Učinkovita zaštita na radu na svim mjestima rada nema alternative jer se njome štite život, zdravlje i radna sposobnost od početka do završetka radnog vijeka. Primjereno organizirana i u praksi provedena zaštita na radu pridonosi produktivnosti i konkurentnosti pojedinca, tvrtke i društva u cjelini.
Zaštita na radu je osnovno ljudsko pravo, a time i obveza i odgovornost svakog poslodavca, radnika kao i zajednice da to pravo štiti.
Prilagođavanje rada sposobnostima, vještinama i zdravstvenom stanju pojedinaca, kao i prihvaćanje drugih vidova raznolikosti među radnicima, poput spola, dobi, invalidnosti i slično, trebaju biti dinamičan i neprekidan proces, utemeljen na procjeni rizika te primjenjiv na cijeli radni vijek. Potrebno je uložiti dodatne napore i mjere kojima će se osigurati zaštita posebnim kategorijama zaposlenih kao što su žene, mladi, stariji radnici, osobe s invaliditetom i smanjenom radnom sposobnošću, kako bi se očuvala njihova radna sposobnost, otklonio njihov prerani odlazak s tržišta rada i socijalna isključenost.
Dobar dizajn mjesta rada i organizacije rada može se postići: uporabom opreme i drugih pomagala kojima se smanjuje tjelesno opterećenje tijekom rada, primjerenim ergonomskim dizajnom alata, opreme i namještaja, poštivanjem ograničenja za podizanje teških tereta i za obavljanje tjelesno zahtjevnih radnji, edukacijom, kraćim odmorima, rotacijom posla i drugim preventivnim mjerama.
Potrebna je strategija
Prema analizi stanja za Republiku Hrvatsku „Sigurniji i zdraviji rad za svaku dob“, koju je izradila Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu ukazuje se na potrebu donošenja strategije, politike, programa ili inicijativa, povezanih s pitanjem zdravlja i sigurnosti starijih radnika, održivim radnim vijekom ili sigurnijim i zdravijim radom u svakoj životnoj dobi.
Osiguranje stimulativne, sigurne i zdrave radne okoline, podizanje svijesti o značaju prevencije potencijalnih rizika, razvoj kulture u provedbi mjera zaštite na radu, informiranje, edukacija i motiviranje svih dionika prioriteti su na kojima je nužno svakodnevno djelovati.
Zakonom o radu propisano je da radnik koji doživi nesreću na radu ili oboli od profesionalne bolesti ima prednost pri obuci i obrazovanju povezanim s radom koje omogućuje poslodavac. U cilju stvaranja uvjeta za praktičnu provedbu ove odredbe nužna je zajednička i učinkovita suradnja poslodavaca, sindikata i nadležnih institucija, kao i propisima primjereno reguliranje visine naknade za vrijeme profesionalne rehabilitacije radnika. U značajnom broju slučajeva radnici s umanjenom radnom sposobnošću vrlo teško se ponovno vraćaju u radni proces.
Nužno je osigurati provedbu odgovarajućih aktivnosti radi očuvanja radne sposobnosti radnika kao i učinkovite mjere povratka na posao onih radnika kojima je smanjena radna sposobnost ili je nastupila invalidnost. Pri tome je važno odgovorno i sinergijsko djelovanje ključnih čimbenika u naporima za širu implementaciju profesionalne rehabilitacije u praksi koja uključuje individualan, stručan i profesionalan pristup svakoj osobi.
Uspostaviti kulturu prevencije
Uspostavom i razvojem kulture prevencije moguće je osigurati sigurna i zdrava mjesta rada koja pridonose dobrobiti radnika i poslodavaca, rastu produktivnosti, konkurentnosti i gospodarskom razvoju te stalnom i dinamičnom unapređivanju zaštite na radu. Uz kontinuirano osposobljavanje zaposlenih za rad na siguran način, zaštitu na radu potrebno je uključiti u obrazovne programe od predškolskog odgoja do visokoškolskog obrazovanja, kako bi prvim ulaskom u svijet rada novi zaposlenici primijenili osnovne sigurnosne standarde koje će ih pratiti kroz cijeli radni vijek.
