Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu u priličnoj mjeri promijenjen je članak 15. koji određuje obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu, odnosno pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu. Dodani su neki novi obvezni sadržaji ugovora o radu te ćemo u nastavku teksta objasniti svaki od tih podataka koje ugovor o radu treba sadržavati.
Obvezni sadržaj ugovora o radu
Ugovor o radu mora sadržavati podatke o:
- strankama i njihovu osobnom identifikacijskom broju te prebivalištu, odnosno sjedištu
Kao novost unosi se podatak o osobnom identifikacijskom broju.
- mjestu rada, a ako zbog prirode posla ne postoji stalno ili glavno mjesto rada ili je ono promjenjivo, podatak o različitim mjestima na kojima se rad obavlja ili bi se mogao obavljati
Prijašnjim uređenjem bilo je propisano da je poslodavac trebao staviti samo napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima. Sada bi poslodavac trebao dati popis mjesta gdje se rad obavlja ili bi se mogao obavljati. Nije potpuno jasno koliko konkretno poslodavac mora navoditi mjesta rada. Smatramo da bi se trebao precizirati grad ili barem županija gdje će radnik raditi. Moglo bi se navesti da će raditi u Gradu Zagrebu, ali smatramo da nije potrebno navoditi svaki kiosk gdje bi radnik potencijalno u Zagrebu mogao raditi. Naravno da je moguće da poslodavac potpuno konkretizira radnikovo radno mjesto navodeći točnu adresu gdje će se rad obavljati.
- nazivu radnog mjesta, odnosno naravi ili vrsti rada na koje se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova
Ovdje je izmjena u tome što je ranije bio naveden „naziv posla“, a sad se navodi „naziv radnog mjesta“. Dakle, ili mora biti 1. naziv radnog mjesta ili naravi ili vrsti rada ili 2. popis ili opis poslova. Primarno se polazi od pretpostavke da radnici sklapaju ugovore za pojedina radna mjesta te da se uvidom u sistematizaciju može vidjeti koje poslove obuhvaća navedeno radno mjesto. Naravno, poslodavac može navesti u ugovoru naziv radnog mjesta i opis poslova koji pripadaju tom radnom mjestu.
Nerijetko se u ugovoru o radu navodi da radnik uz svoje poslove obavlja i druge poslove po nalogu poslodavca. Postavlja se pitanje stvarnog dosega te odredbe. To prije svega zavisi od niza okolnosti, koje poslove radnik obavlja, je li poslodavac imao na umu da radnik obavlja više poslova stalno ili samo privremeno ili povremeno i slično. Sigurno je da ovaj uglavak ne može značiti da radnik mora obavljati baš sve poslove. Prvo, radnik ne može obavljati poslove za koje ne ispunjava uvjete (npr., radnik pravnik ne može obavljati poslove koji se obavljaju na visini, trgovac ne može zastupati na sudu i sl.). Općenito, ovaj uglavak znači da radnik prije svega obavlja poslove svog radnog mjesta odnosno one poslove za koje je sklopio ugovor o radu, a prema potrebi može obavljati i druge poslove koji su slični poslovima njegova radnog mjesta i za koje je osposobljen (primjerice, ako radnik radi na jednom stroju, a povremeno je potrebno da radi i na drugom stroju koji je sličan prvom i na kojem je osposobljen raditi, tada bi radnik trebao raditi i na tom drugom stroju).
- datumu sklapanja ugovora o radu i datumu početka rada
Dodano je da se mora staviti datum sklapanja ugovora. Važno je da se stavi i dan početka rada jer ta dva datuma ne moraju i gotovo nikad nisu ista. Radnik uglavnom potpiše ugovor o radu nekoliko dana prije početka rada.
- tome sklapa li se ugovor na neodređeno ili na određeno vrijeme te o datumu prestanka ili očekivanom trajanju ugovora u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme
U ugovoru o radu mora biti naznačeno sklapa li se na određeno ili neodređeno vrijeme. Međutim, ako to nije navedeno, onda će se smatrati da je sklopljen na neodređeno vrijeme.
