Promjene u odnosu na obračun plaće i evidencije radnoga vremena

Molimo uzmite u obzir da je ovaj tekst stariji od godinu dana, pa postoji određena mogućnost da su u međuvremenu nastupile pojedine izmjene u propisima.

Promjene u odnosu na obračun plaće i evidencije radnoga vremena

Novim Zakonom o radu („Nar. nov., br. 93/14) (dalje u tekstu: ZOR), u članku 233. je propisana obveza ministra rada i mirovinskoga sustava da u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona donese provedbene propise.

U stavku 2. spomenute odredbe propisano je da će do stupanja na snagu novih provedbenih propisa ostati na snazi do sada važeći pravilnici kojima se uređuju pojedina pitanja iz ZOR-a, u dijelu u kojem sadržaj navedenih pravilnika nije u suprotnosti s odredbama novog ZOR-a.

Iako je 7. veljače 2015. godine istekao ZOR-om propisani rok od šest mjeseci, u kojem su provedbeni propisi trebali biti donijeti, u vrijeme pisanja ovoga rada, većina provedbenih propisa još uvijek nije donijeta.

Do danas su stupili na snagu Pravilnik o načinu objave pravilnika o radu („Nar. nov., br. 146/14), te Pravilnik o načinu objave kolektivnog ugovora („Nar. nov., br. 146/14), dok su ostali pravilnici u postupku donošenja.

Međutim, značajni dio pravilnika, koji su trenutno u postupku donošenja, doživio je određene sadržajne, ali i nomotehničke izmjene pojedinih odredbi pa će se u nastavku ovoga teksta prikazati sadržajne promjene u pravilniku o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće i otpremnine i Pravilniku o evidencijama radnoga vremena, na koje smatramo da je potrebno skrenuti pozornost.

Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće i otpremnine

S obzirom na to da je dosadašnja primjena u praksi ovoga Pravilnika pokazala postojanje određenih manjkavosti u uređenju pitanja sadržaja obračuna neisplaćene plaće ili otpremnine, značajna novost koju će donijeti novi Pravilnik su propisani obrasci za isplaćenu plaću i otpremninu kao i za neisplaćenu plaću i otpremninu.

Ključna promjena odnosi se na obveznost primjene obrazaca koji će biti propisani ovim Pravilnikom pa će se Pravilnikom nametnuti obveza poslodavcima da koriste upravo te obrasce propisane Pravilnikom, s time da će poslodavcima biti ostavljen rok za prilagodbu novim obrascima do 1. srpnja 2015. godine.

Naime, zbog nedostataka u propisanom sadržaju samoga obračuna, ali i zbog neučinkovite provedbe ovoga Pravilnika u praksi (jer je omogućavala da poslodavac namjerno ili nenamjerno propusti radniku uručiti ispravan obračun neisplaćene plaće ili otpremnine), radnici nisu bili u mogućnosti na temelju neispravnog obračuna plaće ili otpremnine, kao ovršne isprave, provesti ovrhu na novčanim sredstvima poslodavca i tako namiriti svoje potraživanje prema poslodavcu po osnovi neisplaćene plaće odnosno otpremnine, s obzirom na to da je Financijska agencija odbijala postupati na temelju neispravnih obračuna neisplaćene plaće ili neisplaćene otpremnine.

Stoga će se novim Pravilnikom sadržaj obračuna isplaćene plaće ili otpremnine, kao i sadržaj obračuna neisplaćene plaće ili otpremnine dopuniti dodatnim podacima, tj. podatkom o IBAN broju računa, o broju sati neopravdanog izostanka radnika s rada krivnjom radnika, o poreznoj osnovici i osobnom odbitku, o osnovici za obračun doprinosa te vrstama doprinosa. Jednako tako treba naglasiti da ako poslodavac na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće odnosno otpremninu, obračun iznosa koji je bio dužan isplatiti, će uz potrebne podatke morati sadržavati podatak o danu dospjelosti plaće, naknade plaće odnosno otpremnine.

Novim Pravilnikom će se ujedno produljiti razdoblje u kojem je poslodavac dužan čuvati obračunske isprave sa pet, na šest godina.

Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima

Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima propisuje se sadržaj i način vođenja evidencije o radnicima, koja mora sadržavati podatke o radnicima i radnom vremenu. Poslodavac će biti dužan primjenjivati navedeni Pravilnik samo ako sadržaj, koji je uređen ovim Pravilnikom, nije drugim propisom drugačije uređen.

S obzirom na to da se ovim Pravilnikom uređuje materija koja je ZOR-om doživjela sadržajne promjene, ovaj Pravilnik bilo je potrebno uskladiti sa ZOR-om te ga u određenom dijelu i dopuniti.

Prije svega treba naglasiti da se proširio obvezni sadržaj evidencije o radnicima. Poslodavac će morati u evidenciji o radnicima upisati podatak o boravištu radnika. Ako je radnik stranac i ako taj radnik mora imati dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada, tada će u evidenciju o tom radniku poslodavac morati priložiti i te isprave. Osim toga, u odnosu na podatak o mjestu rada radnika, u slučaju da ne postoji stalno ili glavno mjesto rada radnika, poslodavac će u evidenciji morati staviti napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima.

