1.
Europski izbori – 23. – 26. svibnja 2019. – bit će odlučujući za radnike. Novi Europski parlament ili će Europsku uniju učiniti boljim mjestom ili će potkopati europsku suradnju koja je godinama izgrađivana.
Europski izbori – 23. – 26. svibnja 2019. – bit će odlučujući za radnike. Novi Europski parlament ili će Europsku uniju učiniti boljim mjestom ili će potkopati europsku suradnju koja je godinama izgrađivana.
2.
Europska konfederacija sindikata (ETUC) – s oko 45 milijuna radnika organiziranih u 90 sindikata iz 38 zemalja – vjeruje kako je pravednija Europa za radnike moguća, na temelju demokracije i socijalne pravde, kvalitetnih radnih mjesta i većih plaća, socijalno pravedne i poštene tranzicije prema niskougljičnoj i digitalnoj ekonomiji.
Europska konfederacija sindikata (ETUC) – s oko 45 milijuna radnika organiziranih u 90 sindikata iz 38 zemalja – vjeruje kako je pravednija Europa za radnike moguća, na temelju demokracije i socijalne pravde, kvalitetnih radnih mjesta i većih plaća, socijalno pravedne i poštene tranzicije prema niskougljičnoj i digitalnoj ekonomiji.
3.
Snažnije i raširenije kolektivno pregovaranje – pregovori između sindikata i poslodavaca – socijalni dijalog i radnička participacija u svakoj državi članici EU, ključni su za ostvarivanje pravednije Europe i više demokracije.
Snažnije i raširenije kolektivno pregovaranje – pregovori između sindikata i poslodavaca – socijalni dijalog i radnička participacija u svakoj državi članici EU, ključni su za ostvarivanje pravednije Europe i više demokracije.
4.
ETUC poziva sve članove sindikata i sve građane da glasuju na europskim izborima, te da glasuju za stranke i kandidate koji podržavaju sindikalne zahtjeve i stvaraju bolju budućnost za muškarce i žene, za mlade i starije u Europi.
ETUC poziva sve članove sindikata i sve građane da glasuju na europskim izborima, te da glasuju za stranke i kandidate koji podržavaju sindikalne zahtjeve i stvaraju bolju budućnost za muškarce i žene, za mlade i starije u Europi.
KRIZA JE OSTAVILA DUBOKE OŽILJKE
5.
Kriza je radnicima ostavila duboke ožiljke. Plaće brojnih radnika danas vrijede manje nego što su vrijedile prije deset godina. Javne usluge drastično su srezane, a prava ljudi smanjena. Brojni radnici tek trebaju osjetiti koristi od sporoga ekonomskog oporavka i pada nezaposlenosti.
Kriza je radnicima ostavila duboke ožiljke. Plaće brojnih radnika danas vrijede manje nego što su vrijedile prije deset godina. Javne usluge drastično su srezane, a prava ljudi smanjena. Brojni radnici tek trebaju osjetiti koristi od sporoga ekonomskog oporavka i pada nezaposlenosti.
6.
Razumljivo je da su radnici razočarani. Rastuća nejednakost, nepostojanje sigurnih i dobro plaćenih poslova, neregulirana globalizacija, nedostatak pravednoga i koordiniranoga pristupa EU migracijama te klimatske promjene, stvaraju nesigurnost i strah. Europska unija suočava se s reakcijom na mjere štednje i deregulaciju, koji su pogoršali posljedice krize za radnike, umirovljenike i mlade. To je potaknulo rast nacionalizma, antieuropskih i ekstremno desnih snaga.
Razumljivo je da su radnici razočarani. Rastuća nejednakost, nepostojanje sigurnih i dobro plaćenih poslova, neregulirana globalizacija, nedostatak pravednoga i koordiniranoga pristupa EU migracijama te klimatske promjene, stvaraju nesigurnost i strah. Europska unija suočava se s reakcijom na mjere štednje i deregulaciju, koji su pogoršali posljedice krize za radnike, umirovljenike i mlade. To je potaknulo rast nacionalizma, antieuropskih i ekstremno desnih snaga.
