Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) objavila je zaključke Misije MMF-a o gospodarskom stanju Hrvatske i provedenim i planiranim reformama. MMF zaključuje da se gospodarski oporavak Hrvatske nastavlja treću godinu, međutim, ujedno smatra da su realni dohoci još uvijek znatno niži od prosječne razine dohodaka u EU. Da bi se u Hrvatskoj dogodio porast plaća, MMF smatra da će to zahtijevati fiskalne reforme poticajne za rast i strukturne reforme za poboljšanje produktivnosti, te da je s tim u vezi, nužno nastaviti reformirati i modernizirati javni sektor, posebno zdravstveni i obrazovni sustav te stručno osposobljavanje i pravne procese.
Reforma zdravstva i mirovinskog sustava
MMF smatra da ograničavanje rasta, već ionako visoke mase plaća, zahtijeva provedbu reforme državne uprave kojom bi se postupno smanjio velik broj zaposlenih u javnom sektoru i omogućilo nagrađivanje prema učinku te time pridonijelo poboljšanju pružanja javnih usluga. Kako bi se postigla održivost zdravstvenog sektora, MMF smatra da su nužne uštede te da treba povećati doprinose za dopunsko osiguranje i ukinuti izuzeća od plaćanja dopunskog osiguranja. MMF predlaže da se razmotri vraćanje Zavoda za zdravstveno osiguranje u okvire državne riznice, što bi nužno imalo za posljedicu trošenje novca iz zdravstvenog osiguranja za krpanje ostalih rupa u državnom proračunu. Kada je riječ o mirovinskom sustavu, MMF smatra da je mirovinski sustav na neodrživoj putanji pa je nužno provesti ključne reforme kako bi se riješile stalno prisutne neravnoteže. Bilo bi posebno važno uvesti planirana postupna povećanja dobi za umirovljenje i smanjiti izdašne poticaje za prijevremeno umirovljenje. Nadalje, socijalna davanja treba bolje usmjeravati i racionalizirati da bi se smanjilo destimuliranje rada i ujedno zaštitile ranjive skupine.
Reforme se sporo provode
MMF smatra da se reforme u Hrvatskoj provode sporo, što je najveća prepreka poboljšanju konkurentnosti i povećanju razine dohotka Hrvatske. Kako bi se potaknula ulaganja (uključujući inozemna izravna ulaganja), potencijalni rast i stvaranje radnih mjesta, nužno je smanjiti administrativno opterećenje poslovanja, povećati fleksibilnost tržišta rada, povećati učinkovitost javnog sektora te unaprijediti vlasnička prava i sudske postupke. U Hrvatskoj je participacija radne snage i nadalje niska, a nezaposlenost visoka; osobito među mladima i posebno kad je riječ o ženama. Štoviše, navodi se i da se pojavljuje nedostatak i kvalificiranih i nekvalificiranih radnika. MMF predlaže da se smanji restriktivnost propisa o privremenom zapošljavanju te o zapošljavanju i smanjenju broja zaposlenika u cilju smanjenja troškova. Racionaliziranjem i boljim usmjeravanjem socijalnih davanja povećali bi se poticaji za prihvaćanje posla, a poboljšanje usluga skrbi o djeci i propisa o poslovima u nepunom radnom vremenu pomoglo bi povećanju participacije radne snage. Nadalje, poboljšanjem obrazovanja i stručnog usavršavanja te provedbom učinkovitih politika aktivnog tržišta rada potpomogli bi se novi ulasci na tržište rada, posebno među mladima i braniteljima.
