Reakcija UNI-ja na Sporazum o Transpacifičkom partnerstvu (TPPA)

Sporazum o Transpacifičkom partnerstvu ili skraćeno TPPA potpisan je 5. listopada 2015. godine između dvanaest zemalja koje okružuju Tihi ocean. Ukoliko se ratificira, pokrivat će 40% svjetske ekonomije. Većina teksta bila je tajna godinama, a pregovori su vođeni iza zatvorenih vrata daleko od bilo kakvih demografskih procesa, što je dalo mogućnost velikim korporativnim lobijima da prošire svoj utjecaj.

UNI, zajedno s udrugama za ljudska prava, udrugama za zaštitu okoliša, te drugim javnim udrugama, vjeruje da je tekst gori od očekivanog i da predstavlja opasnost za demokraciju, radnička prava, javno zdravstvo, okoliš. Ovo su neki od problema:

• ISDS (Rješavanje sporova između investitora i država) – najvažniji je dio navedenog sporazuma. Radi se o pravnom mehanizmu preko kojeg multinacionalne korporacije mogu tužiti državu kada procijene da su im način poslovanja, ulaganja ili profit ugroženi političkim odlukama države, odnosno izmjenama državnih zakona. Na taj način države postaju podređene multinacionalnim korporacijama.

• Prava radnika – ovo poglavlje u Sporazumu predstavlja korak naprijed. No, postoji i zabrinutost u provedbi ovog poglavlja i mogućnosti da promijeni ponašanje vlada kakvo je bilo do sada.

• Učinci na zapošljavanje – potencijalno negativne posljedice na zapošljavanje nisu uzete u obzir. Sporazum će staviti pritisak na globalno tržište rada preko rastuće konkurencije. To bi moglo dovesti do daljnjeg restrukturiranja i outsourcinga.

• Regulacija financija – Sporazum bi mogao potkopati rastuće napore vlada država da osiguraju adekvatnu financijsku regulaciju kojom štite potrošače i izbjegavaju buduće financijske krize. Najgore od svega, velike financijske institucije bi se mogle još više širiti, stavljajući cijeli financijski sustav u rizik.

• Javne službe – postoji zabrinutost da bi Sporazum mogao voditi privatiziranju nekih javnih službi, kao što su školstvo i zdravstvo.

• Zdravstvo – Sporazum će limitirati dostupnost jeftinih lijekova i tako će se povećati financijski teret zdravstvenih ustanova.

• On line zaštita – prekogranični transferi osobnih podataka će biti dopušteni. Mnoga pravila zaštite osobnih podataka donesena od pojedinih država bi mogla biti promijenjena.

• Zaštita okoliša – ovo poglavlje je slabo zaštićeno. Sporazum ne spominje klimatske promjene i ne dopušta državama da same reguliraju osnove klimatske zaštite.

• Utjecaj na ostala područja – EU je također u pregovorima sa SAD-om i Kanadom za potpisivanjem sličnih sporazuma, a to su TTIP i CETA. Ti se pregovori također vode u tajnosti, što uvelike narušava demokraciju. Najviše prašine podiže ISDS, koji je dio tih sporazuma i, kao što je opisano, pomoću tog mehanizma države postaju podređene multinacionalnim kompanijama te tako zakoni određene države slabe.

Zbog toga UNI potiče sindikate da upotrijebe svoj utjecaj kako bi se mobiliziralo javno mišljenje i kako bi javnost bila upoznata s pregovorima.