PRAVEDNIJA EUROPA ZA RADNIKE
7.
Promjena je moguća. Europa može biti snaga socijalnoga napretka. Nacionalizam ne nudi nikakvo rješenje za probleme s kojima se danas suočavamo – monopol moći i izbjegavanja poreza multinacionalnih kompanija, niskih plaća i siromaštva, klimatskih promjena, zagađenja ili borbe protiv terorizma. EU i države članice imaju moć osigurati da svi dobijemo pravedni udio u bogatstvu koje pomažemo stvarati.
Promjena je moguća. Europa može biti snaga socijalnoga napretka. Nacionalizam ne nudi nikakvo rješenje za probleme s kojima se danas suočavamo – monopol moći i izbjegavanja poreza multinacionalnih kompanija, niskih plaća i siromaštva, klimatskih promjena, zagađenja ili borbe protiv terorizma. EU i države članice imaju moć osigurati da svi dobijemo pravedni udio u bogatstvu koje pomažemo stvarati.
8.
ETUC je od europskih lidera snažno zahtijevao promjenu politika i već vidimo neka poboljšanja. Nakon snažnoga sindikalnoga pritiska, EU je izradila novi investicijski plan, usvojila „Europski stup socijalnih prava”, predložila nove zakonodavne inicijative za bolje uvjete rada, a ostvaren je i određeni napredak u pogledu održivijih ekonomskih politika. To su važne promjene, iako nisu dovoljne, i EU mora učiniti znatno više – kako bi se postigao novi „socijalni ugovor” koji svim građanima nudi pravednije društvo s više jednakosti i istinskim prilikama za sve.
ETUC je od europskih lidera snažno zahtijevao promjenu politika i već vidimo neka poboljšanja. Nakon snažnoga sindikalnoga pritiska, EU je izradila novi investicijski plan, usvojila „Europski stup socijalnih prava”, predložila nove zakonodavne inicijative za bolje uvjete rada, a ostvaren je i određeni napredak u pogledu održivijih ekonomskih politika. To su važne promjene, iako nisu dovoljne, i EU mora učiniti znatno više – kako bi se postigao novi „socijalni ugovor” koji svim građanima nudi pravednije društvo s više jednakosti i istinskim prilikama za sve.
DEMOKRACIJA
9.
Demokraciju ugrožavaju ekstremisti – unutar Europske unije, na našim granicama i izvan njih. ETUC poziva EU na akciju kako bi se obranila demokracija i demokratska načela, sindikalna prava i ženska prava, zaštitila vladavina prava, primjenjivala nulta tolerancija za govor mržnje, unaprijedilo demokratsko sudjelovanje i sačuvalo pravo ljudi, sindikata i civilnoga društva na kampanje u javnom interesu.
Demokraciju ugrožavaju ekstremisti – unutar Europske unije, na našim granicama i izvan njih. ETUC poziva EU na akciju kako bi se obranila demokracija i demokratska načela, sindikalna prava i ženska prava, zaštitila vladavina prava, primjenjivala nulta tolerancija za govor mržnje, unaprijedilo demokratsko sudjelovanje i sačuvalo pravo ljudi, sindikata i civilnoga društva na kampanje u javnom interesu.
10.
Demokracija mora biti više od samoga glasovanja, te mora podrazumijevati stvarnu uključenost u političke odluke kao i demokratsku participaciju u društvu i na radnome mjestu. Nacionalne vlade moraju prestati kriviti EU za loše odluke koje su vlade nametnule izvan okvira europskoga demokratskoga procesa odlučivanja.
Demokracija mora biti više od samoga glasovanja, te mora podrazumijevati stvarnu uključenost u političke odluke kao i demokratsku participaciju u društvu i na radnome mjestu. Nacionalne vlade moraju prestati kriviti EU za loše odluke koje su vlade nametnule izvan okvira europskoga demokratskoga procesa odlučivanja.
