Vođeni stavom da sindikati ne moraju, a niti smiju samo braniti ono što je teškom mukom stečeno i što bi trebao biti minimum standarda kada se govori o pravima radnika, Sindikat grafičara i medija je još prije dvije godine izradio materijal o primjedbama i prijedlozima izmjena Zakona o radu, kako bi spremno odgovorili onima koji ta prava dovedu u pitanje, ali kako bismo i mi, sindikati, što više utjecali na te izmjene. Taj materijal je zamišljen kao podloga za raspravu i definiranje stavova na razini središnjice Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Kako su zahtjevi Hrvatske udruge poslodavaca za izmjenama radnog zakonodavstva u smjeru dodatne fleksibilizacije bili sve jači, došlo je vrijeme da se oformi Radna grupa Nezavisnih hrvatskih sindikata. Sastavljena pretežito od pravnika i stručnjaka iz područja radnog prava, Radna grupa NHS-a je preuzela zadatak analizirati odredbe važećeg Zakona o radu, te definirati zajedničke prijedloge izmjena Zakona o radu u cilju poboljšanja prava radnika.
Na prvom sastanku je predsjednik NHS-a Krešimir Sever, izvijestio o smjeru u kojem Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) predlaže izmjene Zakona o radu, a naglasak stavljaju na fleksibilizaciju rada na izdvojenom mjestu rada, odnosno rada od kuće, lakšem otkazivanju ugovora o radu, te žele izmjene odredaba o radnom vremenu, konkretno da radnici mogu raditi kod dva ili više poslodavaca više od 48 sati tjedno.
Definiranje zakonskih prijedloga
Radna grupa NHS-a je do pisanja ovog teksta održala tri cjelodnevna sastanka na kojima je iznjedrila zajedničke stavove i prijedloge zakonskih odredbi o pojedinim institutima Zakona o radu. Konkretno, raspravljalo se o radu na izdvojenom mjestu rada, te je Radna grupa stava da takav rad radniku ne smije biti nametnut te da su poslodavci dužni snositi povećane režijske, a i ostale troškove koji su za radnika nastali kao rezultat rada od kuće. Izrazito mnogo pozornosti se posvetilo definiranju ugovora o radu na određeno vrijeme, odnosno u kojim slučajevima je dopušteno takav ugovor sklopiti i koje je njegovo vremensko ograničenje. U praksi je prisutna stalna zloupotreba ugovora o radu na određeno vrijeme, te se oni sklapaju i kada nema zakonskih mogućnosti za njihovo sklapanje, odnosno kada se radi o poslovima trajnog karaktera i na kojima je potreba za radom radnika trajna, a ne privremena. Prijedlozi Radne grupe idu u smjeru da se takve prakse u budućnosti svedu na najmanju moguću mjeru, tako da Zakon o radu odredi nedvojbena pravila pod kojim uvjetima i na koliko dugo se ugovor o radu na određeno vrijeme može sklopiti. Nadalje, raspravljalo se o mjestu rada kao sastavnom dijelu ugovora na određeno, zato što sadašnja odredba daje poslodavcu mogućnost da preširoko određuje mjesto rada (npr. cijela Hrvatska, određena županija, regija i sl.). Radna grupa je i u pogledu te odredbe iznijela konkretne prijedloge.
Imajući u vidu kako je Zakon o radu opsežan, a svaka njegova odredba zaslužuje punu pažnju zato što svaka utječe na prava radnika, njegova analiza zaslužuje višetjednu raspravu. Kako je izgledno za očekivati da će pregovori između sindikalnih središnjica, HUP-a i Vlade RH započeti uskoro, za sada je cilj odrediti prioritetne institute o kojima je nužno zauzeti stav.
Prijedlozi Sindikata grafičara i medija
Kao što je rečeno, Sindikat grafičara i medija je još prije dvije godine izradio materijal o primjedbama i prijedlozima izmjena Zakona o radu. Materijal je nastao kao rezultat stvarnog stanja o kojem nas povjerenici i članovi svakodnevno izvještavaju i o kojim problemima vodimo pregovore i razgovore s poslodavcima.
Kao probleme Stručna služba Sindikata grafičara i medija je prepoznala: ugovor o radu na određeno vrijeme – zloupotreba poslodavaca tako da ga sklapaju bez stvarne potrebe; mjesto rada kao obvezni sadržaj ugovora o radu – određuje se preširoko; naziv posla kao obvezni sadržaj ugovora o radu – problem odredbe „i drugi poslovi po potrebi poslodavca“; rad na izdvojenom mjestu rada – dodatni troškovi radnika, nužnost potpisivanja aneksa ugovora o radu za izdvojeno mjesto rada; pravilnici o radu – njime poslodavac mijenja plaću, ali i druga prava iz obveznog sadržaja; agencije za privremeno zapošljavanje – sve veći problem, razmisliti o eliminiranju; radno vrijeme – nejasno je ubrajaju li se obvezni liječnički pregledi, edukacije za potrebe poslodavca u radno vrijeme radnika; organizacija radnog vremena – odredbe nisu u potpunosti jasne i zbog nedovoljne nedefiniranosti osiguravaju poslodavcu veću fleksibilnost i teže praćenje primjene u praksi; raspored korištenja godišnjeg odmora – poslodavci su posebno za vrijeme pandemije radnicima jednostrano određivali korištenje godišnjeg odmora; jednakost plaće – u praksi radnici, često istog spola, za isti posao primaju različitu plaću; poslovna tajna – poslodavci u praksi sve pokušavaju proglasiti poslovnom tajnom pa i plaću samog radnika; sporazumni raskid ugovora o radu – radnik u tom slučaju nema pravo na naknadu za vrijeme nezaposlenosti, a također nema pravo na otpremninu; otpremnina – proširiti obvezu isplate i na druge slučajeve; zahtjev za zaštitu prava – institut je neprimjeren dugotrajnim sudskim postupcima; mobbing (stres) – ne postoji efikasna zaštita; primjena kolektivnog ugovora – razlika između člana i nečlana Sindikata.
Vjerujemo kako će se u najavljenim izmjenama Zakona o radu uzeti u obzir neke od navedenih odredaba, odnosno njihovo mijenjanje i definiranje u korist radnika.
