UNI grafički sektor okuplja oko 200 tisuća članova diljem svijeta od čega ih je više od 160 tisuća u Europi. Važan dio ovog sektora za UNI čini i sigurnosni tisak, te je 19. i 20. travnja 2022. u Madridu održana Konferencija o promjenama u sigurnosnom tisku, na kojoj su, uz 70-tak predstavnika iz Europe, kroz dva izlaganja aktivno sudjelovali predsjednik Sindikata grafičara i medija Darije Hanzalek i Zoran Kveder glavni sindikalni povjerenik u Agenciji za komercijalnu djelatnost iz Zagreba, a uz njih je bio i Ninoslav Prokopić član sindikata, u toj hrvatskoj ključnoj tvrtki s područja sigurnosnog tiska.
„Sigurnosni tisak je u srži gospodarstva i država diljem Europske unije, tim više što su mnoge kompanije u državnom vlasništvu, a redom su uključene u javne nabave. Stoga je važno stvarati standarde da ova poduzeća poštuju prava radnika“ – naglasio je uvodno Simon Dubbins, predsjednik UNI Europa grafičkog i ambalažnog sektora.
Različiti trendovi
U cijelom grafičkom sektoru Europe, od 2013. do 2020. godine, broj radnika pao je za 9%. Ovi trendovi različiti su među zemljama, pa je na primjer najveći pad u Švedskoj čak 40%, a s druge strane bilježi se i rast u Poljskoj i Malti za oko 20%. U sigurnosnom tisku s druge strane s pojavnom novih proizvoda dolazi i do povećanja broja radnika u pojedinim kompanijama.
Sigurnosni tisak je podijeljen na državne i privatne kompanije. Mnoge kompanije ostale su u državnom vlasništvu iz jasnog interesa države da zadrži nadzor i kontrolu nad proizvodnjom proizvoda koji su od važnosti za vlastitu sigurnost i suverenitet. Tako će vjerojatno ostati i dalje. Privatni poslodavci su pretežno nekoliko velikih multinacionalnih kompanija koje rade značajan dio proizvoda i za druge države u Europi, ali i još više diljem svijeta poglavito za Afriku.
Kuriozitet je činjenica da je vlada Borisa Johnsona nakon izlaska iz Europske unije, do kojeg je došlo uslijed naglašenog isticanja nacionalnih interesa, ubrzo odlučila tiskanje vlastitih putovnica s otoka preseliti u Europsku uniju iz koje je netom izašla, točnije u Poljsku.
Stanje sigurnosnog tiska
Sigurnosni tisak globalno obuhvaća nekoliko vrsta složenih visoko vrijednih proizvoda; novčanice 41,5%, zaštićeni dokumenti 21,1%, certifikati 13,8%, osobne iskaznice 8,1%, putovnice 6,5%, čekovi 4,1%, marke 3,3%, ostalo 1,6%. Sektor globalno prihoduje preko 30 milijardi dolara godišnje, te generalno ima pozitivne trendove s rastom koji se predviđa za gotovo 5% godišnje. Ipak, taj rast biva manji od predviđanja koja se često pokazuju previše optimistična.
Najveća tržišta su Azija i Pacifik sa oko 62% prihoda, posebice Kina. Razlozi su jasni; mnogoljudne zemlje sa sve većom uređenosti unutarnjih odnosa, rastom gospodarstva posebice turizma, a uz to područje je i dalje pretežno orijentirano plaćanju u gotovini. Europa čini 12% globalnog tržišta sigurnosnog tiska, a njezina karakteristika je stabilnost (osim čekova koji pomalo nestaju).
U ovoj specifičnoj djelatnosti osjeća se prijelaz s papira kao osnovnog materijala na druge složenije i izdržljivije materijale.
Novčanice i dalje značajno platežno sredstvo
Novčanice se koriste na svim tržištima, ali u različitim su udjelima u odnosu na elektroničko plaćanje. Tako su se prije dvije godine u Singapuru i Nizozemskoj novčanice koristile samo 40%, a u Poljskoj, Rusiji i Italiji prevladavale sa 95%, dok su se na Tajlandu, Maleziji i Egiptu koristili čak 99%. Podaci se mijenjaju u korist elektroničkih oblika plaćanja.
