Početkom rujna završeno je javno savjetovanje o zakonima kojima Vlada planira reformirati porezni sustav, tj. o Zakonu o porezu na dohodak, Zakonu o doprinosima i Zakonu o porezu na dodanu vrijednost. Cilj izmjena ovih Zakona je rasterećenje obveznika poreza na dohodak i rasteretiti rad i poduzetnike. Međutim, s obzirom na predložene mjere u tim zakonima, doista se postavlja pitanje hoće li navedene mjere koje Vlada planira, povećati plaću radnicima s nižim primanjima.
Sudeći prema izračunima sindikata može se jasno zaključiti da će ova reforma doista pogodovati samo radnicima s većim plaćama, dok radnici s nižim plaćama neće niti osjetiti povećanje svojih plaća. Jedan od prigovora sindikata na predloženu poreznu reformu jest činjenica da se reformom ne planira povećati iznos osobnog odbitka pa se time ne smanjuje mogućnost korištenja olakšica na ime uzdržavanih članova obitelji, što bi pogodovalo radnicima s nižim plaćama i s uzdržavanim članovima obitelji.
Osim toga, povećanje iznosa porezne osnovice na koji bi se primjenjivala porezna stopa od 24% također će utjecati na povećanje plaća radnicima s većim plaćama, te neće utjecati na povećanje plaća radnika s nižim plaćama.
Poreznom reformom se ujedno planira ukinuti doprinose za zapošljavanje i za zaštitu na radu, čime se izravno ugrožava cilj uspostave bolje zaštite na radu na radnom mjestu pa time i zdravlje i sigurnost radnika, ali i neizravno prava nezaposlenih osoba. Može se zaključiti da se na mala vrata uvodi individualna odgovornost radnika kako za svoje zdravlje i zaštitu na radu, te za nezaposlenost.
Jedan od prijedloga sindikata u savjetovanju bilo je povećanje neoporezivih iznosa za prigodne nagrade, povećanje iznosa dara za djecu, dopunskog zdravstvenog osiguranja koje plaća poslodavac, neoporezivog plaćanja toplog obroka, što bi uvelike imalo pozitivan utjecaj na povećanje materijalnog statusa radnika, posebice onih koji rade za minimalnu plaću. Međutim, navedeni prijedlozi nisu prihvaćeni.
