Pojam inspektora uvijek asocira na nešto ili nekoga kojeg treba kontrolirati (provjeravati) pa se takva djelatnost uvijek ne prihvaća kao zaželjena.
U području zaštite na radu, Inspektorat rada obavlja inspekcijske i druge stručne poslove u području rada i zaštite na radu, a unutar Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Prema ustrojstvu Inspektorata rada, a u okviru Sektora za nadzor u području zaštite na radu oformljeni su područni uredi u Zagrebu, Osijeku, Varaždinu, Splitu i Rijeci s određenim brojem pripadajućih ispostava.
Inspekcijski nadzor nad provedbom odredbi Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14.) i na temelju njega donesenih propisa obavljaju inspektori rada u području zaštite na radu.
Prema izvještaju Inspektorata rada protekle 2015. godine, inspektori su najčešće pronalazili sljedeće nezakonitosti:
• rad s neispravnim sredstvima rada
• rad radnika koji nije osposobljen za rad na siguran način
• rad radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada, za kojeg poslodavac nije prethodno utvrdio ispunjava li radnik propisane uvjete
• neorganiziranje pružanja prve pomoći
• nepoštivanje obveze izrade procjene rizika na radnim mjestima
• neredovito ispitivanje strojeva i uređaja s povećanim opasnostima, sredstava rada i radnog okoliša
• obavljanje opasnih radnih postupaka bez razrađene tehnologije (nedostatak odgovarajućih uputa, zaštitnih sredstava…), pri čemu se ugrožava život i zdravlje radnika
• neobavještavanje inspekcije o smrtnoj ili teškoj ozljedi.
Halo, inspektore – trebam pomoć!
Većina radnika slabo je upoznata da u određenim slučajevima ima pravo tražiti intervenciju inspektora zaštite na radu.
No najprije radnik treba slijediti određenu proceduru:
1) Prvo treba tražiti zaštitu unutar poduzeća. Tko sve treba štititi radnika na radu? Zakonodavac je propisao da se za sigurnost i zaštitu zdravlja radnika na radu trebaju skrbiti poslodavac, njegovi ovlaštenici, stručnjak zaštite na radu, povjerenik radnika za zaštitu na radu, ugovorni liječnik specijalist medicine rada pa i sindikalna organizacija. Radnik može zatražiti i očitovanje Odbora za zaštitu na radu preko svojeg povjerenika radnika za zaštitu na radu kao člana odbora. Ukoliko poslodavac i njegovi ovlaštenici nisu poduzeli sve mjere zaštite na radu, radnik se obraća svojem povjereniku za zaštitu na radu, a određene savjete i poduzimanje mjera može tražiti od stručnjaka zaštite na radu, specijalista medicine rada te obavijestiti svojeg sindikalnog povjerenika.
2) Kada je radnik iscrpio sve mogućnosti iz prethodne točke obraća se inspekciji (telefonski ili pisanim putem) o svojem pravu iz zaštite na radu koje mu je uskraćeno.
3) U određenim slučajevima radnik ima pravo i mora odmah izvijestiti inspektora zaštite na radu kada mu je ugroženo zdravlje i život i u slučaju teške ozljede na radu.
Kada se poziva inspektor?
To su slučajevi kada poslodavac nije proveo propisane mjere zaštite na radu, a radnik smatra da je kratkoročno ili dugoročno ugroženo njegovo zdravlje, a u određenim slučajevima tijekom radnog procesa postoji i opasnost po život.
Jasno je da se inspektor u principu odmah neće zvati za svaku neprovedenu mjeru, ali kod nekih koje utječu na sigurnost i zdravlje radnika, to je potrebno.
Navodimo karakteristične slučajeve (u zagradi su navedene odredbe zakona):
Poslodavac je obvezan pravodobno dati upute o postupanju u slučaju nastanka neposrednog rizika za život i zdravlje (čl. 32.) – a to nije učinio.
Poslodavac je obvezan osigurati radniku zdravstvenu zaštitu primjerenu rizicima za sigurnost i zdravlje kojima je izložen (čl. 63.). Ukoliko poslodavac radnika ne šalje na prethodne i periodične zdravstvene preglede, ili ti pregledi idu na trošak radnika.
Obveza je radnika da odmah obavijesti poslodavca, njegovog ovlaštenika, stručnjaka zaštite na radu ili povjerenika radnika za zaštitu na radu o svakoj situaciji koju smatra značajnim i izravnim rizikom za sigurnost i zdravlje (čl. 68.), te ukoliko navedene odgovorne osobe ne reagiraju.
Poslodavac je obvezan provoditi zaštitu nepušača od djelovanja duhanskog dima (čl. 57.). Zbog dugotrajnog djelovanja duhanskog dima koji proizvode pušači u istom radnom prostoru, čest je slučaj da se zbog navedenog problema, a koji ne želi riješiti poslodavac, više radnika nepušača obraća i traži zaštitu od inspekcije rada.
U nekoliko drastičnih slučajeva zakonodavac je propisao obvezu ugroženom radniku da odmah traži intervenciju inspektora zaštite na radu, i to:
Povjerenik radnika za zaštitu na radu obvezan je štititi interese radnika u području zaštite na radu (čl. 71.). Između ostalog njegovo pravo i obveza je izvijestiti inspektora o svojim zapažanjima odnosno zapažanjima radnika, ali i pozvati nadležnog inspektora kada ocijeni da su ugroženi sigurnost i zdravlje radnika, a poslodavac propušta ili odbija provoditi potrebne mjere zaštite. U navedenim slučajevima radnik potiče povjerenika radnika da izvršava svoje obveze.
