Uz radničko vijeće i skupove radnika, ZOR poznaje još jedan oblik sudjelovanja radnika u odlučivanju – predstavnika radnika u organu poslodavca.
Zakonom o radu propisano je da u trgovačkom društvu ili zadruzi, u kojima se u skladu s posebnim propisom utemeljuje organ koji nadzire vođenje poslova (nadzorni odbor, upravni odbor, odnosno drugo odgovarajuće tijelo) te u javnoj ustanovi, jedan član (nadzornog) organa društva ili zadruge koji nadzire vođenje poslova, odnosno jedan član organa javne ustanove mora biti predstavnik radnika, u svakom društvu koje ima takav organ.
Izbor
Osnovno je pravilo da predstavnika radnika u organ poslodavca imenuje i opoziva radničko vijeće. No, ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, tada ga biraju i opozivaju radnici na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, u postupku propisanim, kao i za izbor radničkog vijeća koje ima jednog člana. To podrazumijeva postupak i proceduru koji će osigurati legitimitet i vjerodostojnost izabranog predstavnika, ali ne mora podrazumijevati potpunu identičnost u svemu kao u slučaju izbora radničkog vijeća.
Jedna od bitnih razlika je potreba navođenja zamjenika kandidata za predstavnika radnika u organu poslodavca. Izbor radničkog vijeća je u potpunosti uređen Zakonom o radu i Pravilnikom o postupku izbora radničkog vijeća dok je institut predstavnika radnika u organu poslodavca osim Zakonom o radu, uređen i Zakonom o trgovačkim društvima u kojem nije predviđen zamjenik predstavnika radnika, nego samo predstavnik. Stoga će na listi za predstavnika radnika u organ poslodavca biti naveden samo kandidat, bez njegovog zamjenika.
Poslodavac je dužan osigurati uvjete radnicima da izaberu svojeg predstavnika u nadzorni organ, no u slučaju njihove pasivnosti, nije dužan niti ga smije birati umjesto njih, pa će tada takav organ jednostavno egzistirati bez predstavnika radnika.
Prava i obveze
Zakon o trgovačkim društvima propisuje kako su svi članovi nadzornog odbora dužni djelovati u interesu društva te stoga i predstavnik radnika ima dužnost nadziranja vođenja poslova poslodavca tako da se nadzire djeluje li, odnosno posluje li poslodavac na zakonit način. Predstavnik radnika se u svom djelovanju rukovodi i interesima radnika. Ponekad se dužnost predstavnika radnika pojednostavljuje uspostavljajući odgovornost toga predstavnika interesima poslodavca s jedne strane, te interesima radnika s druge strane, tako da se ipak u prvi plan stavlja odgovornost interesima radnika. Kratko rečeno, on ustvari predstavlja glas radnika u nadzornom organu, odnosno prenosi stavove radnika nadzornom odboru o ključnim pitanjima o kojima ovaj odlučuje.
Za predstavnika radnika u organu poslodavca vrijede ista pravila i ograničenja kao i za druge članove te imaju u potpunosti jednaki pravni položaj kao i drugi članovi.
Zaštita predstavnika radnika
Odluku o otkazu predstavniku radnika u organu poslodavca, poslodavac može donijeti samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća. Ovom je zaštitom mogući pritisak smanjen, no nije spriječen u cijelosti jer zaštita traje samo za vrijeme članstva u organu poslodavca, a na predstavnike radnika često se vrše dodatni pritisci, posebice vezani uz poslovnu tajnu.
