Kako osigurati sigurnost i zaštitu zdravlja radnika koji obavljaju uredske poslove? Pa zar tu ima nekih ozbiljnih opasnosti koje prijete radnicima na radu? – začudit će se neki.
Točno je da u uredskim prostorijama i poslovima koji se obavljaju u njima ne postoje veliki rizici kakvi se javljaju kod rada sa strojevima, u postrojenjima, s opasnim kemikalijama, na visini i slično.
No ipak, i tu se događaju ozljede na radu, uglavnom lakše i manjeg broja, što ne znači da i na ovim poslovima svaki radnik mora biti upoznat s mogućim opasnostima i kako ih izbjeći. Istovremeno, poslodavac mora poduzimati mjere koje će onemogućiti nastajanje opasnosti ili ih svesti na najmanju moguću mjeru.
U tekstu se navode propisane mjere koje poslodavac mora provoditi i neke specifičnosti vezane uz rad u uredskim prostorijama.
1. Procjena opasnosti (rizika)
Poslodavac je obvezan imati procjenu rizika izrađenu u pisanom ili elektroničkom obliku, koja odgovara postojećim rizicima na radu i u vezi s radom i koja je dostupna radniku na mjestu rada.
Procjena rizika je dokument koji podliježe revizijama. Revizija procjene opasnosti obavlja se svake dvije godine, ali i kraće u posebnim slučajevima: nakon svake smrtne, skupne i teške ozljede, utvrđivanja slučaja profesionalne bolesti, izmjene ili poremećaja u procesu rada zbog štetnih posljedica za sigurnost i zdravlje radnika. Reviziju u kraćem roku može pokrenuti i izvršno rješenje inspektora rada.
2. Osposobljavanje iz zaštite na radu
Sva navedena osposobljavanja poslodavac je obvezan provoditi tijekom radnog vremena i o svom trošku.
• Osposobljavanje radnika za rad na siguran način
Svi zaposlenici obvezni su proći osposobljavanje za rad na siguran način i to prije početka rada te kod promjene u radnom postupku, uvođenjem nove radne opreme, uvođenjem nove tehnologije te kod upućivanja radnika na novi posao (novo radno mjesto).
Uz osnovno osposobljavanje za siguran rad, za zaposlenike u uredima pridruženo je i osposobljavanje za siguran rad s računalom.
Poslodavac može radniku priznati osposobljenje iz prethodne organizacije uz uvjet da je obavljao iste poslove i uz pravovaljano uvjerenje o osposobljenosti. Unatoč navedenom, poslodavac može zahtijevati novo osposobljavanje za siguran način rada, i to mu pravo radnik ne može poreći.
• Osposobljavanje poslodavca i ovlaštenika
U djelatnostima u kojima se obavljaju isključivo uredski poslovi, ne postoji obveza poslodavca i njegovih ovlaštenika za osposobljavanje iz područja zaštite na radu. Pod takvim osposobljavanjem podrazumijevaju se znanja koja moraju posjedovati poslodavac i njegov ovlaštenik za organiziranje i provođenje zaštite na radu u smislu provedbe sigurnosti i zaštite zdravlja radnika na radu.
Kod poslodavca koji zapošljava manje od 20 zaposlenika, a bavi se isključivo uredskim poslovima, određeni ovlaštenik koji obavlja poslove zaštite na radu oslobođen je obveze osposobljavanja za obavljanje poslova zaštite na radu.
• Osposobljavanje za pružanje prve pomoći
U radnim prostorijama u kojima radi do 20 zaposlenika, najmanje jedan, te još po jedan na svakih daljnjih 50 zaposlenika, mora biti osposobljen za pružanje prve pomoći. Nakon osposobljavanja, koje provodi stručna organizacija s ovlaštenjem, dobiva se svjedodžba kojom polaznik dokazuje osposobljenost za pružanje prve pomoći radnicima na radu.
Treba napomenuti da se određena znanja iz domene prve pomoći, koja su dobivena tijekom osposobljavanja za vozača motornog vozila, ne priznaju kao odgovarajuća znanja za pružanje prve pomoći radnicima na radu.
• Osposobljavanje za početno gašenje požara
Iako će mnogi reći da zaštita od požara baš i nema dodirnih točaka sa zaštitom na radu, ipak su to dva područja koja se brinu o sigurnosti zaposlenika u nekom objektu. Tako, na primjer, početni požar u radnim prostorijama može se spriječiti ili barem neko vrijeme zaustaviti njegovo širenje ako su zaposlenici osposobljeni za početno gašenje požara.
Oni zaposlenici koji su kod jednog poslodavca osposobljeni za početno gašenje požara te imaju originalno uvjerenje od poslodavca ili tvrtke o obavljenoj osposobljenosti, ne moraju se ponovno osposobljavati stupajući na posao kod drugog poslodavca.
3. Provjera zdravstvenog stanja
Kako se kod uredskih poslova koristi računalo, svi zaposlenici koji dnevno rade četiri (4) ili više sati s računalom, moraju obaviti pregled vida kod liječnika specijalista medicine rada.
Navedene preglede organizira poslodavac, i to:
prije zapošljavanja na radnom mjestu s računalom
najmanje svake dvije godine za zaposlenike koji koriste korekcijska pomagala (naočale, leće)
na zahtjev zaposlenika zbog tegoba koje bi mogle biti posljedica rada sa zaslonom.
