Pravilnik o radu je uz zakon, kolektivni ugovor, sporazum sklopljen između radničkog vijeća i poslodavca i ugovora o radu jedan od izvora prava radnika u radnom odnosu. Za razliku od kolektivnog ugovora, sporazuma sklopljenog između radničkog vijeća i poslodavca te ugovora o radu, koji su dvostrano obvezni akti, pravilnik o radu jednostrani je akt poslodavca, koji donosi sam poslodavac pa samim time poslodavac samostalno uređuje razinu prava radnika koji su kod njega zaposleni. I poslodavac i radnik su dužni pridržavati se odredbi pravilnika o radu, a prije stupanja radnika na rad poslodavac je dužan omogućiti radniku da se upozna s propisima u vezi s radnim odnosima, te pravilnik o radu na prikladan način učiniti dostupnim radnicima.
Obveza donošenja pravilnika o radu
Obvezu donošenja pravilnika o radu ima poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika. Ako poslodavac zapošljava manje od dvadeset radnika, nije u obvezi donošenja pravilnika o radu, iako i takvi poslodavci pojedina pitanja iz radnog odnosa mogu urediti pravilnikom o radu.
Pravilnikom poslodavac uobičajeno uređuje plaće, organizaciju rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije i druga pitanja važna za radnike zaposlene kod toga poslodavca, ako ta pitanja kod poslodavca nisu uređena kolektivnim ugovorom.
Pored navedenih pitanja pravilnikom o radu uređuje se cijeli niz drugih pitanja koja su važna za uređenje radnog odnosa, pa se poslodavcu ostavlja mogućnost da se pojedini podaci ne uređuju ugovorom o radu, već da se ugovorom o radu u odnosu na pojedina pitanja može uputiti i na pravilnik o radu.
Iako se sadržaj pravilnika o radu načelno uređuje u članku 26.st.1. ZOR-a, međutim, iz pojedinih odredbi ZOR-a proizlazi da se ZOR-om propisuje niz drugih pitanja koja se moraju urediti pravilnikom o radu, najčešće ako ta pitanja nisu uređena zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu.
ZOR upućuje da bi se pravilnikom o radu mogao ili morao uređivati veći broj pitanja iz radnih odnosa. Tako je, primjerice, odredbom:
- čl. 23. ZOR-a utvrđeno da u slučaju kada su zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, određeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o radu može sklopiti samo radnik koji udovoljava tim uvjetima
- čl. 29. st. 1. i 2. ZOR-a utvrđeno da se osobni podaci radnika smiju prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to određeno ZOR-om ili drugim zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom, a u slučaju kad ih je potrebno prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim osobama radi ostvarivanja prava i obveza iz radnoga odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom, poslodavac mora unaprijed pravilnikom o radu odrediti koje će podatke u tu svrhu prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim osobama
- čl. 56. i 58. ZOR-a utvrđeno da način osposobljavanja pripravnika za samostalni rad mora biti uređen pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, te da nakon što završi pripravnički staž, pripravnik polaže stručni ispit ako je to zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu propisano, a ako sadržaj i način polaganja stručnog ispita nije određen zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom, oni se određuju pravilnikom o radu
- čl.62. st. 6. ZOR-a utvrđeno da se plaća i druga materijalna prava radnika (jubilarna nagrada, regres, nagrada za božićne blagdane i sl.), utvrđuje i isplaćuje razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drugačije uređeno
- čl. 66. ZOR-a uređuje mogućnost uređenja rasporeda radnog vremena i pravilnikom o radu
- čl. 77. st 2. ZOR-a utvrđeno da se trajanje godišnjeg odmora duže od najkraćega propisanog stavkom 1. ZOR-a, uređuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu
- čl. 81. st. 1. ZOR-a utvrđeno da za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući tu i odgovarajuću novčanu vrijednost plaće u naravi)
- čl. 85. st. 1. ZOR-a propisano da raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i ZOR-om, a najkasnije do 30. lipnja tekuće godine, te o rasporedu obavještava radnike
- čl. 86. ZOR-a utvrđeno da radnik ima pravo na plaćeni dopust u ukupnom trajanju od sedam radnih dana godišnje, ako to nije drukčije uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu te da radnik ima pravo na plaćeni dopust za vrijeme obrazovanja ili stručnog osposobljavanja i usavršavanja te obrazovanja za potrebe radničkog vijeća ili sindikalnog rada, pod uvjetima, u trajanju i uz naknadu određenu kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu
- čl. 91. st. 1. i 3. ZOR-a utvrđena obveza poslodavca da isplati jednaku plaću radnici i radniku za jednaki rad i rad jednake vrijednosti te da ona obuhvaća osnovnu plaću ili minimalnu plaću i sva dodatna davanja bilo koje vrste koja poslodavac izravno ili neizravno, u novcu ili naravi, na temelju ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugog propisa isplaćuje radnici ili radniku za obavljeni rad
- čl. 95. st. 1. i 5. ZOR-a utvrđeno da za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom, radnik ima pravo na naknadu plaće i to u visini prosječne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca ako ZOR-om ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno
- čl. 108. i 110. ZOR-a utvrđeno da se za određene štetne radnje može unaprijed predvidjeti iznos naknade štete u slučaju kada bi utvrđivanje visine štete uzrokovalo nerazmjerne troškove te da se spomenute štetne radnje i naknade mogu predvidjeti kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, kao i da se kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu mogu utvrditi uvjeti i način smanjenja ili oslobađanja radnika od dužnosti naknade štete
- čl. 126. ZOR-a utvrđeno da u slučaju kada zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno drukčije, ukupan iznos otpremnine radniku kojemu poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako mu otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu
- čl. 132. ZOR-a utvrđeno da se na dostavu odluka o otkazu ugovora o radu te odluka donesenih u postupcima iz čl. 133. ZOR-a, primjenjuju na odgovarajući način odredbe o dostavi iz propisa kojim je uređen parnični postupak, ako postupak dostave nije uređen kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu
- čl. 133. ZOR-a utvrđeno da kod zaštita prava iz radnog odnosa u slučaju kada je zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu predviđen postupak mirnoga rješavanja nastaloga spora, rok od petnaest dana za podnošenje zahtjeva sudu teče od dana okončanja toga postupka i sl.
