Sve složeniji radni procesi i promjene u uvjetima rada, uz posljedično nove ili promjenljive vrste opasnosti, zahtijevaju nov i sustavan pristup zaštiti na radu. Potrebno je iznalaziti rješenja koja će zaposlenicima omogućiti uzimanje u obzir načela sigurnosti na svim razinama rada i za sve vrste djelatnosti, oblikovana u odgovarajuće mjere na rutinskoj osnovi. Pri tome, mora se voditi računa da je zakonom i propisima utvrđen minimum obveza, a ovisno o realnim uvjetima i okolnostima preko inovativnog i kreativnog pristupa moguće je razinu mjera zaštite na radu povećati na primjerenu razinu, poglavito donošenjem kvalitetne procjene rizika i putem utvrđivanja konkretnih i poticajnih mjera s definiranim nositeljima i rokovima te redovitom kontrolom izvršenja.
Procjena rizika na mjestima rada je ključna komponenta kulture sprječavanja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, a prevencija je temeljni element europske i hrvatske legislative na području zaštite na radu. Osposobljavanje radnika za rad na siguran način, i to za sva mjesta rada na kojima radnik obavlja rad, omogućuje da se radnika nauči obvezi pridržavanja svih mjera zaštite i uporabi zaštitnih sredstava pri radu.
Međunarodna norma OHSAS 18001:2007
U organizaciji i provedbi mjera zaštite na radu u Hrvatskoj susrećemo primjere dobre prakse pri čemu se primjenjuju viši standardi od onih utvrđenih propisima, a sve više poslovnih subjekata uvodi i međunarodnu normu OHSAS 18001:2007 kojom se ispunjavaju zahtjevi za sustav upravljanja zdravljem i sigurnošću na radu. Takvim pristupom poslovni subjekti postižu uvjerljivost i konkurentsku prednost na domaćem i međunarodnom tržištu.
U cilju podizanja razine prevencije organiziraju se kvartalne radionice na različite teme iz područja zaštite na radu, na kojima sudjeluju rukovoditelji pojedinih organizacijskih jedinica i zaposlenici te se pomoću edukacije utvrđuju konkretne mjere i zaduženja za unapređivanje zaštite na radu uz redovito praćenje izvršenja obveza.
Radnici se potiču na inovativnost i ideje, a njihova poduzetnost i kreativnost u području sigurnosti na radu cijeni se kao dodana vrijednost te se nagrađuje od poslodavaca kao doprinos uspješnom poslovanju.
Prije početka radnog dana organiziraju se kratki sastanci “5 minuta za sigurnost” na kojima se vrši kontrola opremljenosti odgovarajućom zaštitnom opremom, ukazuje na dnevne radne zadatke i daju upute o radu na siguran način. U odnosu na širu društvenu zajednicu promiču se vrijednosti i značaj sigurnosti pri radu za različite dobne skupine, putem izložbi radne i zaštitne opreme, fotografija, tematskih učeničkih radova, poučnih radionica, pokaznih vježbi i učenju o zdravom načinu života.
Ravnoteža posla i privatnog života
Kao dobar primjer u skrbi o zaštiti na radu i zaštiti zdravlja radnika može poslužiti jedna tvrtka u Austriji, u kojoj je zajedničkom suradnjom ostvareno: fleksibilno radno vrijeme, posao sa skraćenim radnim vremenom, poboljšanje ravnoteže posla i privatnog života zaposlenika, poboljšanje ergonomije, povećanje unutarnje mobilnosti, tj. promjene uloga na poslu i opisa poslova, uveden je program generacijskog mentorstva kojim se omogućuje prijenos znanja i iskustva te program zdravih životnih navika.
U dobrom radnom okruženju radnici pokazuju visoku razinu zadovoljstva radom te se osjećaju potaknutima i motiviranima dokazati svoj potencijal. Za poslodavce to rezultira boljom poslovnom učinkovitošću i niskim stopama izostanaka s posla i fluktuacijom radnika. Zato je važna svakodnevna suradnja u radnom okružju organizacijskih jedinica zaduženih za upravljanje ljudskim resursima i zaštitom na radu, kao i svih drugih dionika i, naravno, podrška prve linije menadžmenta kako bi se ostvario sinergijski učinak.
Sudjelovanje uprave i menadžmenta na najvišoj razini u području zaštite na radu ključni je čimbenik za učinkovito organiziranje i upravljanje rješavanjem pitanja vezanih za siguran i zdrav rad. To je osobito važno zato što glavni razlog takvog odnosa prema zaštiti na radu ne smije biti samo ispunjavanje zakonskih obveza, već ugled tvrtke, očekivanja zaposlenika, njihovo zadovoljstvo poslom, njihova produktivnost i pozivan utjecaj na ukupno poslovanje i rezultate.
Učinkovita organizacija i provedba mjera zaštite na radu, osiguranje odgovarajućih radnih uvjeta za rad na siguran način te primjeren odnos i ponašanje svih dionika u radnoj sredini prema zaštiti života imaju izravan pozitivan učinak na poslovne rezultate.