Zaposlenici imaju pravo na pregled vida kod specijalista oftalmologa, ako navedeni pregledi vida ukazuju na potrebu specijalističkog pregleda.
Neki poslodavci prilikom prvog zapošljavanja radnika zahtijevaju i tzv. „opću zdravstvenu sposobnost“, dakle pojednostavljeni pregled općeg zdravstvenog stanja kandidata. Uvjerenje izdaje specijalist medicine rada. Na taj način poslodavac traži stručno medicinsko mišljenje o zdravstvenom stanju novog zaposlenika, a što ne zadire u prava zaposlenika prilikom zapošljavanja.
Troškovi spomenutih pregleda ne smiju ići na teret radnika, već ih snosi poslodavac.
4. Ispitivanje instalacija i uređaja
Poslodavac je prema zakonu dužan prostore namijenjene za rad održavati ispravnima, dakle u stanju koje ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika. To se odnosi i na ispitivanje instalacija provedenih kroz radne i pomoćne prostorije i prostore. Ispitivanjima su naročito podložne električne i plinske instalacije te hidrantska mreža. Način i rokovi ispitivanja pojedinih instalacija utvrđeni su tehničkim propisima.
Ispitivanja se uobičajeno povjeravaju stručnim i ovlaštenim tvrtkama, koje utvrđuju ispravnost i izdaju uvjerenje te propisuju rokove za ponovno ispitivanje. Dokumentacija o ispitivanjima mora biti dostupna predstavnicima radnika, naročito povjereniku radnika za zaštitu na radu te inspektoru rada prilikom njegovog obavljanja nadzora.
Ukoliko poslodavac radi u iznajmljenom prostoru, tada obveza ispitivanja pada na najmodavca prostora, osim ako ugovorom nije drugačije određeno. Tada je najmodavac dužan predočiti vjerodostojne zapisnike o ispitivanju instalacija.
5. Ispitivanje radnog okoliša
Na svim radnim mjestima u uredima potrebno je provoditi ispitivanje temperature, vlažnosti i brzine strujanja zraka, buke i jakosti rasvjete. Ispitivanja treba obavljati u rokovima koji ne mogu biti duži od dvije godine.
Zaposlenici su osobito zainteresirani za dobivene rezultate; pod „povećalom“ su najčešće temperatura i vlažnost zraka (previsoka/preniska), brzina strujanja zraka (propuh), te rasvjeta (bliještanje, odsjaji).
O dobivenim rezultatima poslodavac je dužan upoznati zaposlenika i njihove predstavnike, te, ako je potrebno, poduzeti mjere za otklanjanje nedostataka uočenih ispitivanjima.
6. Provođenje evakuacije i spašavanja
Poslodavac je dužan utvrditi plan evakuacije i spašavanja za slučaj izvanrednog događaja i s njime upoznati sve zaposlenike. Na osnovi tog plana moraju se provoditi praktične vježbe najmanje jedanput u dvije godine. Dužnost je svih zaposlenika da obavezno prisustvuju vježbama evakuacije i spašavanja.
Često je slučaj da se u istoj zgradi nalazi više tvrtki, a kako se plan evakuacije i spašavanja odnosi na evakuaciju i zbrinjavanje radnika iz cijelog objekta (zgrade), te se vježbe moraju provoditi istovremeno za sve zaposlenike i stranke u to vrijeme zatečene u objektu. Nesmisleno bi bilo da se evakuacija provodi pojedinačno.
7. Vođenje evidencija
Poslodavac je dužan čuvati isprave (zapisnike, uvjerenja) o ispitivanju radnog okoliša te opasnih uređaja ako takvi postoje u radnim i pomoćnim prostorijama.
Dužnost je poslodavca i vođenje evidencija:
o radnicima osposobljenima za rad na siguran način
o radnicima raspoređenima na poslove s računalom (liječnički pregledi)
o ozljedama na radu.
Isprave i evidencije kod manjih poslodavaca, a kakve su uobičajeno tvrtke s poslovima administrativnog karaktera, vodi kadrovska ili pravna služba (ako postoje) ili tajnica direktora.
8. Knjiga nadzora i godišnje izvješće
Poslodavac je dužan osnovati, čuvati i voditi knjigu nadzora iz zaštite na radu. Odredbom zakona u knjigu mogu upisivati svoje odluke, koje se odnose na sigurnost i zaštitu zdravlja radnika na radu, ovlaštenici poslodavca, stručnjak zaštite na radu, ugovorne fizičke i pravne osobe koje za poslodavca obavljaju poslove zaštite na radu te inspektor rada prilikom obavljanja nadzora.
Godišnje izvješće o ozljedama na radu (određeno posebnim pravilnikom) za protekli godišnji period poslodavac šalje pripadajućem područnom uredu Inspektorata rada, naravno, ukoliko je bilo ozljeđivanja koja su priznata od nadležne službe HZZO.
Spomenimo i sankcije
Za sve navedene, a neprovedene obveze, prema kaznenim odredbama Zakona o zaštiti na radu, poslodavca se tereti novčanom kaznom za učinjeni prekršaj. Za prekršaj se kažnjava novčanom kaznom i odgovorna osoba pravne osobe. U slučaju ponavljanja prekršaja kaznit će se poslodavac i odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom u dvostrukom iznosu.