Iznenađujuće čak i u mnogim razvijenim zemljama i dalje se previđa rast proizvodnje i novčanica. Razlozi tome su povjerenje, sigurnost i privatnost koje osigurava plaćanje novčanicama, gubitak povjerenja u elektronički sustav plaćanja nedavnim slomovima financijskih tržišta, niske kamate koje usmjeravaju na štednju u gotovini, te rizici u elektroničkoj trgovini zbog čega ljudi i dalje vole keš. Vremena kriza i nesigurnosti statistički pokazuju kako se građani tada ponovno vraćaju gotovini s pojačanim podizanjem iste sa svojih računa. Tome svjedoči najnovija kriza i rat u Ukrajini.
Razvoj alternativnih oblika plaćanja kao što je Bitcoin, ili plaćanje i razvoj novih oblika novca putem gigantskih internetskih servisa, nije se još proširilo u pretežitoj mjeri. Uz rizike koje ove inovacije nose niti države i vlade nemaju dovoljno povjerenja u njih, te se ne žele odreći niti riskirati u ovom važnom dijelu suvereniteta. Važno je napomenuti da je jedino izdavanje gotovine odnosno takvog novca potpuno pod kontrolom države odnosno javne izabrane vlasti, što je iznimno važno radi nadzora nad cijelim monetarnim sustavom. S druge strane kontrola elektroničkih oblika plaćanja u određnoj mjeri je i u rukama privatnih institucija, što dugoročno može stvoriti i velike probleme. Najbolji primjer je elektronički novac kao što je Bitcoin koji ustvari nema nikakvu kontrolu. Dovoljno je zamisliti kakve nesigurnosti bi mogle nastati ako bi ovako deregulirani i oscilirajući oblik plaćanja bio temeljni oblik funkcioniranja društva odnosno radno, robno i novčane razmjene i kakav bi to bio faktor (ne)sigurnosti života običnih građana.
Ipak upotreba gotovine u mnogim razvijenim zemljama je u opadanju. Vodeći primjer su skandinavske zemlje, posebice Švedska, koja nastoji uskoro u potpunosti istisnuti gotovinu iz upotrebe. Gotovina u većini zemalja čini veći dio novčanih transakcija, istina često onih manje vrijednosti, ali značajnih za svakodnevni život. Uz to potrebno je imati u vidu nužnost zamjene novčanica, pa stoga proizvodnja i tiskanje novčanica i dalje ima barem srednje-ročno sigurnu budućnost, uz trenutni rast oko 3%.
Gotovina kao pravo
Rijetke su se zemlje, poput skandinavskih, jasno odredile za smanjenje ili čak ukidanje gotovine i njezinu zamjenu elektroničkim sredstvima plaćanja.
Možemo raspravljati koje sredstvo kome više odgovara. Gotovina jamči privatnost u pogledu imovinskog stanja građana, ali i raspolaganja novcem, te određenu samostalnost od bankovnih institucija. S druge strane ona je pogodna za obavljanje sumnjivih transakcija i djelatnosti, izbjegavanje plaćanja poreznih i drugih obveza prema državi. Budimo pošteni konkretno u nas i dalje gotovina podržava sivu ekonomiju, rad na crno i izbjegavanje plaćanja svih davanja na rad. No, takve nelegalne radnje počinju podržavati i novi oblici elektroničkog novca.
Elektroničko plaćanje često je brže, moguće izvršiti na veće udaljenosti, a može biti sigurnije u smislu rizika nošenja novca, ali s druge strane otvara rizike zlouporabe osobnih podataka i krađe identiteta. Elektroničko plaćanje (ne svako) lakše se prati što omogućava učinkovitiji nadzor (ne)dopuštenih transakcija, ali i kontrolu pa i restrikcije korištenja novca.
No, kad se pusti u opticaj, gotovina je besplatan novac, dok su elektroničko plaćanje i bankovne usluge podložne raznim naknadama i troškovima. Gotovina je vrlo važna i za život građana niže platežne moći, suženijih mogućnosti i mnoge koji doslovce preživljavaju, pa se stoga pravo na izbor i dostupnost gotovine kao platežne opcije sve više postavlja kao važno pravo građana.