11.
Zdrav socijalni dijalog i učinkovito kolektivno pregovaranje, posebno na granskoj razini, ključni su alati ekonomske i socijalne demokracije. Prava radnika da budu informirani, savjetovani, te da sudjeluju u promjenama na radnome mjestu moraju biti osnažena i kroz europska radnička vijeća.
Zdrav socijalni dijalog i učinkovito kolektivno pregovaranje, posebno na granskoj razini, ključni su alati ekonomske i socijalne demokracije. Prava radnika da budu informirani, savjetovani, te da sudjeluju u promjenama na radnome mjestu moraju biti osnažena i kroz europska radnička vijeća.
12.
EU mora ugraditi Protokol o socijalnom napretku u Ugovor o EU, kako bi socijalna prava imala prednost pred ekonomskim slobodama.
EU mora ugraditi Protokol o socijalnom napretku u Ugovor o EU, kako bi socijalna prava imala prednost pred ekonomskim slobodama.
KVALITETNA RADNA MJESTA I VIŠE PLAĆE
13.
Europa treba nove ekonomske politike kojima će se potaknuti rast na dobrobit svih, a ne samo nekolicine. Potrebno je provesti progresivne i održive ekonomske reforme, „Semestar” europske ekonomske politike učiniti poštenim i više socijalnim, ponovno pokrenuti javne i privatne investicije, stvoriti alate za zaštitu radnika od ekonomske krize i šokova. Reforme proračuna EU, monetarne unije i donošenja ekonomskih politika moraju osigurati da socijalna pravda ide ruku pod ruku s ekonomskom konkurentnošću.
Europa treba nove ekonomske politike kojima će se potaknuti rast na dobrobit svih, a ne samo nekolicine. Potrebno je provesti progresivne i održive ekonomske reforme, „Semestar” europske ekonomske politike učiniti poštenim i više socijalnim, ponovno pokrenuti javne i privatne investicije, stvoriti alate za zaštitu radnika od ekonomske krize i šokova. Reforme proračuna EU, monetarne unije i donošenja ekonomskih politika moraju osigurati da socijalna pravda ide ruku pod ruku s ekonomskom konkurentnošću.
14.
Potrebni su pravedniji i progresivni porezni sustavi za redistribuciju bogatstva, financiranje javnih usluga i socijalne zaštite te rješavanje socijalnih problema uzrokovanih globalizacijom, dekarbonizacijom i digitalizacijom. Učinkoviti porezni sustavi moraju spriječiti poreznu evaziju i izbjegavanje plaćanja poreza te oporezivati tvrtke adekvatno i jednako.
Potrebni su pravedniji i progresivni porezni sustavi za redistribuciju bogatstva, financiranje javnih usluga i socijalne zaštite te rješavanje socijalnih problema uzrokovanih globalizacijom, dekarbonizacijom i digitalizacijom. Učinkoviti porezni sustavi moraju spriječiti poreznu evaziju i izbjegavanje plaćanja poreza te oporezivati tvrtke adekvatno i jednako.
15.
Svi radnici u Europi zaslužuju veće plaće, kako bi se odgovorilo na razlike u plaćama i potaklo održivi rast i konkurentnost. Potrebna nam je bolja raspodjela bogatstva i uzlazna konvergencija plaća za socijalnu pravdu i rješavanje problema rastuće nejednakosti. Neprihvatljivo je da se profit i produktivnost ne dijele s radnicima koji ih stvaraju, posebno u zemljama s niskim plaćama koje su pogođene masovnim odljevom mozgova, što stvara razočaranje u Europsku uniju. Rad jednake vrijednosti trebao bi biti plaćen isto u cijeloj Europi, u svim sektorima, za muškarce i žene.
