Pozitivni međuljudski odnosi – Potreba da budemo prihvaćeni

Pozitivni međuljudski odnosi – Potreba da budemo prihvaćeni

U jednom nedavnom ispitivanju među 86 žena kod kojih je dijagnosticiran rak dojke, 50 žena sastajalo se jednom tjedno i tom prilikom dijelile su među sobom svoje strahove i izmjenjivale savjete. Istraživači su utvrdili da su žene iz te grupe preživljavale znatno duže (u prosjeku 18 mjeseci), nego one koje nisu sudjelovale u takvim diskusijskim grupama.

Grupi od 276 zdravih muškaraca i žena dane su kapljice za nos koje su sadržavale virus prehlade. Rezultat: osobe koje su u svom životu imale više društvenih kontakata bile su otpornije prema infekciji, nego oni koji su imali oskudan ili nikakav društveni život.

Brojna novija istraživanja pokazuju moć i korist od društvenih veza. Pozitivni međuljudski odnosi su od ključne važnosti za fizičko i mentalno blagostanje. Suprotno od toga, odsutnost takvih druženja s ljudima oko sebe može biti veoma štetna. Pokazalo se da u takvim okolnostima kod žena uglavnom trpi imunološki, obrambeni sustav, a kod muškaraca je u većini slučajeva zahvaćen srčanožilni sustav. Ustvari, usamljenost čovjeka može biti izravno smrtonosna. Odsutnost društvenog života je veoma stresna situacija i predstavlja isto takav zdravstveni hazard kao što je pušenje, visoki krvni tlak i nedostatak tjelesne aktivnosti.

Rezultati nedavnih laboratorijskih ispitivanja ukazuju na to da nije samo važno prisustvo ili odsustvo društvenih odnosa, nego da je isto tako važna i kvaliteta naših veza s drugim ljudima, jer ona znatno utječe na fiziološke procese u našem organizmu. Američka profesorica psihijatrije i psihologije Janice Glaser utvrdila je brzi porast krvnog tlaka kod bračnih partnera kada se neprijateljstvo uvuče u njihove pokušaje da razriješe svakodnevne konflikte.

Magična riječ: prihvaćanje

Postojani međuljudski odnosi su temeljna ljudska potreba. Iznenađujuće, ta potreba ima samo dva zahtjeva: redovni kontakti i stalno pokazivanje brige, pažnje.

Jednostavno, mi želimo pripadati grupi ili pojedincu i želimo da nam se potvrdi ta pripadnost. Potreba da budemo prihvaćeni ugrađena je u nama do same koštane srži.

Ako zdravlje ovisi o kvaliteti naših međuljudskih odnosa, ono isto tako ovisi i o veličini našeg društvenog okruženja. Zajednica, društvo oko nas, donosi ekonomske, društvene i reproduktivne koristi koje se mogu pretvoriti u duži, zdraviji život.

Još nije potpuno jasno zašto je raznolikost društvenih međuodnosa (bračni partner, roditelji, susjedi, prijatelji, suradnici na radnom mjestu, učenici u razredu, članovi društvenih klubova, vjerskih grupa itd.), toliko važna, ali profesor psihologije u Pittsburghu dr. Cohen smatra da različite vrste društvenih uloga pridonose čovjekovom uvjerenju o vlastitoj vrijednosti. Takva aktivna uloga u društvu, u sredini u kojoj osoba živi, može znatno smanjiti probleme koji se pojavljuju na poslu, u kući.

Poruka? Bez obzira na to koliko vam je život pun obaveza i poslova, nemojte svoje društvene kontakte stavljati na dno liste stvari koje morate obaviti. Umjesto toga, napravite listu prioriteta. Pozitivni međuljudski odnosi nisu luksuz – oni su potreba.