Službe Europske komisije objavile su izdanje pregleda Zapošljavanja i socijalnog razvoja u Europi za 2020. godinu. Povjerenik za radna mjesta i socijalne prava Nicolas Schmit rekao je: „Izvješće pokazuje kako je jačanje socijalne pravednosti ključno za prevladavanje krize. To zahtijeva stavljanje ljudi ispred i u središte. Odgovor EU mora dati prioritet zapošljavanju, smanjiti nejednakosti i osigurati jednake mogućnosti.“
U pregledu se navodi kako Covid-19 ima duboke zdravstvene, ekonomske, socijalne učinke na zapošljavanje prijeteći napretku koji je EU ranije postigla. Sve države članice doživljavaju veći ekonomski šok nego u 2008. Ekonomska proizvodnja naglo se smanjila, a nezaposlenost raste. Najosjetljivije osobe, uključujući mlade u Europi, posebno su pogođene.
U tom kontekstu Izvješće upućuje na sljedeće nalaze:
•
Odgovarajuće minimalne plaće i minimalni dohodak mogu imati blagotvoran učinak na socijalnu mobilnost Europljana.
Odgovarajuće minimalne plaće i minimalni dohodak mogu imati blagotvoran učinak na socijalnu mobilnost Europljana.
•
Jačanje socijalne pravednosti, uključujući ulaganja u ljude, isplati se. Otklanjanje rodno uvjetovanih razlika donosi posebno visoke povrate, dok produženje radnog vijeka i povećanje obrazovanja također imaju pozitivne učinke.
Jačanje socijalne pravednosti, uključujući ulaganja u ljude, isplati se. Otklanjanje rodno uvjetovanih razlika donosi posebno visoke povrate, dok produženje radnog vijeka i povećanje obrazovanja također imaju pozitivne učinke.
•
Strukturne promjene, poput zelene tranzicije su nužne. Ova tranzicija zahtijeva socijalna ulaganja u obliku programa prekvalifikacije i/ili naknada za nezaposlenost.
Strukturne promjene, poput zelene tranzicije su nužne. Ova tranzicija zahtijeva socijalna ulaganja u obliku programa prekvalifikacije i/ili naknada za nezaposlenost.
•
Mjere skraćenog radnog vremena učinkovito štite radna mjesta.
Mjere skraćenog radnog vremena učinkovito štite radna mjesta.
•
Socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje utječu na pravednost i njenu percepciju na radnom mjestu promicanjem pravednijih plaća, boljih uvjeta rada i inkluzivnijih tržišta rada.
Socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje utječu na pravednost i njenu percepciju na radnom mjestu promicanjem pravednijih plaća, boljih uvjeta rada i inkluzivnijih tržišta rada.
