Proljeće je godišnje doba u kojem brišemo prašinu nakupljenu tijekom zime – prašinu s našeg namještaja, mišića, materijala, ali i zapuštenih ideja. Pa kad sredite kuću, vrijeme je da krenete s čišćenjem i vlastitog raspoloženja.
Ukoliko ne znate što biste radili, ali znate da niste sretni, mijenjajte što više stvari u sadašnjoj situaciji. Svi kao da smo cijelu zimu čekali samo sunce, jer je to dovoljno da nam razina energije poraste maksimalno. U proljeće smo u stanju mijenjati poslove, donositi važne životne odluke i to samo zato jer osjećamo da postoji više snage u nama.
Tijekom zime se proizvodnja vitamina D u organizmu smanjuje, no dolaskom proljeća i povećanjem broja sati sunčeve svjetlosti situacija se mijenja. Što više vremena provodimo na proljetnom suncu, jači je njegov učinak na kosti, mišiće i živce. Također, sunce smanjuje simptome sezonskog afektivnog poremećaja koji oponaša simptome depresije. To smo svi osjetili vjerojatno već prvi dan kad je svanulo sunce, jer nam je bilo lakše raditi.
Uvođenje novih navika
U proljeće je barem lakše jutro početi na bolji način. Kad ste posljednji put, prije odlaska na posao doručkovali, popili šalicu kave u miru svog doma ili obavili neke kućne poslove prije odlaska na posao i bez žurbe? Dan treba započeti stvarima koje volimo, a ne stvarima koje moramo raditi. Ako želite ustajati ranije, prvih nekoliko dana pokušajte ustati 15 minuta ranije od uobičajenog, sve dok vam to ne postane navika. Ako jutra želite započinjati trčanjem, pisanjem, doručkom s cijelom obitelji, kupovinom namirnica ili dnevnih novina, svoje nove navike uvodite jednu po jednu. Previše stvari odjednom mogle bi vam postati napor, umjesto izvor zadovoljstva. Imajte na umu da navike, koje ste odabrali, moraju biti stvari koje volite jer će na taj način i jutro postati vaše omiljeno doba dana. U slučaju da želite nešto drastično promijeniti, proljeće je idealno vrijeme. Ako znate što biste promijenili, a niste imali hrabrosti do sada – krenite odmah! Ukoliko ne znate što biste radili, ali niste sretni u sadašnjoj situaciji – mijenjajte što više stvari. Od frizure, odjeće pa do samog sebe, jer će jedno za sobom potegnuti drugo.
A ako je ono što guši vaše raspoloženje vaš trenutni posao, za početak: obnovite životopis.
Obnova životopisa
Tko god vam kaže da izgled životopisa nije važan, taj nije u zadnje vrijeme ozbiljnije tražio posao. Na današnjem tržištu rada, trebamo znati istaknuti svaku prednost pred konkurencijom. Zato osim našeg fizičkog izgleda koji obnavljamo prije odlaska na neki razgovor, trebamo obnoviti i svoj životopis. Istaknite svoja dosadašnja postignuća, obrazovanje i dodatnu edukaciju. Izgled životopisa jest važan, ako želite da vas poslodavac pozove na razgovor. Osvježite podatke, skratite stranice ako ih ima više od 2, radno iskustvo svedite na natuknice a ono najsvježije objasnite detaljnije, provjerite jesu li stručni termini kojima opisujete svoje radno iskustvo i dalje u upotrebi – možda ih treba modernizirati ili prilagoditi, navedite neke ključne riječi u životopis (poput “pokrenuti” ili “upravljati”, kako bi vas poslodavac uočio na prvi pogled), naglasite i da imate potrebna znanja i vještine koje ste stekli kroz dodatnu edukaciju.
Zanimljiv posao i dobri odnosi
Zanimljivo istraživanje provedeno je među Hrvatima prije 2 godine (tvrtka Proago). Promotrite odgovore.
Biste li radije imali veću plaću i monoton posao ili manju plaću i zanimljiv posao?
Manju plaću i zanimljiv posao – 49%; Veću plaću i monoton posao – 28%; Ni jedno ni drugo – 17%; Ne znam – 6%.
Što vas najviše motivira u radu (više odgovora)?
Zdrava i pozitivna radna atmosfera – 65%; Financije (plaća, povišica, bonus, provizija) – 51%; Dobri rezultati – 47%; Sam posao – 41%; Mogućnost napredovanja – 31%; Pohvale nadređenih – 24%; Odnosi s nadređenim – 17%.
Ovi rezultati su očekivani, ali još jednom bitan podsjetnik koliko je bitno da smo zadovoljni samim poslom i okruženi dobrim raspoloženjem.
KAKO SE PONOVNO MOTIVIRATI?
1.
Započnite nešto drugo, samo krenite!
Napravite popis onog što trebate napraviti. Zagrijte mozak za aktivnost, makar pospremajući dnevni boravak. Odredite si pauzu kad možete stati, ali onda ponovno budite spremni nastaviti posao i imajte plan kako ćete ga stići dovršiti.
2.
Ne morate sve napraviti odmah – podijelite posao.
