U Hrvatskoj više od 52 tisuće radnika prima minimalnu plaću. Hrvatski minimalac je među nižima u EU. Izmjenama zakona povećavaju se prava radnika na minimalcu.
Minimalnu plaću, koja trenutačno iznosi 4.250 kuna bruto, odnosno 3.400 kuna neto, u prvom kvartalu primalo je nešto više od 52 tisuće radnika ili 4,73 posto svih zaposlenih u zemlji.
Prema podacima Vlade, broj radnika koji su prijavljeni na minimalnu plaću je u porastu. Tako je u prvom kvartalu prosječan broj radnika na minimalnoj plaći porastao za šest tisuća u odnosu na prosinac 2020. godine. Preciznije, u prosincu je na minimalcu bilo nešto manje od 46 tisuća radnika ili 4,22 posto svih zaposlenih. Usporedbe radi, 2018. godine je minimalnu plaću primalo oko 37 tisuća radnika.
Prošlu, ali i ovu godinu obilježila je kriza izazvana pandemijom bolesti covid-19 pa ne čudi da je došlo do porasta broja radnika koji primaju minimalnu plaću, koja je mnogima osigurana kroz potpore države za očuvanje radnih mjesta.
Hrvatski minimalac među najnižima u EU
Iako je u posljednjih pet godina iznos minimalca u Hrvatskoj rastao više od 36 posto, on je i dalje među najnižima u Europskoj uniji. Priznaje to i sama Vlada u obrazloženju izmjena i dopuna Zakona o minimalnoj plaći koji se nalazi u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću i od kojeg Vlada očekuje da će u primjeni biti od studenog ove godine. Niži iznos minimalne plaće od Hrvatske imaju samo Mađarska, Litva, Rumunjska i Bugarska.
Zabrana ugovaranja minimalca u neto iznosu
Činjenicu da je Hrvatska po visini minimalne plaće i dalje na dnu Europe ističe i Vlada kao razlog da se zakonodavno minimalac bolje uredi te time moguće i poveća. Samim zakonom iznos minimalne plaće nije uređen, već ga Vlada propisuje Uredbom nakon konzultacija sa socijalnim partnerima, odnosno sindikatima i poslodavcima. No, ta propisana minimalna plaća može biti umanjena pet posto samo u slučaju da je to umanjenje ugovoreno kolektivnim ugovorom.
Kada je riječ o minimalnoj plaći, ubuduće će se zabraniti njeno ugovaranje u neto iznosu. Drugim riječima, poslodavac s radnikom treba ugovoriti isplatu minimalca u bruto iznosu od 4.250 kuna, a ne 3.400 kuna koliko se radniku isplaćuje na račun. Poslodavcu koji to ne učini prijeti kazna od 60 do 100 tisuća kuna.
Jednaka kazna prijeti i poslodavcima koji radnicima isplaćuju primanja niža od propisane minimalne plaće, ali i onima koji su s radnicima potpisivali sporazume da se odriču isplate minimalne plaće. Takva praksa zakidanja radnika sada se zabranjuje, a ako poslodavac i radnik sklope sporazum kojim se radnik odriče minimalne plaće, takav ugovor će biti ništetan.
Česti slučajevi rada za manje od minimalca
Kako navodi Vlada u obrazloženju zakonskih izmjena, prema podacima Državnog inspektorata značajan udio prekršajnih postupaka otpada na neisplatu zakonom propisane minimalne plaće radnicima. Tijekom prošle godine inspektori su otkrili da poslodavci za 1.689 radnika nisu isplatili ni minimalnu plaću te su podnijeli optužne prijedloge zbog sumnje na počinjenje 318 prekršaja iz Zakona o minimalnoj plaći.
Te promjene, ali i jasnije definiranje onog što ne ulazi u minimalnu plaću trebale bi barem malo povećati plaće radnika na minimalcu. Od ranije je, naime, propisano da se dodaci za prekovremeni rad, noćni rad te rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom koji je zakonom određen kao neradni ne ubrajaju u iznos minimalne plaće. Izmjenama zakona u dodatke koji se moraju obračunati na plaću uključit će se i otežani uvjeti rada te dodaci iz kolektivnih ugovora.
Covid kriza najviše pogađa radnike s niskim plaćama
Pandemijska 2020. godina, kako ističe Eurofound, bila je teška posebno za radnike s niskim primanjima, uključujući one koji primaju minimalnu plaću. Oni su bili najizloženiji gubitku radnih mjesta i skraćenom radnom vremenu.
Tako su tijekom prošle i ove godine u većini članica EU minimalne plaće oprezno povećavane. Pritom su neke zemlje, suočene s krizom, mijenjale ili odgađale primjenu propisa o minimalnoj plaći, dok su neke zamrzavale iznos minimalca. Hrvatska se, uz Bugarsku, Latviju, Portugal i Sloveniju striktno pridržavala “ranije najavljene obaveze”. Odnosno, Hrvatska je u skladu sa zakonskim odredbama i u prošloj i u ovoj godini povećala iznos minimalne plaće.