Treba ponoviti kako je emisija odnosno tisak gotovine pod nadzorom države odnosno javne vlasti, dok to nije u potpunosti slučaj s elektroničkom a posebice novijim oblicima plaćanja od kojih su ovi neki i dalje gotovo deregulirani.
Harmonizirati procese digitalizacije i prema radnicima
Ponovimo, ne čine samo novčanice sigurnosni tisak, posebice s negativnim trendovima vezanim uz gotovinu. Udio zaštićenih dokumenata od 21,1%, certifikata sa 13,8%, osobne iskaznice 8,1%, putovnice 6,5%, čekovi 4,1%, marke 3,3% i dr. (podaci prije dvije godine) samo će se povećavati u pogledu sve većeg broja kombiniranih i digitalnih sigurnosnih rješenja.
U sigurnosnom tisku u Europi radi oko 30.000 radnika. Digitalizacija čak dovodi do otvaranja i porasta radnih mjesta, s obzirom da se razvijaju nove usluge, novi proizvodi, a time i novi poslovi i nova radna mjesta. Po ovome je sigurnosni tisak u povoljnijoj poziciji od ostatka grafičkog sektora. No, treba biti svjestan da se u ovom procesu događa promjena u strukturi poslova i radnika s laganim prelazom na digitalne poslove, a koji se ne odvija uvijek jednakom prekvalifikacijom postojećih radnika, već angažiranjem novih.
Ipak, tiskanje je i dalje temelj u većini kompanija. Mnogi stoga ističu kao problem i dodatan rizik pretjerano fokusiranje poslovodstava na IT vještine i stručnjake, gdje se često zanemaruju ostali radnici te održavanje i razvijanje drugih vještina koje su potrebne. Tako je i s odnosom prema temeljnim grafičkom vještinama, za koje je također sve teže naći kvalificirane radnike i stručnjake, te valja razvijati i ove aspekte.
„Svakako treba izbjeći polariziranje među poslovima, zanimanjima, odjelima i među radnicima odnosno spriječiti podjele među radnicima. Ne smije se dozvoliti zapostavljanje pozicije i razvoja radnika koji nastavljaju obavljati redovne i dalje značajne poslove, niti to činiti u korist onih koji razvijaju buduće proizvode koji se tek dokazuju. I jedni i drugi čine sadašnjost i budućnost sigurnosnog tiska“ – sumirao je Darije Hanzalek u svome izlaganju na ovu temu.
Edukacije i transfer znanja u sektoru
Sektor prolazi kroz mnoge promjene uslijed implementacije digitalnih tehnologija koje utječu ne samo na proizvodne metode, ali i također na same proizvode koje traže institucije i tržište. Kroz navedeni projekt i konferenciju identificirale su se kompanije i izazovi s kojima se suočavaju te posebne vještine koje se traže na tržištu rada. Istovremeno očito je da većinom ne postoje adekvatni interni procesi edukacije u mnogim kompanijama koji bi omogućili transfer znanja na nove generacije radnika u sektoru kako bi sve znanje ostalo u kompanijama u procesu smjene generacija.
UNI Europa Grafički i ambalažni sektor i nacionalni sindikati će tražiti suradnju s poslodavačkim udrugama na razini Europe kako bi se socijalni dijalog razvijao i naglašavao na svim razinama važnost i potrebu da se osigura primjeren razvoj vještina potrebnih sektoru.
COVID uspješno prevladan
COVID 19 nije značajnije uzdrmao na poslovanje i zaposlenost u ovom sektoru. Bilo je poteškoća i kašnjenja u nabavci sirovina, narudžbama i isporuci proizvoda, no sektor je ostao stabilan.
Što se tiče radnih odnosa, kao i drugdje COVID je u prvi plan gurnuo nove oblike rada, preselivši u zonu digitalnih komunikacijskih platformi, mnoge radnike, sastanke, pa čak i socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje. Danas to već doživljavamo kao normalno, ali ovaj prijelaz dogodio se nedavno i izrazito brzo.
Gledano na radnike, posebice one koji su ostali za svojim proizvodnim radnim mjestima i za vrijeme pandemije, većina tvrtki dobro se nosila s COVID krizom, uz uvođenje epidemioloških i higijenskih mjera, odvajanja smjena, rada na daljinu, testiranja radnika i slično.
