici utjecati na materijalni status i visinu prava zaposlenih.
Marija Tomašek
iz čakovečkog Zrinskog, od nedavno u mirovini, na primjeru iz vlastite obitelji ukazala je na potrebu sindikalnog jedinstva, zaštitu sindikalnih prava, pa i obrazovanja sindikalnih članova. Ne smatra da će se ulaskom Hrvatsku u Europsku uniju radnička prava automatski poboljšati, a rješenje vidi u jačanju utjecaja sindikata da se bori za pojedinačna i kolektivna prava svojih članova. Iz njezinog osobnog iskustva naš Sindikat je kvalitetniji i bolji od mnogih u Europskoj uniji.
Plakete za dugogodišnji doprinos
Stjepan Kolarić je uručio Plakete zaslužnim pojedincima za poseban doprinos u razvoju sindikalne ideje i unapređenje rada Sindikata grafičara. Plakete su uručene
Jadranki Baršić (Lipa Mill, Zagreb), Ivanu Čivragu (Vjesnik tiskara, Zagreb), Jasni Dergestin (Model pakiranje, Zagreb), Mariji Ivanović (Tipografija Đakovo), Biserki Jukić (Tisak, Zagreb), Ivan Maljku (Lipa Mill, Zagreb), Željku Paradžiku (Povjereništva Dalmacije), Ivanu Pendelju (Stručne službe Sindikata), Ivi Pranjiću (Slavonsko-baranjsko povjereništvo), Mariji Tomašek (Zrinski, Čakovec), Ivanu Vabecu (Zrinski, Čakovec), Veljku Vlahoviću (Podružnica umirovljenika) i posthumno Ivi Baraću (Slobodna Dalmacija – Trgovina).
U ime nagrađenih svima se zahvalio Veljko Vlahović.
Izbor novih organa Sindikata
Davor Hajnić
je u ime Kandidacijske komisije detaljno obrazložio kandidacijski postupak te naglasio da je za Predsjedništvo kandidirano 17, a bira se 12 kandidata. Za Nadzorni odbor predloženo je 10, a bira se 5 članova. Za Statutarnu komisiju bira se 5 od predloženih 8 kandidata, a za predsjednika je predložen jedan kandidat. Informirao je delegate o načinu provođenja tajnog glasovanja i pročitao imena svih predloženih kandidata.
Nakon toga je predsjednik Izborne komisije,
Veljko Vlahović
detaljnije govorio o samom postupku izbora pa se pristupilo preuzimanju glasačkih listića i samom glasovanju.
Sat vremena nakon glasovanja i prebrojani su rezultati i predsjednik Izborne komisije Veljko Vlahović izvijestio je delegate da su za članove
Predsjedništva
Sindikata tajnim glasovanjem (uz 69 ispravnih i jedan nevažeći listić) izabrani:
Aleksandar Žaja, Tonči Buljanović, Davor Hajnić, Nada Poldrugač, Dragutin Črljenec, Ana Marija Presečan, Siniša Đikandić, Jolanda Vainkov-Štimac, Valent Kovač, Suzana Bošnjak, Nađa Novak, Slobodan Brumnić.
U
Nadzorni odbor
Sindikata izabrani su
Tatjana Dretar, Blaženka Vuk, Ivica Mesić,Boris Horvat i Slaven Brkljačić.
Statutarna komisija
Sindikata u narednom četverogodišnjem razdoblju radit će u sljedećem sastavu:
Snježana Valjak, Biserka Vujičić, Lidija Milašinčić, Marica Jukić i Goran Strujić
.
Za Predsjednika Sindikata u još jednom mandatu izabran je Stjepan Kolarić
.