Funkcionalna organizacija zaštite na radu na razini svake radne sredine, redovita i konstruktivna suradnja poslodavca i njegovih ovlaštenika te ključnih službi kao što su ljudski resursi i zaštita na radu, dobra i redovita komunikacija s predstavnicima sindikata i radničkim predstavnicima, uz cjeloživotno učenje, primjerenu organizaciju rada i opterećenje zaposlenih, stalno ulaganje u poboljšanje i unapređivanje uvjeta rada, izradu realne procjene rizika za svako mjesto rada, provođenje unutarnjeg nadzora i preventivne aktivnosti mogu pridonijeti smanjenju broja ozljeda na radu, troškova i boljim poslovnim rezultatima.
Kontinuirano utvrđivanje stanja zaštite
Jedna od ključnih aktivnosti u zaštiti na radu i prevenciji je provođenje unutarnjeg nadzora nad primjenom pravila zaštite na radu, pri čemu je od izuzetne važnosti uloga i angažiranost stručnjaka zaštite na radu. Provođenje unutarnjeg nadzora podrazumijeva kontinuirano utvrđivanje stanja zaštite na radu i primjene odgovarajućih mjera i pravila zaštite na radu vezano za sredstva rada, tehnološke postupke te nadzor radnika u primjeni pravila zaštite na radu. Prilikom provedbe unutarnjeg nadzora potrebno je uzeti u obzir specifičnosti radnih procesa odnosno rizike za zdravlje i sigurnost radnika kroz izvođenje radnih procesa, te provoditi adekvatne mjere zaštite na radu.
Nadzor nad primjenom pravila zaštite na radu uključuje ispravnost sredstava za rad, objekata za rad, električnih instalacija i uređaja koji pripadaju objektima za rad. Zatim, utvrđivanje čimbenika radnog okoliša (mikroklima, rasvjeta, buka, vibracije, kemijske štetnosti, štetna zračenja). Ako nastanu promjene koje nepovoljno utječu na zdravlje i sigurnost radnika, potrebno je odrediti i poduzeti odgovarajuće mjere.
Kontrola izloženosti radnika
Prilikom obavljanja nadzora ispravnosti radne opreme potrebno je utvrditi imaju li strojevi i uređaji sve potrebne zaštitne naprave i uređaje, jesu li u blizini strojeva i uređaja vidljivo postavljene odgovarajuće upute za siguran rad i odgovarajući znakovi sigurnosti, te provode li se redovita i periodična ispitivanja i pregled radne opreme. U slučaju korištenja opasnih kemikalija potrebno je kontrolirati izloženost radnika opasnim kemikalijama prilikom upotrebe, upotreba manje opasnih kemikalija te pravilno skladištenje i čuvanje opasnih kemikalija. Provedba unutarnjeg nadzora obuhvaća i uvid u stanje zaštite od požara u radnim i pomoćnim prostorijama objekata namijenjenih za rad, pregled instalacija i uređaja za zaštitu od požara, instalacija i uređaja za dojavu požara, za automatsko gašenje požara te propisane periodične preglede i servise aparata za početno gašenje požara.
Izuzetno važan dio internog nadzora je i da li radnik obavlja svoje poslove sukladno pravilima zaštite na radu, dužnom pozornošću i u skladu s pravilima i uputama poslodavca i proizvođača radne opreme, te koristi li radnik propisana osobna zaštitna sredstva, zatim se provjerava ispunjavanje zahtjeva za radnike koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada, poštivanje zabrane pušenja na radu te konzumiranja i donošenja u radne i pomoćne prostorije alkoholnih pića i drugih opojnih sredstava. Utvrđene činjenice u postupku unutarnjeg nadzora potrebno je evidentirati te utvrditi konkretne mjere za otklanjanje uočenih nedostataka.
Prevencija provedbom unutarnjeg nadzora zaštite na radu ima nezamjenjivu ulogu u očuvanju radne sposobnosti radnika, a humani, socijalni i gospodarski razlozi zahtijevaju uvjete rada bez opasnosti za život i zdravlje radnika.