S obzirom na to da je novim ZOR-om uvedena mogućnost tzv. “dopunskog rada” (iz čl. 61. st. 3. i iz čl. 62. st. 3. ZOR-a), poslodavac će, u slučaju da kod njega radnik radi u “dopunskom radu”, biti dužan u evidenciji tog radnika naznačiti da li se radi o ugovoru o dopunskom radu, očekivani broj radnih sati koje će radnik raditi u dopunskom radu, te će morati priložiti i suglasnost poslodavca kod kojega radnik radi u punom radnom vremenu ili, ako je zaposlio radnika u “dopunskom radu” koji već radi kod više poslodavaca u nepunom radnom vremenu, morat će priložiti suglasnosti svih poslodavaca kod kojih radnik u nepunom radnom vremenu radi četrdeset sati tjedno.

Nadalje, ako kod poslodavca rad obavljaju radnici koje mu je ustupio s njim povezani poslodavac, tada će poslodavac kojem su radnici ustupljeni, u evidenciji tih radnika morati naznačiti trajanje privremenog ustupanja radnika u povezano društvo, sjedište i mjesto rada ustupljenog radnika, a ako je radnik ustupljen u povezano društvo s poslovnim nastanom u inozemstvu, tada će se u evidenciji toga radnika morati naznačiti država poslovnog nastana povezanog društva.

Pored radnika koji su kod njega zaposleni, poslodavac će biti dužan voditi i posebnu evidenciju o drugim osobama koje su propisane člankom 4. Pravilnika. Lista osoba o kojima će poslodavac morati voditi evidenciju proširena je sa dvije kategorije osoba. Poslodavac će biti dužan voditi posebnu evidenciju o radnicima koji su mu privremeno ustupljeni od s njim povezanim društvom (sukladno čl. 18. st. 4. ZOR-a), te o osobama (osuđenicima) koje kod njega obavljaju rad za opće dobro na slobodi u skladu s kaznenim propisima.

Treba napomenuti da se skratilo razdoblje u kojem je poslodavac dužan čuvati evidenciju o kategorijama osoba iz članka 4. Pravilnika pa prema novom Pravilniku tu evidenciju više neće morati čuvati kao dokumentaciju trajne vrijednosti, već najmanje pet godina od dana prestanka njihovog rada.

Kada je riječ o evidenciji radnoga vremena u značajnom je dijelu promijenjena odredba članka 8. Pravilnika. U evidenciji radnoga vremena neće se morati naznačiti vrijeme korištenja stanke, s obzirom na to da radnici koriste stanku u razdoblju koje se ubraja u radno vrijeme. U evidenciji radnoga vremena poslodavac će biti dužan naznačiti vrijeme nenazočnosti radnika u tijeku dnevnog rasporeda radnoga vremena u kojima radnik ne obavlja ugovorene poslove krivnjom radnika, a te sate će biti dužan iskazati i u obračunu isplaćene/neisplaćene plaće.

Kako bi se uredilo pitanje obveznika vođenja evidencije radnika koji su zaposleni preko agencije za privremeno zapošljavanje, odnosno treba li evidenciju radnoga vremena tih radnika voditi agencija za privremeno zapošljavanje, koja je poslodavac ustupljenim radnicima, ili korisnik kod kojeg ustupljeni radnici obavljaju rad, novim Pravilnikom se propisuje da će korisnik imati obvezu vođenja evidencije o radnom vremenu radnika koje mu je na rad ustupila agencija za privremeno zapošljavanje, samo ako je ugovorom o ustupaju korisnik preuzeo tu obvezu. U protivnom će evidenciju o radnom vremenu tih radnika morati voditi agencija za privremeno zapošljavanje, kod koje su zaposleni radnici koje je ustupila korisniku.

Novom odredbom članka 11. Pravilnika propisana je obveza i sadržaj vođenja evidencije o radnicima koji poslove obavljaju na izdvojenom mjestu rada. S obzirom na to da zbog okolnosti da ti radnici obavljaju rad na izdvojenom mjestu rada poslodavac nije u mogućnosti imati nadzor nad vremenom obavljanja rada tih radnika, pa time niti saznanja o pojedinim podacima koje treba ubilježiti u evidenciju radnoga vremena, u odnosu na radnike koji poslove obavljaju na izdvojenom mjestu rada pojednostavljen je sadržaj evidencije o radnom vremenu. Novim Pravilnikom se propisuje minimalni sadržaj evidencije o radnom vremenu tih radnika, ali sadržaj te evidencije poslodavac može i proširiti, ukoliko to želi. Evidencija o radnom vremenu radnika koji obavljaju rad na izdvojenom mjestu rada mora najmanje sadržavati podatke o imenu i prezimenu radnika, datumu u mjesecu u odnosu na koji se evidentira radno vrijeme, ukupnom dnevnom radnom vremenu, vremenu terenskog rada, vremenu pripravnosti, vremenu nenazočnosti na radu (odmori, neradni dani i blagdani, privremena nesposobnost za rad, korištenje rodiljnih i roditeljskih prava, vrijeme plaćenih dopusta, vrijeme neplaćenih dopusta).

U odnosu na kategoriju radnika iz čl. 88. st. 3. ZOR-a , Pravilnik propisuje obvezu poslodavca i sadržaj vođenja evidencije o radnom vremenu i za te kategorije radnika. Sadržaj evidencije radnoga vremena za tu kategoriju radnika neće se razlikovati od sadržaja evidencije o radnom vremenu ostalih radnika kod poslodavca.

Pravilnikom će se ujedno produljiti razdoblje u kojem je poslodavac obvezan čuvati evidencije o radnom vremenu radnika, sa pet na šest godina.