Važan aspekt kolektivnih radnih odnosa predstavlja pravo radnika na slobodu sindikalnog udruživanja radi zaštite gospodarskih i socijalnih interesa, koje predstavlja Ustavom RH zajamčeno pravo radnika.
Sloboda sindikalnog udruživanja je u pravnom poretku Republike Hrvatske uređena na način kako to propisuju međunarodni ugovori koje je Republika Hrvatska sklopila, potvrdila u skladu s Ustavom i objavila, a koji su na snazi i koji čine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, i po pravnoj su snazi iznad zakona. Svi zaposleni imaju pravo osnivati sindikate i slobodno u njih stupati i iz njih istupati radi zaštite svojih gospodarskih i socijalnih interesa. Sloboda sindikalnog udruživanja podrazumijeva pravo radnika na slobodu osnivanja sindikata te na odluku o (ne)pristupanju sindikatu i istupanju iz sindikata. Ona uključuje i pozitivni aspekt slobode udruživanja (biti članom sindikata), ali i njezin negativni aspekt – slobodu izbora ne biti članom sindikata.
Ustavno pravo na slobodu udruživanja dodatno je zaštićeno i Kaznenim zakonom u kojem se povreda prava slobodnog udruživanja propisuje kao kazneno djelo kažnjivo kaznom zatvora do jedne godine.
Pravo na osnivanje sindikata pripada radnicima, tj. osobama koje u radnom odnosu obavljaju određene poslove za poslodavca. Nezaposlene osobe, umirovljenici ili druge kategorije osoba koje se ne smatraju radnicima u smislu ZOR-a, nemaju pravo osnovati sindikat, iako te kategorije osoba imaju pravo na slobodu udruživanja, ali prema odredbama Zakona o udrugama.
Osnivanje sindikata i pristupanje sindikatu temelji se na načelu slobode izbora radnika i dobrovoljnosti. Radnici slobodno odlučuju žele li osnovati sindikat, a uvjeti za pristupanje sindikatu mogu biti propisani samo statutom ili pravilima toga sindikata i ne smiju se temeljiti na diskriminatornim osnovama. Radnici udruženi u sindikat štite se od diskriminatornog postupanja s osnova članstva u sindikatu na način da radnik ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog svog članstva, odnosno sudjelovanja ili nesudjelovanja u djelatnosti sindikata. Osobito nije dopušteno ugovor o radu s određenim radnikom sklopiti pod uvjetom da on ne stupi u sindikat, odnosno pod uvjetom da istupi iz sindikata, te otkazati ugovor o radu ili na drugi način staviti radnika u nepovoljniji položaj od ostalih radnika zbog njegova članstva u sindikatu ili sudjelovanja u sindikalnim djelatnostima izvan radnoga vremena i za vrijeme radnoga vremena, ako se poslodavac s time suglasio. Članstvo u sindikatu i sudjelovanje u djelatnostima sindikata ne smije biti okolnost na kojoj poslodavac temelji odluku o sklapanju ugovora o radu, promjeni poslova koje radnik obavlja, odnosno mjesta rada, stručnom obrazovanju, napredovanju, plaćanju, socijalnim davanjima i prestanku ugovora o radu.
Radnici imaju pravo udružiti se u bilo koji sindikat po svom slobodnom izboru. ZOR-om se na taj način omogućuje i podrazumijeva postojanje sindikalnog pluralizma i sloboda izbora radnika kojem sindikatu želi pristupiti. Država se mora suzdržavati od postupaka kojima bi povoljnije postupala prema nekim sindikatima jer bi takav postupak države mogao utjecati na radnika prilikom odabira sindikata kojem želi pristupiti. Međutim, ovdje treba spomenuti da se pojedinim sindikatima mogu priznati određena povoljnija prava, pod pretpostavkom da ispunjavaju kriterije za stjecanje statusa reprezentativnog sindikata. Povoljnost se odnosi na stjecanje prava za biti strankom kolektivnog ugovora i na savjetovanje s poslodavcem, odnosno tijelima državne vlasti.