Ostvarivanje zajedničkog cilja; rad bez ozljeda na radu nije moguće ako nema suradnje i aktivnog doprinosa svih dionika unutar same tvrtke. Zato je nužno odgovorne čimbenike i najširu javnost osvješćivati da ulaganje u zaštitu na radu nije trošak, već dugoročno isplativa investicija.
Predstavljanje radnika u području zaštite na radu
Predstavljanje radnika u području zaštite na radu postalo je ključnim pitanjem u nacionalnim i europskim strategijama prevencije. Takav pristup omogućuje da se veći naglasak stavi na interese i potrebe radnika na području zaštite na radu. Kvalitetna suradnja i socijalni dijalog poslodavca s radničkim predstavnicima u području zaštite na radu nema alternative. U skladu sa Zakonom o zaštiti na radu poslodavac je obvezan obavješćivati i savjetovati se s radnicima, odnosno njihovim predstavnicima o svim rizicima i promjenama koje bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika. Preduvjet je da radnici na demokratski način izaberu svoje povjerenike za zaštitu na radu, da radničko vijeće u potpunosti koristi svoja Zakonom o radu i Zakonom o zaštiti na radu utvrđena prava i obveze, da je prisutan suradan odnos sindikata i svih radnika s radničkim vijećem i povjerenicima radnika za zaštitu na radu. Pored drugih akata i kolektivni ugovor kao dvostrani akt kojim poslodavac i sindikati reguliraju obostrana prava i obveze, prilika su da se naglasak stavi na zdrave i sigurne uvjete rada, zaštitu ranjivih skupina radnika, cjeloživotno učenje, motivaciju i razvoj partnerskih odnosa između poslodavca i radničkih predstavnika u području zaštite na radu.
Potrebno je podignuti i svijest o održivome radnom vijeku i poboljšati razumijevanje njegove važnosti. Europska godina aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti 2012., koju je organizirala Europska komisija, bila je prvi korak u podizanju razine svijesti o aktivnom starenju te poticanju tvoraca politika da stvore bolje prilike za aktivno starenje. Cilj kampanja EU OSHA 2016.-2017. “Zdrava mjesta rada za sve uzraste” je podignuti svijest o doprinosu koji različite generacije mogu dati radeći zajedno te potaknuti radnike, predstavnike radnika, poslodavce i druge dionike da zajedničkim snagama podupiru produktivan rad u svakoj životnoj dobi. Prerani odlazak radnika iz svijeta rada nije rješenje kako za pojedinca tako niti za poslodavce i društvo, jer se već sada osjeća nedostatak radne snage, a sustavi mirovinskoga i zdravstvenog osiguranja opterećeni su manjkom prihoda. Prilika je i obveza da se u ovu značajnu kampanju djelatno uključe svi hrvatski poslodavci, sindikati, radnički predstavnici i drugi dionici kako bi izradili vlastite akcijske programe djelovanja na ovom području, koristeći i primjere dobre prakse iz drugih zemalja EU i različitih djelatnosti i tvrtki. Spoznaja da radnici provode pola ili više vremena od ukupnog vremena provedenog u budnom stanju radeći, svatko se treba zapitati što je potrebno učiniti da se poboljšaju uvjeti na mjestima rada. Odgovornim odnosom prema zaštiti na radu cilj produljenja radnog vijeka i očuvanja radne sposobnosti kroz cijeli radni vijek radnika postaje dostižan.
Prevencija, informiranje, osvješćivanje, edukacija i provedba niza mjera vezanih za unapređivanje organizacije i uvjeta rada radnika, očuvanje i podizanje njegove radne sposobnosti, pridonose povećanju produktivnosti, duljem radnom vijeku, boljem psihofizičkom zdravlju, a smanjuje se stopa bolovanja i izostanci s rada čime se smanjuju troškovi zdravstvenog sustava. Stručne analize potvrđuju da se učinkovitim upravljanjem organizacijom rada u psihosocijalnom smislu može utjecati na zdravlje i radni učinak radnika. Ulaganje u razvoj radnika, razvoj ljudskih potencijala i primjerena zaštita na radu u najširem smislu u sadašnjim okolnostima prije svega zbog demografskih kretanja postaju imperativ.
Kultura zaštite na radu upućuje na potrebu cjeloživotnog učenja, od najranije životne dobi do završetka radne karijere. Poslovi i područje zaštite na radu su interdisciplinarni, a u praksi se primjenjuju znanja iz različitih područja. Programima edukacije djece vrtićke dobi, učenika i studenata prije njihovog ulaska u svijet rada, stalno stručno usavršavanje stručnjaka zaštite na radu, osposobljavanje povjerenika radnika za zaštitu na radu, ovlaštenika i poslodavaca dugoročno može polučiti pozitivne učinke na području prevencije i zaštite na radu pri čemu sustav osiguranja zaštite zdravlja na radu može biti poticajan i stimulativan.
