Izmjene i dopune Zakona o radu su nakon dugih pregovora stupile na snagu 1. siječnja 2023. godine.
Kao najznačajnije zakonske promjene ističu se sprječavanje neopravdanog sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme, nove načine obavljanja stalnih sezonskih poslova, potpunije i precizno uređenje rada na izdvojenom mjestu rada i rada na daljinu pri čemu radnik može birati mjesto rada.
Fleksibilnije uređenje dodatnog rada za drugog poslodavca, bez suglasnosti matičnog poslodavca i uz veći broj dopuštenih sati takvoga rada, propisivanje minimalnog povećanja plaće za rad radnika nedjeljom (50%), pravo na neplaćeni dopust od 5 dana godišnje za pružanje osobne skrbi članu obitelji ili kućanstva kao i pravo na odsutnost s posla zbog osobito važnih i hitnih obiteljskih razloga radnika kada je potrebna njegova trenutačna nazočnost.
Također, propisano je i načelo prava na nedostupnost u profesionalnoj komunikaciji, za vrijeme odmora i dopusta, uz predviđene iznimke, obveza ugovaranja plaće u bruto iznosu i njezine isplate na transakcijski račun radnika radi zaštite radnika i sprječavanja neprijavljenoga rada, izostanak prava na otkazni rok i otpremninu radnicima koji ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu (65 godina života i 15 godina mirovinskoga staža), sa svrhom poticanja poslodavaca na zadržavanje takvih radnika u radnom odnosu.
Propisana je i mogućnost da članovi sindikata koji je pregovarao oko sklapanja kolektivnog ugovora, ostvare određena povoljnija materijalna prava, sve radi poticanja sindikalnog rada i kolektivnog pregovaranja te cjelovito uređenje novog oblika rada koji se obavlja korištenjem digitalnih radnih platformi s primarnim ciljem zaštite osoba koje na takav način rade.
Svaki institut Zakona o radu, koji je izmijenjen, bit će detaljno obrađen, dok se u tablici ispod navode najbitnije promjene uspoređene s dosad važećim.
Zakon o radu (93/14, 127/17, 98/19) | Zakon o radu (96/14, 127/17, 98/19, 151/22) |
UGOVOR O RADU NA ODREĐENO VRIJEME | |
Razlozi: prestanak radnog odnosa koji je unaprijed utvrđen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. Ne moraju se navesti u prvom ugovoru na određeno. | Već u prvom ugovoru se mora navesti objektivan razlog za rad na određeno vrijeme. |
Ukupno trajanje ugovora na određeno može biti 3 godine, uz iznimku prvog ugovora koji nema ograničenje. | Svi ugovori, uključujući i prvi, mogu trajati najduže tri godine.
Točno propisani izuzeci kada ugovor o radu na određeno može trajati duže od 3 godine. |
Nije propisano. | Radnik ima pravo nakon šest mjeseci rada kod istog poslodavca zatražiti sklapanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme. |
OBVEZNI SADRŽAJ PISANOG UGOVORA O RADU | |
Mjesto rada ili napomena da se rad obavlja na različitim mjestima. | Definirati točno mjesto ili mjesta rada gdje se rad obavlja ili bi se mogao obavljati. |
Nije propisano. | Pravo na obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje. |
Nije propisano. | Odredbe o trajanju i uvjetima probnog rada. |
RAD NA IZDVOJENOM MJESTU RADA I RAD NA DALJINU
|
|
Poznat je samo rad na izdvojenom mjestu rada bez definiranja istog. | Definiranje rada na izdvojenom mjestu rada (npr. rad od kuće) i rada na daljinu (rad preko informacijsko-komunikacijske tehnologije; na njega se ne odnose propisi o zaštiti na radu). |
Mora se sklopiti ugovor o radu za takav rad. | U određenim slučajevima ugovor o radu za takav rad se ne mora sklopiti (epidemija bolesti, poplave i sl. do 30 dana). |
Propisana dužnost poslodavca da naknadi troškove radniku vezane uz obavljanje poslova. | Detaljnije se uređuje kada se radniku moraju nadoknaditi troškovi. |
Nije propisano. | Radnik može slobodno odrediti gdje će obavljati rad. |
Nije propisano. | Radnik u određenim slučajevima (zaštita zdravlja, trudnoća ili roditeljske obveze prema djeci do osme godine života, pružanje skrbi članu uže obitelji) ima pravo tražiti izmjenu ugovora o radu prema kojem bi na određeno vrijeme radio na izdvojenom mjestu rada. |
DODATAN RAD RADNIKA | |
