Premda je Nacionalni i Svjetski dan zaštite na radu obilježen prošli mjesec, 28. travnja 2016. godine, potrebno je podsjetiti još jednom na važnost zaštite na radu. Statistički podaci oboljelih ili umrlih radnika zbog doživljenih nesreća na radu su poražavajući. O zaštiti na radu nije dovoljno pričati samo jedan dan godišnje, nego svaki dan. Radnici su na poslu barem pet dana tjedno i stoga im je potrebno svaki dan osigurati sigurne i dostojne uvjete rada i dostojnu zaštitu na radu.
Dolje prikazani brojevi su mnogo manji nego što je to u stvarnosti. Veliki broj ozljeda na radu se ni ne prijavi niti evidentira. A i prijavljene ozljede se sve manje priznaju kao ozljede koje su posljedica nesreće na radu.
Nezavisni hrvatski sindikati su na svojim stranicama objavili vrlo poraznu i zabrinjavajuću statistiku:
• Svakih 15 sekundi 1 radnik u svijetu umire zbog nesreće na radu ili bolesti u vezi s radom.
• Svakih 15 sekundi 153 radnika u svijetu dožive nesreću na radu.
• Svaki dan u svijetu 6.300 ljudi umre zbog posljedica nesreće na radu ili bolesti u vezi s radom, što je više od 2,3 milijuna smrti godišnje.
• 317 milijuna nesreća na radu dogodi se u svijetu tijekom jedne godine.
• 3.515 osoba umrlo je zbog nesreća na radu u EU, prema posljednjim službenim podacima iz 2012. godine.
• U EU 100.000 osoba umire svake godine zbog raka koji je uzrokovan uvjetima na radu.
Prema Izvješću Državnog inspektorata u Hrvatskoj je 2015. godine smrtno stradalo 18 radnika zaposlenih preko ugovora o radu te dvije osobe koje su obavljale rad po nekoj drugoj osnovi. U razdoblju 2010.-2014. godine prosječno je godišnje smrtno stradalo 28 radnika i osoba na radu. Svi smrtno stradali bili su muškarci u dobi od 18 do 60 godina. Procjenjuje se kako su 2011. godine u Hrvatskoj od raka uzrokovanog uvjetima rada umrle 742 osobe.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u 2015. godini zaprimljeno je 16.228 prijava o ozljedi na radu, od čega je do 31.ožujka 2016. godine priznato 13.784. Isto tako, zaprimljeno je 139 prijava o profesionalnoj bolesti, od čega ih je priznato 106. Povećava se broj oboljelih od sindroma prenaprezanja i takve bolesti najčešće postaju profesionalne bolesti u Republici Hrvatskoj. U 2015. godini radnici su zbog tih bolesti bili radno nesposobni 3449 dana, a prosječno trajanje takve privremene nesposobnosti za rad iznosilo je nešto više od tri mjeseca.
Politika privatnosti
Sindikat grafičara i medija, Zagreb, Brešćenskoga 4, OIB: 66174749091 (u daljnjem tekstu: Sindikat grafičara i medija) poštuje Vašu privatnost i sigurnost Vaših osobnih podataka. Prikupljanje, korištenje i obrada podataka provodi se u skladu s ovim Pravilima privatnosti te Općom uredbom o zaštiti podataka (Uredba EU 2016/679), odnosno drugih važećih propisa primjenjivih u Republici Hrvatskoj koji uređuju zaštitu osobnih podataka.
Privatnost korisnika naše web stranice nam je izrazito važna i činimo sve kako bismo sačuvali povjerljivost njihovih podataka.
Politika privatnosti se primjenjuje na sve osobne podatke korisnika koje oni dobrovoljno daju.
Više o politici privatnosti možete saznati ovdje.
Kolačići
Kolačići koje koristimo na ovoj stranici su tehnički kolačići, potrebni za funkcioniranje ovog Internet mjesta, ne možemo ih isključiti te za korištenje takve vrste kolačića ne trebamo vašu privolu. Svoj preglednik možete postaviti da blokira te kolačiće ili pošalje upozorenje o njima, ali u tom slučaju neki dijelovi stranice neće raditi. Treba napomenuti da naše Internet mjesto funkcionira optimalno samo ako je omogućeno korištenje kolačića.
Više o kolačićima možete saznati ovdje.