Svi radnici u Europi zaslužuju veće plaće, kako bi se odgovorilo na razlike u plaćama i potaklo održivi rast i konkurentnost. Potrebna nam je bolja raspodjela bogatstva i uzlazna konvergencija plaća za socijalnu pravdu i rješavanje problema rastuće nejednakosti. Neprihvatljivo je da se profit i produktivnost ne dijele s radnicima koji ih stvaraju, posebno u zemljama s niskim plaćama koje su pogođene masovnim odljevom mozgova, što stvara razočaranje u Europsku uniju. Rad jednake vrijednosti trebao bi biti plaćen isto u cijeloj Europi, u svim sektorima, za muškarce i žene.
16.
Rješenje – za podizanje plaća i ostvarivanje boljega standarda života i rada za sve – je kolektivno pregovaranje: pregovori između poslodavaca i sindikata za pravedne plaće i uvjete rada, posebno na granskoj razini u svakom sektoru i u svakoj zemlji. To zahtijeva europsko i nacionalno zakonodavstvo kako bi se osnažili kapaciteti i snaga socijalnih partnera, omogućilo sklapanje kolektivnih ugovora i njihova provedba u praksi, te povećala njihova pokrivenost.
Rješenje – za podizanje plaća i ostvarivanje boljega standarda života i rada za sve – je kolektivno pregovaranje: pregovori između poslodavaca i sindikata za pravedne plaće i uvjete rada, posebno na granskoj razini u svakom sektoru i u svakoj zemlji. To zahtijeva europsko i nacionalno zakonodavstvo kako bi se osnažili kapaciteti i snaga socijalnih partnera, omogućilo sklapanje kolektivnih ugovora i njihova provedba u praksi, te povećala njihova pokrivenost.
PRAVEDNE TRANZICIJE
17.
Potrebno je upravljati paralelnim tranzicijama prema niskougljičnoj i digitalnoj ekonomiji kako nitko ne bi bio izostavljen. Nužna je nova industrijska politika EU za otvaranje novih radnih mjesta i prilika. Na taj bi se način osiguralo da europsko pravo o tržišnoj utakmici i trgovačko pravo nema prednost nad radničkim, socijalnim i sindikalnim pravima. Više demokracije na radnome mjestu također bi pomoglo ostvarivanju društveno pravednih promjena.
Potrebno je upravljati paralelnim tranzicijama prema niskougljičnoj i digitalnoj ekonomiji kako nitko ne bi bio izostavljen. Nužna je nova industrijska politika EU za otvaranje novih radnih mjesta i prilika. Na taj bi se način osiguralo da europsko pravo o tržišnoj utakmici i trgovačko pravo nema prednost nad radničkim, socijalnim i sindikalnim pravima. Više demokracije na radnome mjestu također bi pomoglo ostvarivanju društveno pravednih promjena.
18.
To podrazumijeva predviđanje promjena i pomoć radnicima koji su pogođeni poremećajima i transformacijom radnih mjesta zbog dekarbonizacije, digitalizacije, automatizacije i globalizacije. Radnici moraju imati pravo glasa kada je riječ o načinima mijenjanja poslova. Radnici moraju dobiti snažnu podršku kada su radna mjesta ugrožena, kroz javne i privatne investicije, socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje te odgovarajuće politike osposobljavanja.
To podrazumijeva predviđanje promjena i pomoć radnicima koji su pogođeni poremećajima i transformacijom radnih mjesta zbog dekarbonizacije, digitalizacije, automatizacije i globalizacije. Radnici moraju imati pravo glasa kada je riječ o načinima mijenjanja poslova. Radnici moraju dobiti snažnu podršku kada su radna mjesta ugrožena, kroz javne i privatne investicije, socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje te odgovarajuće politike osposobljavanja.
19.
To znači kako je potrebno osigurati da svi nestandardni i prekarni radnici, na platformama i u ekonomiji gaža, ali i u tradicionalnijim sektorima, uključujući samozaposlene radnike, mogu imati dostojne plaće, jednaki pristup adekvatnoj socijalnoj zaštiti, te ista prava kao i ostali radnici, uključujući pravo na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje.