Program rada iduće četiri godine
Dok je Izborna komisija prebrojavala glasove i pripremala izvješće, delegati su poveli raspravu o Programu rada Sindikata u sljedeće četiri godine. Uvodno je o toj temi govorila dosadašnja članica Predsjedništva
Nada Poldrugač
. Ona je naglasila kako se svojim sadržajem i vizijom Program oslanja na Izvješće o radu, ali treba uzeti u obzir da se mijenjaju političke prilike i društveni kontekst u kojima djeluje Sindikat. Međutim, borba za dostojanstvo rada i radnika ostala je konstanta i zauzima značajno mjesto u Programu i visoko je na ljestvici naših prioriteta. Pri tomu, naravno, ne treba zanemariti kako brzi tehnološki napredak briše granice među zanimanjima i da je najbolji odgovor stalno učenje i obrazovanje svih naših članova. Sagledavanje koncepcije vlastitog identiteta zadaća je koju pred nas postavlja stalno restrukturiranje i promjene koje nameću vlasnici kapitala. Sindikati, naravno, istaknula je Poldrugač, nisu i ne mogu biti pozvani da rješavaju sva pitanja razvoja društva, ali je naša zadaća ili podržati ili spriječiti namjere ili poteze vlasti i poslodavaca. Alate za takva djelovanja imamo i na tim pitanjima polažemo račun članovima i radnicima, rekla je uz ostalo Nada Poldrugač.
Boris Šifter
je referirao o tijeku pregovora za Kolektivni ugovor za novinare i radnike u sektoru tiskarske, izdavačke i nakladničke djelatnosti Hrvatske, podsjetivši da su pregovori počeli inicijalno kao pregovori za kolektivni ugovor za novinare, ali su se u tijeku proširili i obuhvatili radnike u sektoru tiskarske, izdavačke i nakladničke djelatnosti, kojeg se nakon sklapanja namjerava proširiti na sve poslodavce u našem sektoru odnosno djelatnosti. Iako su pregovori posljednjih mjeseci imali značajan zamah, prije nekoliko dana su prekinuti, s obzirom da predstavnici poslodavca nisu pokazali volju kvalitetno raspravljati o suštinskom dijelu ugovora najnižoj osnovnoj plaći i pripadajućim koeficijentima složenosti za specifična radna mjesta. Kolega Šifter je detaljnije izvijestio o institutima koji su i dalje ostali otvoreni u pregovorima.
Darije Hanzalek
je izvijestio delegate o razlozima i nastojanjima usmjerenim prema osnivanju Sektorskog vijeća za grafičku, nakladničku i djelatnost proizvodnje zvučnih medija, tijela na razini tripartizma sastavljenog od predstavnika sindikata, poslodavaca i Vlade, a koje bi pratilo stanje u našem sektoru te predlagalo i nudilo rješenja ključnih problema u našem sektoru. S obzirom na konfuzno stanje i nelojalnu konkurenciju u našem sektoru, osnivanje ovog vijeća je prijeko potrebno, jer se loše stanje sektora negativno odražava i na razinu radnih prava naših članova.
Ove dvije teme samo su dio naših budućih aktivnosti, – naglasio je
Stjepan Kolarić
, koji je zaključio ovu raspravu i dodatno je izdvojio mnoge važne segmente. Uz ostalo, govorio je i o međusindikalnoj suradnji i stanju u Matici hrvatskih sindikata. Najavio je i promjene u ustroju te središnjice, koje su motivirane nezadovoljstvom članica načinom rukovođenja Maticom i prezentacijom njenih stajališta u javnosti. (Opširniji izvod iz Programa rada biti će objavljen u ovom ili idućim brojevima)
Mladi su naša budućnost
Novoizabrani Predsjednik Sindikata,
Stjepan Kolarić
, u završnom se obraćanju u svoje i u ime novoizabranih tijela Sindikata delegatima posebno zahvalio na ukazanom povjerenju i kazao kako možemo biti ponosni što smo izgradili organizaciju koja je u stanju graditi i afirmirati interese svih svojih članova. Prozvao je petnaestak članova Sindikata, ujedno i delegata koji imaju manje od 40 godina, zaključivši da ne moramo brinuti za budućnost, jer imamo mlade kadrove koji su spremni preuzeti teret odgovornosti za uspješan rad i daljnji razvoj našeg Sindikata.
Uvjeren sam da će naš brod, naglasio je Kolarić, unatoč brojnim problemima koji nas prate, uspješno ploviti, postavljati nove ciljeve i uspješno rješavati zadaće.
Peti je kongres završio zajedničkim fotografiranjem svih sudionika ispred Hotela Istra. U to vrijeme iz mnogih hrvatskih gradova u Umag su već pristizali sudionici 34. Susreta radnika grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske, koji su se u sljedeća tri dana održali u Hotelskom naselju Katoro.
