Prestanak ugovora o radu

Načini prestanka ugovora o radu

Mogući načini prestanka ugovora o radu izrijekom su propisani u članku 112. ZOR-a i ne postoji niti jedan drugi oblik ili način prestanka ugovora o radu, a da nije predviđen člankom 112. Međutim, posebnim zakonom moguće je proširiti navedenu listu (npr. čl. 120. Stečajnog zakona) ili odrediti posebne slučajeve prestanka radnog odnosa za određene djelatnosti (npr. obrana, državna uprava, školstvo, unutarnji poslovi i dr.).

ZOR predviđa da ugovor o radu može prestati na jedan od sljedećih načina:

• smrću radnika
• smrću poslodavca fizičke osobe ili prestankom obrta po sili zakona ili brisanjem trgovca pojedinca iz registra u skladu s posebnim propisima
• istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme
• kada radnik navrši šezdeset pet godina života i petnaest godina mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore
• sporazumom radnika i poslodavca
• dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti za rad
• otkazom, i
• odlukom nadležnog suda.

Smrt radnika

Ugovor o radu prestaje smrću radnika. U slučaju da tijekom otkaznog roka radnik umre, ugovor o radu nije prestao otkazom ugovora o radu, već smrću radnika s obzirom na to da radniku tijekom otkaznog roka radni odnos i dalje traje, pa radnikovi nasljednici neće imati pravo na isplatu otpremnine.

Smrću poslodavca fizičke osobe ili prestankom obrta po sili zakona ili brisanjem trgovca pojedinca iz registra u skladu s posebnim propisima

Ugovor o radu ne prestaje samo ako umre radnik, već i ako poslodavac prestaje postojati. Ako je poslodavac fizička osoba, kao i u slučaju smrti radnika, radni odnos prestaje. Ako je poslodavac obrtnik, smrću obrtnika ne prestaje ugovor o radu, jer u tom slučaju ne prestaje niti obrt, već će radniku, koji je zaposlen kod obrtnika prestati radni odnos samo kada nastupe razlozi zbog kojih prema Zakonu o obrtu prestaje obrt po sili zakona. U ovim slučajevima radni odnos također prestaje temeljem zakona pa radnik u tim slučajevima neće ostvarivati pravo na otpremninu i otkazni rok.

Istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu

U slučaju da je ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme, protekom vremena na koje je ugovor o radu sklopljen, radni odnos prestaje. S obzirom na to da u tom slučaju ugovor o radu prestaje istekom roka na koji je ugovor o radu sklopljen (npr. ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen na razdoblje od 3 mjeseca), poslodavac ne mora ništa poduzimati u vezi prestanka ugovora o radu, ali bi poslodavac u svakom slučaju trebao radnika o tome obavijestiti.

Ako je ugovor o radu sklopljen radi završetka određenog posla, tada bi također bilo potrebno da poslodavac radnika obavijesti je li taj posao, radi kojeg je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen, okončan. Ako je ugovor o radu sklopljen radi zamjene privremeno nenazočnog radnika, tada će radni odnos radniku prestati povratkom na posao radnika kojeg je radnik na određeno vrijeme mijenjao.

Navršene 65 godina života i 15 godina staža osiguranja, osim ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore

Kada radnik navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskoga staža radni odnos radniku prestaje po sili zakona, osim ako se poslodavac i radnik ne dogovore da će radnik nastaviti radni odnos. U tom slučaju, kada se ispune uvjeti, i radnik i poslodavac mogu potaknuti prestanak ugovora o radu tako da se volja o prestanku ugovora saopći drugoj strani. Ako stranke u radnom odnosu žele da se radni odnos nastavi, tada se o tome moraju sporazumjeti. U slučaju da radniku radni odnos prestaje po sili Zakona, radnik u tom slučaju ne ostvaruje pravo na otpremninu jer mu radni odnos ne prestaje otkazom ugovora o radu. Međutim, poslodavac može pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom utvrditi pravo radnika na otpremninu i u tom slučaju. Najčešći je slučaj da se to pravo ugovara kolektivnim ugovorima i to u neoporezivom iznosu od 8.000,00 kn.

Sporazumni prestanak radnog odnosa

ZOR propisuje na koje sve načine može prestati ugovor o radu. Kao jedan od načina prestanka ugovora o radu, ZOR predviđa način prestanka sporazumom radnika i poslodavca. Budući da je sporazum rezultat slobodne volje stranaka ugovora o radu, njegovo neprihvaćanje za radnika ne može imati negativne posljedice na njegov radnopravni status. To je važno naglasiti zato što poslodavci često postupaju tako da radniku koji je odbio potpisati takav sporazum otkažu ugovor o radu. Međutim, sama činjenica da je radnik odbio potpisati sporazum ne može predstavljati razlog za otkaz, a takvu je praksu zauzeo i Županijski sud.

Što je sporazum radnika i poslodavca

Za sporazum o prestanku ugovora o radu može se reći da je to pravni posao građanskog prava i da će se stoga u odnosu na sporna pitanja primjenjivati opća pravila obveznog prava koja propisuje Zakon o obveznim odnosima (NN 35/05., 41/08., 125/11., 78/15.). To znači da će se pitanje nastanka, valjanosti i pravnih učinaka sporazuma ocijeniti primjenom tih pravila. Tako primjerice, nije valjan sporazum koji jedna od stranaka nije potpisala jer ima nedostatak (pristanak druge strane) koji za posljedicu ima nevaljanost takvog sporazuma. Sam potpis radnika kojim radnik potvrđuje da mu je predmetni sporazum uručen, ne znači istodobno da je radnik potpisao navedeni sporazum i da ga prihvaća. Stoga je savjet radniku da ako ne želi odmah potpisati sporazum, a želi ga uzeti i pročitati, uvijek iznad potpisa naznači „primio“ i datum primitka. Također, neka taj potpis bude na mjestu koje nije predviđeno za potpis samog sporazuma.