Iako je uobičajeno da poslodavac jednim pravilnikom o radu uređuje prava i obveze svih radnika koji su kod njega zaposleni, ZOR poslodavcu ostavlja mogućnost da donese posebne pravilnike o radu za pojedina poduzeća i dijelove poduzeća poslodavca, odnosno pojedine skupine radnika.
1.1.2. Postupak donošenja pravilnika o radu
Prilikom donošenja pravilnika o radu poslodavac je dužan pridržavati se posebnog postupka koji je ZOR-om propisan za donošenje pravilnika o radu. O donošenju pravilnika o radu poslodavac se mora savjetovati s radničkim vijećem, u slučaju, na način i pod uvjetima propisanim ZOR-om.
Način i uvjeti savjetovanja poslodavca s radničkim vijećem prije donošenja pravilnika o radu, kao i prije donošenja drugih odluka važnih za položaj radnika, utvrđeni su odredbom čl. 150. ZOR-a. Poslodavac je dužan radničkom vijeću potpuno i pravodobno dostaviti sve podatke, kako bi radničkom vijeću omogućio davanje primjedbi i prijedloga, a kako bi rezultati te rasprave stvarno mogli utjecati na donošenje odluke. Ako sporazumom poslodavca s radničkim vijećem nije drukčije određeno, radničko vijeće je dužno poslodavcu dostaviti svoje očitovanje o prijedlogu Pravilnika o radu u roku od osam dana, a ako se ne očituje u tom roku, smatra se da nema primjedbi i prijedloga. Treba također naglasiti da poslodavac nije obvezan uvažiti mišljenje i prijedloge radničkoga vijeća i pravilnik o radu može donijeti unatoč protivljenju radničkog vijeća. Radničko vijeće ima, međutim, pravo na sudsku zaštitu protiv nezakonitog pravilnika o radu. Ono može od nadležnog suda tražiti da se nezakoniti pravilnik o radu ili neke njegove odredbe oglasi ništetnim.
Ako bi poslodavac donio pravilnik o radu bez prethodnog savjetovanja s radničkim vijećem, taj pravilnik o radu je ništetan, što znači da pravilnik o radu ne postoji.
U slučaju kada kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, a sindikalni povjerenik je preuzeo sva prava i obveze radničkog vijeća propisane ZOR-om, o donošenju pravilnika o radu poslodavac je dužan savjetovati se sa sindikalnim povjerenikom. Ako kod poslodavca djeluje više sindikata, sindikati se moraju sporazumjeti o sindikalnom povjereniku, odnosno povjerenicima koji će imati prava i obveze radničkog vijeća, te su o postignutom sporazumu dužni pisano izvijestiti poslodavca. Obveza savjetovanja poslodavca prije donošenja pravilnika o radu s predstavnicima radnika neće postojati niti u slučaju ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, niti ako ne djeluje sindikat.
U pravilniku o radu mora se naznačiti dan stupanja na snagu, i ne može stupiti na snagu prije isteka roka od osam dana od dana objave, no moguće je pravilnikom odrediti i duži rok od objave do njegovog stupanja na snagu.
Pravilnik o radu mora se objaviti tako da bude dostupan na uvid radnicima i izložen na vidljivom mjestu u prostorijama u kojima oni redovito borave tijekom radnog vremena. Ako postoje opravdani razlozi zbog kojih se takav pravilnik ne može objaviti na navedeni način, poslodavac je o njegovom donošenju dužan radnika izvijestiti pisanom objavom. Postoji i dužnost poslodavca da sve pravilnike o radu dostavi članovima radničkih vijeća ili sindikalnom povjereniku, ako oni kod njega djeluju. U slučaju potrebe, pravilnik o radu mijenja se i dopunjuje na način propisan ZOR-om za njegovo donošenje. Za neispunjavanje obveza poslodavaca u odnosu na pravilnik o radu, ZOR-om su propisane upravne mjere (čl.226. st. 1. podstavak 11. ZOR-a).