Rezultat prenatrpanosti poslom je frustracija, a često odmah nakon toga se javlja i protest na način da odlučite ne napraviti ništa. Napravite najprije ono što vam se najviše da napraviti, tipa pročitajte nešto što ste već dugo mislili i nagradite dušu dobrim postignućem, koje ste napravili za sebe. Ako ste okruženi kolegama s kojima ste u dobrim odnosima, podijelite se međusobno umjesto da gunđate u sebi.
3.
Odreknite se negative u sebi
– svako buđenje postat će teret ako ćete se konstantno ubijati u pojam. Zato počnite raditi na dobrom raspoloženju: pustite si glazbu koju volite, pustite sunce u ured/sobu ili pijte veće količine nečega što volite piti (naravno bezalkoholnog). Čak i ako fizički više nemate snage, na ovaj ćete način dobiti psihičku.
4.
Zamolite prijatelje za pomoć.
Pravi prijatelji imat će već neku ideju kako vam olakšati. Možda sami ponude ili pristanu na konkretnu pomoć koju tražite. U krajnjem, saslušat će vas. Čak i ako vaš prijatelj ima problema s motivacijom, ponekad i sama činjenica da niste jedini s takvim problemom može pomoći. Da, pomalo sebično, ali budimo realni: svi smo pomalo takvi.
5.
Pričajte okolo o svojim ciljevima.
Ako svoje ambicije i želje ne napišete samo na papir, nego ih i proširite među ljudima koje često viđate, imat ćete veću odgovornost da to dovedete do kraja. Oni vam mogu biti i podsjetnik ako u nekom trenutku zakažete i odlučite odustati od nekog cilja, zbog nedostatka vremena ili volje.
6.
Nagradite se.
Nekad je predugo čekati na konačan cilj. Radujte se zbog nekih malih postignuća i nagradite se nečim u čemu uživate odmah, da vam bude lakše krenuti prema težim ciljevima.
7.
Prestanite s kontroliranjem stva
ri – ako ćete se držati sudbine, to neće dobro završiti. Zbog nedjelovanja mogu nastati promašaji jednaki kao i kad pogrešno djelujete. Ali bolje je kad o svom životu odlučujete sami, a ne da to radi netko drugi. Onda barem nitko ne može preuzeti zasluge kad napravite nešto dobro.
Postoji onaj trenutak kad morate posegnuti za drastičnijim mjerama. Probajte si zamisliti budući život u najgorem scenariju, imajući na umu način života i brige za zdravlje kakvu trenutno provodite pa neka vas to lupi da se pokrenete. Raspored koji imate, malo ublažite pauzama u kojima radite nešto za sebe, pa makar to bilo čitanje nekog kratkog teksta na stranom jeziku. Napravite popis ideja i načina rada koji smatrate da se treba primjenjivati.
Odredite princip kazne i nagrade – nakon što duže vremena radite nešto što morate, napravite nešto što želite. Samo pokušajte da ne ispadne da radite toliko da u rasporedu nema vremena za kaznu, jer to znači da ne uživate uopće u životu.
8.
Počnite govoriti što vas muči:
šefovima, prijateljima, članovima obitelji, jer tako smanjujete vjerojatnost da privučete ozbiljnu emocionalnu krizu ili još gore: bolest.
UVEDITE PROLJEĆE U DNEVNU RUTINU
Koliko god godina imali, trebamo se podsjetiti da smo sami sebi važni, da se nismo rodili da radimo nešto ispod svojih mogućnosti i da sa svojim životom imamo plan napraviti nešto posebno. Proljeće je idealno vrijeme da po tom pitanju počnemo aktivno djelovati, a ne čekati da se nešto čarobno izrodi samo od sebe.
Prvi korak je spoznati što nas točno motivira? Priznanje, novac, drugi ljudi, osoba koju volimo – svatko ima svoj faktor. Trebamo znati što želimo, da bi znali kako. Ako znamo cilj, znamo i kojim putem trebamo do njega premostiti. Jutarnja rutina treba se promijeniti da bi dobili više volje i energije – ubacite vježbanje, hodanje, čaj, meditaciju, zdrav doručak, slušanje omiljenih pjesama.. ili bilo što terapeutskog učinka, a da to inače rijetko radite.
Što volite strastveno raditi? Baš s najviše strasti? Ako nemate odgovor, nađite ga što prije jer time treba početi dan. Ako svaki dan počinjemo obavljati s nečim što nam nad glavom visi kao nešto što „MORAMO“ a nimalo nam nije drago, čudim se kako uopće preživimo dan, osim zbog puke egzistencije koja nas tjera na to.
Morate imati vremena za odmor svaki dan. Pa makar to bilo onih 6 sati kojih si možete priuštiti za spavanje. Uživajte s prijateljima i obitelji, ne izbjegavajte godišnje, a ne izbjegavajte ni trenutke kada si možete priuštiti lijenost. Nema razloga da se osjećamo krivima zbog toga kad si to dopustimo, a mnogi se tako osjećaju. Oni koji tu grižnju savjesti uopće ne poznaju, pa… budite sigurni da su im zdravstveni kartoni blistaviji.
