Optimalna temperatura ljudskog tijela je između 36,1 °C i 37,0 °C. Kada temperatura okoline dosegne temperaturu tijela, naše tijelo reagira i moguć je nastanak raznih zdravstvenih posljedica.
Zdravstvene posljedice i prva pomoć
- Dehidracija – prekomjeran gubitak tekućine iz organizma; nadoknada tekućine i redoviti odmor
- Prolazni toplinski umor – reakcija organizma na vrućinu kod neaklimatiziranih radnika; aklimatizacija radnika
- Toplinski grčevi – nastaju nakon velikih fizičkih opterećenja kod radnika koji se puno znoje i tako gube vodu i sol iz organizma; nadoknada tekućine elektrolitima i odmor, masaža mišića
- Nesvjestica – nastaje uslijed vrućine, a obilježena je osjećajem slabosti i gubitkom svijesti; potražiti medicinsku pomoć – 112 ili 194, smjestiti radnika u hladniji prostor
- Toplinska iscrpljenost – izlaganje visokoj temperaturi i ne prilagođavanje organizma na širenje krvnih žila u koži, što može dovesti do kolapsa; smjestiti radnika u hladniji prostor u ležeći položaj s blago podignutim nogama, hladni oblozi, tekućina s elektrolitima, odmor
- Toplinski udar – stanje koje može biti opasno za život, a javlja se nakon naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da temperaturu održi u normalnim granicama; pozvati hitnu medicinsku pomoć, smjestiti radnika u hladniji prostor, davati tekućine te stavljati obloge u predjelu vrata, pazuha i prepona.
Mjere zaštite pri radu na otvorenim prostorima
- Poslodavac je obvezan procjenom rizika utvrditi mjesta rada na kojima je radnik izložen visokim temperaturama te mjere za uklanjanje ili smanjivanje tih rizika.
- Provesti aklimatizaciju radnika na uvjete visokih temperatura.
- Prilagoditi trajanje radnog dana ovisno i fizičkim naprezanjima i uvjetima mjesta rada.
- Fizički najzahtjevnije radove planirati tako da se izbjegne razdoblje dana od 11 do 16 sati.
- Provoditi više kraćih stanki (npr. nakon svakih 60 minuta fizičkog rada preporuka je 10-20 minuta odmora).
- Preraspodjela poslova (teži dio poslova premjestiti u hladnije dijelove dana ili godine).
- Unos tekućine (svakih 15-20 min po jedna čaša rashlađene tekućine).
- Osigurati osobnu zaštitnu opremu (zaštita lica, očiju i kože).
- Pravilna ishrana (izbjegavati tešku i vruću hranu, velike porcije, jesti voće i povrće te paziti da hrana sadržava dovoljne količine soli).
- Izbjegavati kavu i gazirana pića.
- Izotonični napitak – 1 litra vode, pola čajne žličice soli, 30 g šećera ili meda, za okus se može dodati iscijeđeni limun, naranča, grejp…
Mjere zaštite pri radu u zatvorenim prostorima
- Osigurati uporabu rashladnih sustava.
- Prilikom uporabe uređaja za klimatizaciju, preporučuje se relativna vlažnost od 40 do 60%, brzina strujanja zraka najviše 0,2 m/s te razlika između vanjske i unutarnje temperature koja ne bi trebala biti veća od 7 °C.
- Kretanje zraka iz uređaja za klimatizaciju ne smije biti usmjereno prema radnicima.
- Ako takvi uređaji ne postoje, potrebno je poduzimati druge odgovarajuće mjere za smanjenje temperature zraka u prostorijama.
- Potrebno je prirodnim provjetravanjem poboljšati cirkulaciju zraka kako bi se osigurao najmanji broj izmjena zraka u toku jednog sata.
- Unos dovoljne količine tekućine.