Da bi se osnovao sindikat nije potrebno ishoditi prethodno odobrenje, kako od poslodavaca tako niti od tijela javne vlasti, ali sindikat mora biti utemeljen u skladu s odredbama ZOR-a. U protivnom će tijelo ovlašteno za registraciju donijeti rješenje o odbijanju zahtjeva za upis u registar udruga.
Prvi uvjet koji je potrebno ispuniti pri utemeljenju sindikata jest najmanji broj osoba osnivača sindikata. Sindikat može utemeljiti najmanje deset punoljetnih poslovno sposobnih fizičkih osoba. Način rada i djelatnost sindikata temelji se na osnovnim pravilima djelovanja i organiziranja sindikata propisanima statutom, koji mora biti utemeljen i donesen na načelima demokratskog zastupanja i demokratskog očitovanja volje članova. Sindikat u pravnom prometu djeluje kao pravna osoba, a pravnu osobnost stječe danom upisa u registar udruga, ovisno o geografskom području na kojem sindikat djeluje. Ako sindikat djeluje samo u jednoj županiji, upisuje se u registar udruga koji se vodi u uredu državne uprave u županiji, odnosno uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rada, dok se sindikat koji djeluje na teritoriju Republike Hrvatske ili u dvije ili više županija upisuje u registar udruga koji se vodi u ministarstvu nadležnom za rad. Upis u registar udruga obavlja se na temelju zahtjeva prema pravilima propisanima ZOR-om.
Sloboda djelovanja sindikata
Sloboda sindikalnog organiziranja ostvaruje se i omogućavanjem slobodnog rada i djelovanja sindikata. Djelatnost sindikata ne može se privremeno zabraniti niti se sindikat može raspustiti odlukom izvršne vlasti. Djelovanje sindikata može se zabraniti samo u slučaju ako je djelatnost sindikata protivna Ustavu, u kojem slučaju će odluku o tome donijeti županijski sud, na zahtjev tijela ovlaštenog za registraciju ili ovlaštenoga državnog odvjetnika.
Sindikati se ne štite samo od postupaka tijela javne vlasti, već i od postupaka poslodavaca. Poslodavcima i njihovim udrugama se zabranjuje nadzor nad utemeljenjem i djelovanjem sindikata, odnosno njihovih udruga više razine. Poslodavcima također nije dopušteno, radi ostvarenja takvoga nadzora, financirati ili na drugi način podupirati sindikate, odnosno njihove udruge više razine. I sindikatima je zabranjeno nadzirati poslodavce i njihove udruge. Sindikat može zahtijevati od suda da zabrani djelatnost koja je protivna pravu na slobodno udruživanje radnika te će u slučaju ako se utvrdi da je narušena sloboda udruživanja, sindikat imati pravo zahtijevati naknadu štete koju je pretrpio zbog takve djelatnosti.
Udruge sindikata više razine
Sindikati imaju pravo osnivati udruge više razine u kojima se njihovi interesi povezuju na višoj razini. Za razliku od sindikata koji utemeljuju fizičke osobe, udrugu više razine mogu utemeljiti najmanje dva sindikata. Osnove rada i djelovanja udruge propisuju se statutom udruge, a udruge više razine se također upisuju u registar udruga više razine, prema pravilima koja vrijede i za sindikate. Udruge više razine uživaju sva prava i slobode zajamčena sindikatima, a ujedno imaju pravo slobodno se udruživati i surađivati s međunarodnim organizacijama utemeljenima radi promicanja istih prava i interesa.