To znači kako je potrebno osigurati da svi nestandardni i prekarni radnici, na platformama i u ekonomiji gaža, ali i u tradicionalnijim sektorima, uključujući samozaposlene radnike, mogu imati dostojne plaće, jednaki pristup adekvatnoj socijalnoj zaštiti, te ista prava kao i ostali radnici, uključujući pravo na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje.
SOCIJALNA PRAVDA
20.
EU mora ponovno izgraditi svoj socijalni model, punom provedbom „Europskoga stupa socijalnih prava” na europskoj i nacionalnoj razini. To mora uključiti pravo na kvalitetno obrazovanje i cjeloživotno učenje, zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, pravedne uvjete rada, sigurno zaposlenje, rodnu jednakost, ravnotežu između privatnog i poslovnog života, te kvalitetne javne usluge. Pristup odgovarajućim sustavima socijalne sigurnosti, pravednim mirovinama, stanovanju i socijalnim uslugama mora biti osiguran za sve, podjednakim uvjetima u smislu doprinosa i koristi. U svemu ovome nužna je uključenost radnika i njihovih sindikata na svim razinama.
EU mora ponovno izgraditi svoj socijalni model, punom provedbom „Europskoga stupa socijalnih prava” na europskoj i nacionalnoj razini. To mora uključiti pravo na kvalitetno obrazovanje i cjeloživotno učenje, zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, pravedne uvjete rada, sigurno zaposlenje, rodnu jednakost, ravnotežu između privatnog i poslovnog života, te kvalitetne javne usluge. Pristup odgovarajućim sustavima socijalne sigurnosti, pravednim mirovinama, stanovanju i socijalnim uslugama mora biti osiguran za sve, podjednakim uvjetima u smislu doprinosa i koristi. U svemu ovome nužna je uključenost radnika i njihovih sindikata na svim razinama.
21.
Potrebno je upravljati migracijama kako bi se zaštitila ljudska prava, a svi ljudi imali jednaki tretman na radu i u društvu, te kako bi se okončalo izrabljivanje. U cijeloj Europi moramo raditi na integraciji i inkluziji migranata, za dobrobit svih. Svim radnicima EU i trećih zemalja potrebno je osigurati pravednu mobilnost, a borba protiv socijalnog dampinga mora biti prioritet.
Potrebno je upravljati migracijama kako bi se zaštitila ljudska prava, a svi ljudi imali jednaki tretman na radu i u društvu, te kako bi se okončalo izrabljivanje. U cijeloj Europi moramo raditi na integraciji i inkluziji migranata, za dobrobit svih. Svim radnicima EU i trećih zemalja potrebno je osigurati pravednu mobilnost, a borba protiv socijalnog dampinga mora biti prioritet.
22.
Trgovinske politike EU i politike koje se odnose na globalizaciju moraju biti pravednije i pridavati veće značenje socijalnim pravima, a ne služiti samo interesima multinacionalnih kompanija. EU mora pomoći u provedbi UN-ovih ciljeva održivog razvoja, uključujući okončanje siromaštva, postizanje dostojanstvenoga rada, smanjenje nejednakosti i ostvarivanje rodne jednakosti – u Europi, ali i u ostatku svijeta, a ti ciljevi moraju oblikovati sve politike EU, „domaće” i međunarodne.
Trgovinske politike EU i politike koje se odnose na globalizaciju moraju biti pravednije i pridavati veće značenje socijalnim pravima, a ne služiti samo interesima multinacionalnih kompanija. EU mora pomoći u provedbi UN-ovih ciljeva održivog razvoja, uključujući okončanje siromaštva, postizanje dostojanstvenoga rada, smanjenje nejednakosti i ostvarivanje rodne jednakosti – u Europi, ali i u ostatku svijeta, a ti ciljevi moraju oblikovati sve politike EU, „domaće” i međunarodne.
23. EU treba raditi na jačanju globalne posvećenosti međunarodnoj suradnji, uključujući, radi očuvanja demokracije, UN i MOR, te na većoj demokraciji ostalih međunarodnih tijela i na promicanju socijalne pravde.
