Na radnom mjestu (pri izvođenju radnih operacija) položaj tijela pri radu je najčešće uspravno stajanje ili normalno sjedenje. Tu su dakako i položaji tijela koji iziskuju povećana opterećenja kao što su klečanje, čučanje, saginjanje leđa, zakretanje trupa i držanje ruku u visini ili iznad glave. Kod nekih specifičnih radnih operacija koristi se i ležeći položaj.
Većina se poslova može obaviti stojeći ili sjedeći. Koji će se položaj tijela koristiti, ovisi o radnoj operaciji koja se obavlja.
Tema je ovog članka korištenje stolca, prednosti i nedostaci lošeg stolca ili improvizacija, te specifičnosti kod pojedinih poslova, a s naglaskom stolca kao dijelom opreme prilikom korištenja računala kod medijske produkcije, redakcije listova i časopisa, ali i ostalih medija kao što su televizijski i radio programi.
Zašto ergonomski radni stolac?
Načinom prilagođavanja čovjeka-radnika i radnog mjesta/radne okoline bavi se ergonomija, to je disciplina koja proučava odnos radnika i radne okoline, a s ciljem što lagodnijeg obavljanja poslova.
Kod poslova koji se obavljaju pretežno sjedeći ili isključivo sjedeći (rad na računalu više od četiri sata dnevno), zbog nepravilnog sjedenja, kod poslova koji opterećuju kičmu, te kod poslova kod kojih se koriste provizorni i neispravni stolci – dolazi do neugodnih bolova u leđima, ramenima, rukama pa čak i nogama.
Iako se ergonomski radni stolac najčešće spominje kao obavezni dio opreme pri radu s računalom, i na još nekim poslovima ovakav stolac je neophodan jer omogućuje rad bez nepotrebnih naprezanja i zdravstvenih problema.
Kod poslova medijske produkcije u redakcijama pisanih i audiovizualnih medija, uredskih poslova gdje se pretežno koristi zaslon računala, ali i ostali zasloni, vrlo je bitan ergonomski stolac.
Ali postoji još niz poslova na različitim radnim mjestima kod kojih se koristi ergonomski radni stolac, dakako prilagođen specifičnostima obavljanja radne operacije.
Posebni zahtjevi za radni stolac
Zašto je za rad na računalu vrlo važan stolac na kojem sjedimo? Poznato je da sjedenje predstavlja statički napor za mišiće koji pri tome trpe više nego kod neke aktivnosti. Takvo uvjetovano sjedenje s rukama ispruženim na radnu površinu s tipkovnicom ili komandama na režiserskom pultu, kod kojeg tijelo miruje, tijekom dugotrajnog položaja javljaju se problemi s bolovima u leđima. Pri radu se preporučuje povremeno mijenjanje položaja.
Stoga važećim pravilnikom zakonodavac propisuje da radni stolac mora radniku omogućiti udoban položaj i neometeno pomicanje. Dodani su još i posebni zahtjevi:
•
Visina sjedala stolca mora biti podesiva.
Visina sjedala stolca mora biti podesiva.
•
Naslon mora biti oslonac za cijela leđa, podesiv po nagibu i visini.
Naslon mora biti oslonac za cijela leđa, podesiv po nagibu i visini.
•
Oslonac za noge treba biti na raspolaganju nekim radnicima, npr. nižima rastom i onima koji uz odgovarajuće podešenu visinu sjedala nogama ne dosežu do poda.
Oslonac za noge treba biti na raspolaganju nekim radnicima, npr. nižima rastom i onima koji uz odgovarajuće podešenu visinu sjedala nogama ne dosežu do poda.
Stolac treba imati mogućnost rotacije oko uspravne osi zbog potrebe zakretanja trupa kako se ne bi neprirodno zakretala leđa prilikom pogleda na dokument. Stolac mora biti stabilan, obično s pet nogu i kotačićima, da se spriječi prevrtanje. Sjedalo treba biti presvučeno prirodnim materijalom koji diše (za izbjegavanje znojenja), s prednje strane zaobljeno bez čvrstog ruba.
Idealno sjedenje za računalom još pretpostavlja da ispod radne površine ima dovoljno mjesta za noge, te da su noge oslonjene punim stopalom na pod ili oslonac za noge.
Stručnjaci preporučuju da prilikom sjedenja natkoljenica i potkoljenica budu pod kutom 90 do 110 stupnjeva, a da pri tome pregib koljena ne dotiče vanjski rub sjedala te da je udaljen oko 2 do 3 centimetra. Leđa moraju biti poduprta naslonom radi sprečavanja grbljenja.
Zbog statodinamičkog, ali i vidnog napora, tijekom svakog sata radnicima treba biti osiguran odmor u trajanju od najmanje 5 minuta, te organizirane vježbe rasterećenja. Ako se rad sa zaslonom tijekom rada izmjenjuje s drugim aktivnostima kao što je povremeno kretanje i poslovi koji ne zahtijevaju sjedenje, prije navedeni odmori praktički su uključeni takvom organizacijom rada.
Zdravstveni aspekt
Mogli bismo postaviti logično pitanje: „Vid je pod kontrolom, a što je s kičmom?“
Jedan od podzakonskih akata Zakona o zaštiti na radu (Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom – NN 69/2005.) definira štetnosti pri radu s računalom te propisuje prethodne i povremene preglede vida. Iako propisuje i zahtjeve za radni stolac kao obavezi dio opreme radnog mjesta, ne spominju se mogući negativni utjecaji na kičmu, ramena i vrat zbog dugotrajnog sjedenja u statičkom položaju.
Podsjetimo, osnovni rizici za nastanak bola u leđima, vratu i ramenima zbog dugotrajnog sjedenja su:
Loš položaj tijela.