Budući da sporazum o prestanku ugovora o radu predstavlja dvostrani pravni akt koji se temelji na volji ugovornih strana, niti jedna od ugovornih strana nije ga ovlaštena jednostrano mijenjati i stavljati izvan snage.

Pisani oblik sporazuma

Prema odredbi čl. 113. ZOR-a, sporazum o prestanku ugovora o radu mora biti sklopljen u pisanom obliku. Usmeni dogovor o sporazumnom prestanku ugovora o radu ne može obvezivati sudionike jer je izričito propisana pisana forma sporazuma.

No u praksi se ipak iznimno mogu naći primjeri u kojima je radni odnos prestao na temelju sporazuma stranaka, iako nije zaključen u pisanom obliku. Sam sporazum ne mora biti u obliku dokumenta potpisanog od obje ugovorne strane. Naime, kada radnik dostavi pisanu ponudu poslodavcu u kojem predlaže sporazumni prestanak radnog odnosa, a poslodavac ju prihvati donošenjem odluke koju odmah dostavi radniku, tada je zaključen ugovor o sporazumnom prestanku radnog odnosa, premda se prihvat i ponuda ne nalaze u istom dokumentu.

Sporazum je jednako, kao i svaki drugi dvostrani pravni posao, sklopljen onog trenutka kad ponuditelj primi izjavu ponuđenog da prihvaća ponudu. Ponuda za sklapanjem sporazuma obvezuje ponuditelja do isteka roka koji je naveo u ponudi. Budući da se u ponudama često ne navodi rok za prihvat, postavlja se pitanje do kad ponuda obvezuje ponuditelja. U skladu s odredbama obveznog prava, ponuda u kojoj nije naveden rok, a dana je prisutnoj osobi, vrijedi ako je prihvaćena odmah. Ako je ponuda dana odsutnoj osobi, onda obvezuje ponuditelja za vrijeme koje je redovito potrebno da ponuda stigne ponuditelju. No, radniku se svakako preporučuje da sporazum ne potpisuje odmah, nego da ga dobro prouči i procijeni je li sadržaj zadovoljavajući.

Šutnja ponuđenika, npr. radnika, ne znači prihvat ponude, a isto tako ni odredba u ponudi da će se šutnja ponuđenika ili neko propuštanje, smatrati ponudom.

Sadržaj sporazuma

ZOR ne propisuje sadržaj sporazuma o prestanku ugovora o radu. No stranke bi njime trebale urediti sva pitanja koja proizlaze iz njihova odnosa, i to od prestanka ugovora o radu, pitanja godišnjeg odmora, otkaznog roka, otpremnine itd. Također se mogu dogovoriti i o drugim pravima odnosno obvezama kao i utvrditi nepostojanje drugih ili daljnjih prava odnosno obveza u vezi s radnim odnosom. Nužno je da bude izražena volja za prestankom radnog odnosa i određen datum prestanka.

Da bi se izbjegle dvojbe u pogledu načina prestanka ugovora o radu, stranke bi sporazumom trebale u cijelosti urediti sva pitanja i međusobne obveze jer kad se naknadno ispostavi da pojedina pitanja nisu obuhvaćena sporazumom, tad sud mora istraživati i tumačiti pravu volju stranaka, što je ponekad gotovo nemoguće.

Poslodavac i radnik mogu zaključiti sporazum o prestanku ugovora o radu čak i u slučaju kad je poslodavac donio odluku o otkazu (a radni odnos po toj odluci još nije prestao), te će u tom slučaju temelj za prestanak ugovora o radu biti sporazum stranaka. Takve su situacije u praksi dosta česte, da radnik i poslodavac sklope sporazum o prestanku radnog odnosa nakon što je radnik dobio otkaz.

Mogućnost pobijanja sporazuma

Ako bi neka od ugovornih strana smatrala da sporazum nije valjan, morala bi u postupku tražiti utvrđenje ništetnosti i njegovo poništenje, najčešće je to zbog mana volje. Radnik ili poslodavac tada će morati dokazivati postoje li pretpostavke za poništenje takvog sporazuma. Prema sudskoj praksi, ništetan bi bio sporazum o prestanku ugovora o radu koji bi sklopila osoba nesposobna za rasuđivanje, i u situaciji kad joj u vrijeme sklapanja tog ugovora nije sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost.

Prava na „burzi“

Radnik u slučaju prestanka ugovora o radu sporazumom nema pravo na naknadu plaće kao niti naknadu za slučaj nezaposlenosti, jer mu je radni odnos prestao njegovom voljom. Međutim, sukladno odredbi čl. 40. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, usprkos sporazumu, radnik će imati pravo na naknadu ako je radni odnos prestao zbog premještaja bračnog druga, odnosno izvanbračnog druga u drugo mjesto prebivališta u skladu s posebnim propisima, ili promjene mjesta prebivališta zbog zdravstvenih razloga. Nakon sporazumnog prestanka radnog odnosa, poslodavac može na istom radnom mjestu zaposliti drugog radnika.

Većina sudskih postupaka kojima je predmet sporazumni prestanak ugovora o radu odnose se na osporavanje da je postojala slobodna volja za sklapanjem takvog sporazuma. Česti su i postupci u kojima stranke imaju određena potraživanja jer sporazumom nisu uredila sva međusobna pitanja.