Kada se sklapa na određeno vrijeme, mora se navesti kada prestaje taj ugovor. To može biti naznačeno tako da se sklapa od jednog do drugog točno naznačenog datuma. Zatim se može navesti da se sklapa na razdoblje od godinu dana. Ponekad se ne zna točan dan završetka ugovora. To je slučaj kada se ugovor o radu na određeno vrijeme sklapa zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika. Tada se može navesti da se ugovor o radu sklapa na očekivano razdoblje od godinu dana, uz napomenu da se sklapa do povratka privremeno nenazočnog radnika jer u tom slučaju nismo sigurni kada će to biti.
- trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a ako se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, o načinu određivanja trajanja toga odmora
Ovaj podatak nije izmijenjen, dakle treba odrediti trajanje godišnjeg odmora. Često se uputi na Kolektivni ugovor ili pravilnik o radu gdje su propisani načini određivanja trajanja godišnjeg odmora.
- postupku u slučaju otkazivanja ugovora o radu te o otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac, a ako se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, o načinu određivanja otkaznih rokova
Duljina otkaznih rokova se uglavnom uređuje sukladno Zakonu o radu, stoga ova odredba ugovora o radu vjerojatno neće imati neki veliki značaj za radnika.
- bruto plaći, uključujući bruto iznos osnovne odnosno ugovorene plaće, dodacima te ostalim primicima za obavljeni rad i razdobljima isplate tih i ostalih primitaka na temelju radnog odnosa na koja radnik ima pravo
Podatak o plaći koja se mora unijeti u ugovor o radu je znatno proširen, sukladno novom uređenju plaće iz članka 90. Zakona o radu. Kao prvo, treba istaknuti da plaća mora ugovorena u bruto iznosu te više nije moguće ugovoriti da je, primjerice, plaća radnika u neto iznosu 1000 eura iz čega se onda računa bruto iznos. Dakle, u ugovoru o radu treba biti ugovoreno: 1. osnovna plaća, 2. dodaci na plaću (uvećanja za otežane uvjete rada, prekovremeni rad, noćni rad) i 3. ostali primici (primici radnika koje poslodavac radniku isplaćuje u novcu ili naravi na temelju Kolektivnog ugovora, pravilnika o radu, akta poslodavca ili ugovora o radu). No može se u ugovoru o radu ugovoriti samo osnovna plaća, a vezano za visinu dodataka na plaću i ostalih primitaka može se pozvati na Kolektivni ugovor ili pravilnik o radu.
- trajanju radnog dana ili tjedna u satima
Novina je propisivanje obveze ugovaranja radnog dana ili tjedna u satima, premda se i do sada pretežno ugovaralo na taj način.
- tome ugovara li se puno radno vrijeme ili nepuno radno vrijeme
Ovo je također novina. Ako se navede da se ugovara puno radno vrijeme, pretpostavlja se da je to 40 sati tjedno, osim ako nije drugačije navedeno. Ako se radi o nepunom radnom vremenu, nužno je navesti broj sati koliko će radnik tjedno raditi.
- pravu na obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje iz članka 54. ovoga Zakona, ako ono postoji
Također novina. Novim Zakonom o radu propisuje se da se osposobljavanje provodi u radno vrijeme i na trošak poslodavca.
- trajanju i uvjetima probnog rada, ako je ugovoren
Ako je probni rad ugovoren, trebaju se navesti uvjeti i trajanje probnog rada. On ne može trajati duže od 6 mjeseci.
Primjena povoljnijeg prava
Zakon o radu u članku 9. stavak 3. propisuje da ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, osim ako je Zakonom o radu ili drugim zakonom drukčije uređeno. Dakle, ono što se ugovori ugovorom o radu predstavlja za radnika u pravilu minimum prava.