Do 8 sati tjedno, odnosno do 180 sati godišnje uz pisanu suglasnost poslodavca kod kojeg je radnik zaposlen u punom radnom vremenu. | Dužnost obavještavanja poslodavca o dodatnom radu; nije više potrebna suglasnost poslodavca. |
Nije propisano. | Matični poslodavac može tražiti prestanak obavljanja dodatnog rada samo ako za to postoje objektivni razlozi. |
Nije propisano. | Osam sati tjedno; u slučaju nejednakog rasporeda radnog vremena do 16 sati tjedno dužina dodatnog rada. |
Nije propisano. | Propisani uvjeti rada radnika koji rade u dodatnom radu (plaća i druga materijalna prava). |
ZAŠTITA TRUDNICA, RODITELJA I POSVOJITELJA | |
Pretpostavka rada u punom radnom vremenu, zabrana otkaza, pravo radnika da izvanrednim otkazom otkaže ugovor o radu, pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove – navedena prava i zaštite odnosili su se na razdoblje rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi pojačane brige i njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada s polovicom punog radnog vremena radi brige i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju. | Navedena prava i zaštite su prošireni i na razdoblje očinskog dopusta i na dopust radnice koja je rodila. |
PROBNI RAD | |
Probni rad se može ugovoriti bez iznimke. | Ne može se ugovoriti u slučaju sklapanja ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima. |
Probni rad ne može trajati duže od 6 mjeseci. | U Zakonu nabrojenim slučajevima može trajati duže od 6 mjeseci. |
Nije propisano. | Propisana detaljna pravila u slučaju ugovaranja probnog rada kada radnik koji je već zaposlen kod poslodavca, s tim poslodavcem sklopi ugovor o radu radi obavljanja drugih poslova. |
RADNO VRIJEME | |
Općenita definicija radnog vremena. | Mora se utvrditi dan i sat kada posao počinje i završava. |
Općenita odredba prema kojoj poslodavac može radniku mijenjati utvrđeni raspored radnog vremena. | Definirana prijeka potreba u slučaju koje poslodavac može promijeniti utvrđeni raspored radnog vremena. |
Nije propisano. | Poslodavac mora voditi računa o ravnoteži privatnog i poslovnog života. |
Zaštita određenih kategorija radnika koji mogu raditi u nejednakom rasporedu radnog vremena samo ako poslodavcu dostave pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. | Proširena kategorija zaštićenih radnika;
Mogućnost traženja od poslodavca izmjenu ugovora o radu kojim se mijenja ugovoreno puno radno vrijeme na nepuno radno vrijeme, odnosno može tražiti promjenu ili prilagodbu rasporeda radnog vremena. |
NEPLAĆENI DOPUST I ODSUTNOST S POSLA | |
Propisano samo da poslodavac može radniku odobriti neplaćeni dopust za vrijeme kojeg prava i obveze iz radnog odnosa miruju. | Određene situacije u kojima radnik ima pravo na neplaćeni dopust. |
Ne postoji odredba o odsutnosti s posla. | Jedan dan u kalendarskoj godini radnik ima pravo na odsutnost s posla zbog točno propisanih razloga. |
PLAĆA I NAKNADA PLAĆE | |
Plaća nije definirana. | Definicija plaće, dodataka na plaću i ostalih primitaka radnika. |
Nije propisano. | Plaća ne može biti poslovna tajna. |
Kolektivnim ugovorom se moglo ugovoriti da se plaća za prethodni mjesec isplaćuje nakon petnaestog u mjesecu. | Plaća se mora u svakom slučaju isplatiti najkasnije do petnaestog u mjesecu. |
Pravo na povećanu plaću propisano samo za nekoliko slučajeva, bez definicije istih. | Povećanje za svaki sat rada nedjeljom ne može biti manje od 50%.
Definirani otežani uvjeti rada. |
OTKAZNI ROK I OTPREMNINA | |
Propisano da otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad. | Otkazni rok počinje teći od dana prestanka privremene nesposobnosti za rad.
Teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad ako je radnik oslobođen obveze rada. |
Radnik koji u trenutku otkazivanja ugovora o radu ima navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža ne ostvaruje pravo na otkazni rok i otpremninu. | |
KOLEKTIVNI UGOVORI | |
Nema odredbe. | Kolektivnim ugovorom se mogu ugovoriti materijalna prava u većem opsegu za članove Sindikata koji su pregovarali o Kolektivnom ugovoru. |