Pitanja od rada na određeno do upotrebe algoritama
S aspekta rada sindikati ističu da su se u ovo vrijeme kao pitanja otvorili rast rada na određeno vrijeme posebice u velikim multinacionalnim kompanijama u privatnom vlasništvu. Javili su se i izazovi vezano rad na daljinu, radno vrijeme, odvojene smjene i pojačan smjenski rad.
U najvećim kompanijama vezano uz kadrovsku politiku javili su se primjeri učestalijeg zapošljavanja preko algoritama. Pitanje algoritamskog menadžmenta detaljnije smo obradili u našim tekstovima, a valja sumirati važnost ne samo kontrole uporabe ovih alata nego i njihovog ispravnog programiranja. I dalje je presudan ljudski faktor i kontrola, pa i od strane predstavnika radnika. Pravilno programirani algoritam vjerojatno će ispravno i napraviti tražene operacije. No, algoritam u kojeg su uneseni diskriminirajući faktori upravo na takav način će odraditi i svoj zadatak (izostaviti će radnike po dobi, spolu, broju djece i drugim karakteristikama i faktorima, ako je tako unaprijed pogrešno postavljen).
Povjerljivost u kontekstu socijalnog dijaloga
Sigurnosni tisak po svojoj prirodi nameće posebnu pažnju pitanju povjerljivosti. Sve kompanije su osjetljive na dijeljenje informacija koje mogu ugroziti njihovo poslovanje. No, prečesto mnoge kompanije u svim sektorima iskorištavaju koncept povjerljivosti kako bi suzili ako ne i eliminirali predstavljanje radnika proglašavajući mnoge podatke poslovnom tajnom, pa čak i informacije koje su javno dostupne ili trebaju biti takvima u procesu informiranja i konzultacija s predstavnicima radnika. S druge strane neke informacije zaista i jesu povjerljive prirode te ih predstavnici radnika moraju tretirati s posebnom pažnjom. S obzirom da je ova granica delikatna i u području sigurnosnog tiska, UNI Europa grafički i ambalažni sektor će organizirati specifičan seminar kroz idućih godinu dana po pitanju pitanja povjerljivosti i poslovne tajne sve u pogledu predstavljanja radnika i sindikalnog rada.
Sindikalna mreža u području sigurnosnog tiska
Nakon ove konferencije UNI Europa grafički sektor nastojati će uspostaviti širu sindikalnu mrežu na području sigurnosnog tiska. Prvi cilj sindikalne mreže sigurnosnog tiska je podjela informacija o situaciji i razvoju događaja u sektoru u različitim zemljama Europske unije kako bi se mogle predvidjeti buduće promjene. Ovo će većinom podrazumijevati:
- Promjene u aktivnostima i poslovanju društava uslijed novih investicija, spajanja i akvizicija;
- Mjere restrukturiranja kompanija;
- Usporedba uvjeta rada među zemljama i kompanijama;
- Tehnološke i zakonodavne promjene koje utječu na sektor;
- Vještine potrebne u sektoru;
- Akcije solidarnosti i industrijske akcije u kompanijama.
Članovi sindikalne mreže će također nastojati dijeliti dobre prakse i nastaviti jačati organiziranje radnika, unaprjeđivati kolektivno pregovaranje i štititi radnike i radna mjesta u sektoru sada i ubuduće. Članovi mreže bi također trebali pomoći širenje mreže da uključi i druge kompanije u sigurnosnom tisku kroz svoje sindikalne organizacije.
Članovi mreže bi trebali nastojati koordinirati i uključiti svoje sindikalne organizacije na Europskoj razini da utječu na pitanja su važna za sektor. Ova pitanja mogu uključivati na primjer:
- Implementaciju digitalnog Eura;
- Zakonodavne promjene vezano za uporabu gotovine;
- Uočavanje pokušaja promoviranja digitalnih tehnologija na štetu sigurnosnog tiska dokumenata;
- Promjene u katalogu europskih kompetencija.
UNI Europa će nastaviti osiguravati da ova platforma sadrži regularne upitnike i istraživanja o razvoju događaja u sektoru, zaključeno je na kraju.