Zaštita sindikalnih povjerenika i predstavnika
Sindikat samostalno odlučuje na koji će način biti zastupljen kod poslodavca, odnosno hoće li ga kod poslodavca zastupati sindikalni povjerenik, odnosno sindikalni predstavnik. Da bi sindikat mogao kod poslodavca izabrati ili imenovati jednog ili više sindikalnih povjerenika, mora biti ispunjen uvjet od najmanje pet zaposlenih članova sindikata kod određenog poslodavca, međutim, takav uvjet nije propisan u slučaju ako sindikat kod poslodavca zastupa sindikalni predstavnik. Poslodavac je obvezan prihvatiti činjenicu postojanja sindikalnog povjerenika bez obzira na to što nema saznanje koliki je broj članova tog sindikata zaposleno kod njega, s obzirom na to da poslodavac nema pravo zahtijevati od sindikata podatke o članovima sindikata. Poslodavac bi dokaz o broju članova sindikata koji su kod njega zaposleni mogao zahtijevati samo u eventualnom sudskom sporu ili u postupku arbitraže.
Da bi predstavnici sindikata ostvarili sva prava zajamčena ZOR-om, sindikat mora pisano obavijestiti poslodavca o imenovanju sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika, jer tek od tog trenutka poslodavac i sindikalni povjerenik, odnosno sindikalni predstavnik imaju sva prava i obveze propisane ZOR-om. Uloga je sindikalnih povjerenika i predstavnika štititi i promicati prava i interese svojih članova sindikata te obavljati predviđene sindikalne aktivnosti.
| Važno!
Osnovna razlika između sindikalnih povjerenika i sindikalnih predstavnika je u činjenici što je sindikalni povjerenik u radnom odnosu kod tog poslodavca. Upravo zbog navedene okolnosti postoji razlika u njihovim ovlaštenjima propisanima ZOR-om, pa sindikalni predstavnik nema prava i obveze koje sindikalni povjerenik ima iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, kao primjerice, zaštita od otkaza ugovora o radu. Sindikalni predstavnik, za razliku od sindikalnog povjerenika, nema pravo preuzeti sva prava i obveze radničkoga vijeća ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, odnosno nema pravo imenovati predstavnika radnika u organ poslodavca. |
Poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku odnosno sindikalnom predstavniku omogućiti pravodobno i djelotvorno ostvarenje prava zaštite i promicanja prava i interesa članova sindikata te pristup podacima važnima za ostvarenje toga prava, a sindikalni povjerenik, odnosno sindikalni predstavnik svoja prava mora ostvarivati na način koji ne šteti poslovanju poslodavca.
Kako bi imali mogućnost slobodnog rada i djelovanja u zastupanju interesa članova sindikata sindikalni povjerenici uživaju zakonsku zaštitu od mogućeg šikanoznog postupanja poslodavca. ZOR-om je propisana apsolutna zabrana otkazivanja ugovora o radu sindikalnom povjereniku ne uzimajući u obzir postojanje nekog od opravdanih razloga za otkaz ugovora o radu, iako bi smisao navedene zaštite trebao biti zaštita povjerenika od šikanoznog postupanja poslodavca u slučaju kada bi se otkaz ugovora o radu sindikalnom povjereniku temeljio na okolnosti njegovog sindikalnog rada i djelovanja.
| Važno!
Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja te dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka te dužnosti, nije moguće otkazati ugovor o radu ili na drugi način staviti ga u nepovoljniji položaj u usporedbi s njegovim dotadašnjim uvjetima rada i u odnosu prema ostalim radnicima, ako poslodavac na takvo postupanje nije dobio suglasnost sindikata. |
U slučaju ako kod poslodavca djeluje sindikalna podružnica, kao organizacijski dio sindikata, poslodavac će biti dužan zatražiti suglasnost sindikata kojemu pripada ta podružnica.
