Novi Zakon o radu
Novi Zakon o radu primjenjuje se mjesec dana, a usklađivanjem i drugih dvaju zakona s područja radnoga zakonodavstva – Zakona o reprezentativnosti i Zakona o zaštiti na radu – otpočela je reforma hrvatskog tržišta rada koja treba pridonijeti nesmanjenoj sigurnosti radnika, boljoj poziciji poslodavaca, ali i uspješnosti čitavog nacionalnog gospodarstva. Je li to baš tako?
Kao najveću promjenu donose u režimu zapošljavanja na određeno. Prema slovu zakona, prvi ugovor na određeno više ne mora sadržavati razdoblje na koje se zaključuje, već razloge zbog kojih se radnik zapošljava na određeno. Razlozi mogu potrebu za takvim radom odrediti na pet, deset ili petnaest godina, a tek kad istekne prvi ugovor, ostali ne mogu trajati dulje od tri godine. Ustvari ovo pitanje nije u potpunosti razjašnjeno, a u najgorem scenariju moglo bi tako zvučati. Može se očekivati da će nakon takvog zakonskog rješenja rad na određeno postati pravilo za sve, osim za rijetke deficitarne profesije, pogotovu zato što se tako može izbjeći isplata otpremnine.
Radnici na određeno imaju pravo na otpremninu samo ako im poslodavac otkaže ugovor na određeno vrijeme prije isteka roka na koji je zaključen, a može ga otkazati samo ako je u tom ugovoru predviđena mogućnost otkazivanja. To znači da rad na određeno vrijeme, koliko god dugo radnik radio kod istog poslodavca, završava bez isplate otpremnine.
Dobitak je to za poslodavce, koji su kritizirali posljednje zakonske promjene kao nedovoljne. A poslodavci su njima dobili mogućnost da svoje radnike ustupaju povezanim poduzećima kod kuće ili u inozemstvu, nemaju više obavezu izrađivati program zbrinjavanja tehnološkog viška pa od trenutka najave do otkaza višku radnika ne mora proći više od 38 dana. Osam dana treba im za savjetovanje s radničkim vijećem, a 30 za zeleno svjetlo Zavoda za zapošljavanje.
Radnicima je pak dano pravo na štrajk već nakon prvog dana kašnjenja plaće i rok od pet godina u kojemu mogu sudski potraživati materijalna prava.
Kako spasiti novine?
Iz Udruge novinskih izdavača pri HUP-u, dolaze s idejom da se studentima omogući kupovina novina na iksicu. Većina studenata budžet novca koji im je na raspolaganju na iksici ne uspijeva potrošiti. Uvođenje takve mjere uvelike bi pomoglo izdavačima da zadrže broj zaposlenih i prošire čitateljsku publiku, jer mladi žele čitati novine i biti informirani, no često nemaju mogućnosti za to. Cilj je da dnevne novine budu dostupnije studentima.
Osim toga, predlažu da se na oglase objavljene u tiskanim medijima ne plaća puni iznos PDV-a, već samo pet posto. Tvrde kako bi smanjenje PDV-a na oglašavanje pomoglo ne samo medijima, nego i oglašivačkoj industriji, koja također prolazi kroz krizu. Izdavaštvo je lani ušlo u rizičnu skupinu HBOR-a pa ta državna banka medijima više ne izdaje kredite na obrtna sredstva. Procjene Hrvatskog novinarskog društva govore kako je od početka krize u tiskanim medijima posao izgubilo između 30 i 35 posto novinara. Ali zato nitko ne spominje koliko je ostalih radnika izvan novinarske profesije u međuvremenu izgubilo posao!?
Nordijska grafička unija
Ovih dana imali smo priliku razgovarati sa sindikatima Norveške, Švedske, Danske i Finske, koji su bili u Zagrebu, u službenoj posjeti Sindikatu grafičara, o problemima koji tište grafičare na sjeveru Europe. Problematika se bitno ne razlikuje u odnosu na probleme u Hrvatskoj osim što je krizu lakše podnijeti na prosječnoj plaći od četiri tisuće i šesto eura, odnosno minimalnoj plaći od tri tisuće eura, što je slučaj u Norveškoj.
Utisak je da su radnici skandinavskih zemalja lakše podnijeli krizu odnosno da je ona davno iza njih. Tehnološke promjene, internetizacija i prelazak na nove medije kao i damping, njihovi su najznačajniji problemi.
Skandinavski sindikati u Sindikat grafičara Hrvatske gledaju kao uporišnu točku za razvoj sindikata s područja istočne i srednje Europe i širenje međunarodne sindikalne solidarnosti u uvjetima globalizacije. To se može iščitati iz zajedničke izjave u kojoj se želi kontinuirana i bliska suradnja Nordijske grafičke unije i hrvatskih grafičara.
Službenici i namještenici
Novi pravni okvir koji je u pripremi, kao novine donosi novo definiranje pojma službenik. Naime, do sada su službenici bili gotovo svi zaposleni u državnoj upravi, no od sada će se službenicima zvati samo oni koji obavljaju stručne poslove, a ostali bi bili namještenici. Tako, primjerice, tajnice i informatičari više neće biti službenici i na njih će se primjenjivati Zakon o radu, a ne Zakon o državnim službenicima.
Manje nas je
Hrvatska je prošle godine izgubila 15,4 tisuće stanovnika uglavnom zbog toga što je bilo više umrlih nego rođenih te zbog iseljavanja, dok se broj stanovnika u 28 zemalja članica povećao za nešto manje od dva milijuna ljudi, s 505,7 na 507,4 milijuna, pokazuju najnovije procjene Eurostata.