Loš položaj tijela.
Nepravilno sjedenje.
Nepravilno sjedenje.
Preduga upotreba računala (više od 4 sata dnevno).
Preduga upotreba računala (više od 4 sata dnevno).
Izbjegavanje pauza tijekom rada.
Izbjegavanje pauza tijekom rada.
Izbjegavanje vježbi.
Izbjegavanje vježbi.
Nedovoljno spavanje.
Nedovoljno spavanje.
Stres.
Stres.
Značajno je i obrazloženje doktora specijalista fizijatra reumatologa koji upozorava na zdravstvene probleme koji mogu biti uzrokovani navedenim poslovima.
Nepravilan položaj leđa prilikom sjedenja dovodi do neravnomjernog opterećenja leđnih mišića, odnosno do prekomjernog opterećenja pojedinih mišića, uslijed čega dolazi do njihovog zamora. U lakšim slučajevima to se manifestira umjerenim, prolaznim bolom u leđima. U težim slučajevima razvija se miofascijalni sindrom. Osnovne karakteristike ovog sindroma su bol, lokalna osjetljivost na dodir, otvrdnuće zahvaćenog mišića kao i smanjena mišićna snaga, bez atrofičnih promjena.
U nekoliko točaka navedene su upute za sprječavanje pojava boli u leđima, vratu i ramenima:
Imajte podršku za leđa tijekom dugog sjedenja (i vožnje).
Imajte podršku za leđa tijekom dugog sjedenja (i vožnje).
Često mijenjajte položaj za vrijeme sjedenja (ili statičkog stajanja).
Često mijenjajte položaj za vrijeme sjedenja (ili statičkog stajanja).
Trudite se da leđa ispravite, izbjegavajte pognute položaje.
Trudite se da leđa ispravite, izbjegavajte pognute položaje.
Vježbajte, bavite se fizičkim aktivnostima.
Vježbajte, bavite se fizičkim aktivnostima.
Obratite pozornost na ležaj na kojem spavate.
Obratite pozornost na ležaj na kojem spavate.
Smanjenjem tjelesne težine smanjit ćete opterećenje na mišiće leđa.
Smanjenjem tjelesne težine smanjit ćete opterećenje na mišiće leđa.
Nemojte podizati teže terete (podizanje samo iz čučnja).
Nemojte podizati teže terete (podizanje samo iz čučnja).
Preporučuju se vježbe
Osam ili više sati za radnim stolom loše utječe na našu kralježnicu. Bolovi u donjem dijelu leđa mogu postati svakodnevna pojava koja postaje ometajući čimbenik prilikom obavljanja poslova. Liječnici preporučuju niz vježbi koje možemo obavljati na radnom mjestu, ali i kod kuće – predlažemo dvije. Svakako treba biti uporan u vježbanju.
Želite li trenutačno ublažiti bol, isprobajte kratku vježbu disanja u trajanju jedne minute koja opušta tijelo i smanjuje osjećaj pritiska na lumbalnom dijelu.
Želite li trenutačno ublažiti bol, isprobajte kratku vježbu disanja u trajanju jedne minute koja opušta tijelo i smanjuje osjećaj pritiska na lumbalnom dijelu.
1.
Sjednite i zauzmite udoban položaj; zatvorite oči i opustite se.
Sjednite i zauzmite udoban položaj; zatvorite oči i opustite se.
2.
Vršak jezika naslonite odmah iza gornjih prednjih zubi.
Vršak jezika naslonite odmah iza gornjih prednjih zubi.
3.
Udišite kroz nos polako u trajanju od 4 sekunde, zadržite dah brojeći do 7 te polako izdišite na usta brojeći do 8, proizvodeći pri tome tihi zvuk olakšanja.
Udišite kroz nos polako u trajanju od 4 sekunde, zadržite dah brojeći do 7 te polako izdišite na usta brojeći do 8, proizvodeći pri tome tihi zvuk olakšanja.
4.
Postupak ponovite još tri puta.
Postupak ponovite još tri puta.
Budite uporni pa svaku večer prije spavanja, dok ležite u krevetu napravite kratku vježbu istezanja koja traje jednu minutu. Vježbu ponovite dva do tri puta.
Budite uporni pa svaku večer prije spavanja, dok ležite u krevetu napravite kratku vježbu istezanja koja traje jednu minutu. Vježbu ponovite dva do tri puta.
1.
Legnite na trbuh i naslonite se na podlaktice.
Legnite na trbuh i naslonite se na podlaktice.
2.
Gornji dio tijela podignite tako da se naslonite na laktove, podignite i glavu, zadržite položaj 8 sekundi te se vratite u početni položaj. Vježbu ponovite dva puta.
Gornji dio tijela podignite tako da se naslonite na laktove, podignite i glavu, zadržite položaj 8 sekundi te se vratite u početni položaj. Vježbu ponovite dva puta.
3.
Legnite na leđa i savijte koljena, a ruke ispružite pored tijela. Podignite zdjelicu u ravni položaj, ostanite tako 8 sekundi te se vratite u početni položaj.
Legnite na leđa i savijte koljena, a ruke ispružite pored tijela. Podignite zdjelicu u ravni položaj, ostanite tako 8 sekundi te se vratite u početni položaj.
4.
Ostanite ležati na leđima te skupite noge i savijte ih u koljenima, obuhvatite ih rukama i privucite prema prsima. Ostanite u položaju 8 sekundi te se vratite u početni položaj. Vježbu ponovite dva puta.
Ostanite ležati na leđima te skupite noge i savijte ih u koljenima, obuhvatite ih rukama i privucite prema prsima. Ostanite u položaju 8 sekundi te se vratite u početni položaj. Vježbu ponovite dva puta.