Ako se sindikat u roku od osam dana ne izjasni o davanju ili uskrati suglasnosti, smatra se da je suglasan s odlukom poslodavca. Ako je sindikat uskratio poslodavcu suglasnost na otkaz ugovora o radu, uskratu suglasnosti sindikat mora pisano obrazložiti. Poslodavac može povući svoju odluku, ali ako poslodavac i dalje ustraje na odluci o otkazu ugovora o radu sindikalnom povjereniku, može u roku od petnaest dana od dana dostave očitovanja sindikata zatražiti da suglasnost nadomjesti arbitražna odluka.
Sindikat ima pravo kod poslodavca imenovati i više sindikalnih povjerenika, ali svi ti povjerenici neće uživati zaštitu od otkaza. Sindikat ima pravo zaštititi najmanje jednog sindikalnog povjerenika, a najveći broj sindikalnih povjerenika koji uživaju zaštitu određuje se odgovarajućom primjenom odredbi ZOR-a o broju članova radničkog vijeća uzimajući u obzir broj sindikalno organiziranih radnika kod toga poslodavca. U slučaju da kod poslodavca djeluje više sindikata, tada bi se svi sindikati trebali dogovoriti o povjerenicima koji će biti zaštićeni, u okviru ZOR-om predviđenog broja zaštićenih povjerenika na koje sindikati imaju pravo.
Imovina sindikata
Sindikati mogu imati svoju imovinu, a na koji način je mogu stjecati propisano je ZOR-om. Rad i djelatnost sindikata primarno se financira iz sindikalne članarine. Uobičajena je praksa da se sindikalna članarina usteže iz plaće radnika, a obveznik obračunavanja, ustezanja članarine iz plaće radnika i redovitog uplaćivanja na račun sindikata je poslodavac, uz prethodnu pisanu suglasnost radnika, a na zahtjev i u skladu s uputama sindikata.
Pravni okvir financijskog poslovanja i elementi računovodstvenog sustava sindikata, kao jednog od oblika neprofitne udruge, uređen je Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, kojim je propisana obveza financijskog poslovanja koje se mora temeljiti na načelu javnosti i transparentnosti. Međutim, imajući u vidu specifičnost sindikata, kao udruge čija je sloboda i neovisnost posebno zaštićena međunarodnim pravom, za sindikate se predviđaju određene iznimke u odnosu na pojedine segmente financijskog poslovanja.
U slučaju podjele sindikata na više sindikata ili u slučaju prestanka rada sindikata, imovina sindikata će se podijeliti na način propisan ZOR-om. Ako udruga prestane djelovati, imovinom udruge postupa se na način propisan statutom udruge, ali je zabranjeno u tom slučaju imovinu udruge podijeliti članovima udruge.
Prestanak rada sindikata
Okolnosti i slučajevi zbog kojih će sindikat prestati djelovati izrijekom su propisani ZOR-om. Odluku o prestanku djelovanja sindikata može donijeti tijelo sindikata koje je statutom ovlašteno da odlučuje o prestanku njegovog djelovanja i na temelju te odluke sindikat će se brisati iz registra sindikata. Sindikat će prestati djelovati na temelju odluke suda i to u slučaju ako je od održavanja sjednice najvišeg tijela udruge proteklo dvostruko duže vrijeme od vremena za koje je statutom određeno da se takva sjednica mora održati te u slučaju da sud zabrani djelovanje udruge. Tijelo nadležno za vođenje registra brisat će udrugu iz registra na temelju pravomoćne sudske odluke.
Nakon održavanja sjednice najvišeg tijela udruge, sindikat će biti dužan tijelu nadležnom za registraciju dostaviti izvješće o održavanju sjednice najvišeg tijela udruge i podatak o ukupnom broju članova udruge. Kako je ZOR-om postavljen uvjet broja osoba za osnivanje sindikata, u slučaju da iz izvješća o održavanju sjednice najvišeg tijela udruge proizlazi da se broj članova udruge smanjio ispod minimalnog broja članova za utemeljenje sindikata određenog ZOR-om, tijelo nadležno za registraciju brisat će udrugu iz registra, o čemu se donosi rješenje.