Radnik ima pravo odbiti raditi i napustiti radno mjesto ako mu izravno prijeti rizik za život i zdravlje (čl. 69.). O odbijanju rada radnik mora obavijestiti poslodavca, njegovog ovlaštenika, stručnjaka zaštite na radu ili povjerenika radnika za zaštitu na radu. Poslodavac ne smije zahtijevati od radnika da ostane na mjestu rada dok na tom mjestu postoji izravan i ozbiljan rizik za život i zdravlje.
O odbijanju rada radnika, poslodavac, njegov ovlaštenik ili povjerenik radnika za zaštitu na radu dužni su bez odgađanja izvijestiti nadležnog inspektora koji je obvezan u roku od 48 sati utvrditi činjenično stanje i osnovanost navoda radnika. Pravo pozivanja inspektora ima i radnik, naročito ako to odmah ne učine navedene odgovorne osobe u poduzeću.
Poslodavac je obvezan obavijestiti inspekciju o smrtnoj ili teškoj ozljedi radnika nastaloj u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad. Obavijest treba dostaviti odmah po nastanku ozljede usmeno, a potom i pismeno (čl. 65.). Ukoliko je u mogućnosti, ovisno o težini ozljede, pravo je i radnika da obavijesti inspekciju o akcidentu, naročito ako to propusti poslodavac (čl. 93.).
Gdje su inspektori
Zbog lakšeg snalaženja, prilikom pozivanja inspektora za nadzor u području zaštite na radu, navedeni su adrese i telefonski brojevi područnih ureda te pripadajuće ispostave za područne urede u Zagrebu, Osijeku, Varaždinu, Splitu i Rijeci.
1. PODRUČNI URED ZAGREB, Ivana Visine 1-3, radno vrijeme 7,30-15,30, tel. 01/6504 505 (informacije i u ispostavama Bjelovar, Sisak i Karlovac)
2. PODRUČNI URED OSIJEK, Šetalište kardinala Franje Šepera 1d, radno vrijeme 7,00-15,00, tel. 031/250 637 (ispostave u Slavonskom Brodu, Požegi, Virovitici i Vukovaru)
3. PODRUČNI URED VARAŽDIN, Ankice Opolski 2, radno vrijeme 7,00-15,00, tel. 042/658 373 (ispostave u Krapini i Koprivnici)
4. PODRUČNI URED SPLIT, Mike Tripala 6, radno vrijeme 7,00-15,00, tel. 021/407 345 (ispostave u Zadru, Šibeniku, Metkoviću i Dubrovniku)
5. PODRUČNI URED RIJEKA, Lošinjska 16, radno vrijeme 7,30-15,30, tel. 051/356 113 (ispostave u Senju i Puli).
Smrtne i teške ozljede prijavljuju se u uredovno vrijeme Područnih ureda na telefone dežurnog inspektora rada za nadzor u području zaštite na radu.
Područni ured Osijek: tel. 031/250 630
Područni ured Rijeka: tel. 051/356 172
Kod ostalih područnih ureda na već navedene telefonske brojeve.
Izvan redovnog radnog vremena smrtne i teške ozljede se prijavljuju na broj 112.
Inspekcijski nadzor
Ako zbog pritužbi radnika dođe do inspekcijskog nadzora kod poslodavca, inspektor može u određenim slučajevima zabraniti rad poslodavcu, narediti uklanjanje nedostataka te zbog prekršaja izreći novčane kazne.
Na poziv radnika inspektor pored utvrđivanja činjenica na koje se radnik žalio, često obavi i kompletan nadzor nad provođenjem mjera zaštite na radu u poduzeću, što može biti nepovoljno za poslodavca.
Tijekom nadzora inspektor može usmenim rješenjem, dok se ne otklone utvrđeni nedostaci, poslodavcu zabraniti upotrebu sredstava rada, osobne zaštitne opreme i mjesta rada zbog neispravnosti ili ako nema propisanu dokumentaciju. Može zabraniti obavljanje radnih postupaka koji se izvode protivno pravilima zaštite na radu i štetnosti za koje radniku nisu predočeni podaci o rizicima pri radu s njima.
Isto tako će narediti udaljenje s mjesta rada radnika za kojeg poslodavac ne može predočiti dokaze o ispunjavanju uvjeta u vezi osposobljavanja iz zaštite na radu, za poslove s posebnim uvjetima rada te zaštite maloljetnika i žena.
Provedbom nadzora, inspektor može poslodavcu narediti provođenje mjera u vezi procjene rizika, osposobljavanja za siguran rad, osnivanja odbora za zaštitu na radu, ispitivanja sredstava rada i radnog okoliša, osiguranja zdravstvene zaštite na radu, organiziranja pružanja prve pomoći te postavljanja sigurnosnih znakova i uputa na radnim mjestima.
Još su neugodnije i kaznene odredbe kojima se novčanom kaznom za prekršaj kažnjava poslodavac pravna/fizička osoba te odgovorna osoba pravne osobe. Novčane kazne se kreću od 10.000 do 120.000 kuna za poslodavca pravnu osobu, a poslodavcu fizičkoj osobi i odgovornoj osobi pravne osobe kazne iznose od 3.000 do 25.000 kuna.
Također, inspektor može izricati i novčane kazne na mjestu izvršenja prekršaja poslodavcu pravnoj/fizičkoj osobi te odgovornoj osobi pravne osobe.
U slučaju ponavljanja prekršaja izriču se novčane kazne u dvostrukom iznosu.
