Stižu roboti

Stižu roboti
Najnoviji dokument Svjetske banke pod naslovom „Promjena prirode rada“ objavljen je ovih dana i bavi se utjecajem tehnologije na budućnost rada i radnih odnosa. Neovisno o mogućnostima koje stvara tehnologija, zamjenjivanje radnika strojevima stvara anksioznost, baš onako kako je to činilo i u prošlosti.
Strah od robota je opravdan
Autori izvještaja upozoravaju na ono što se može dogoditi ako previše ljudi odjednom ostane bez posla. A upravo je masovna nezaposlenost sasvim izgledna budućnost živućih naraštaja. 
Stručnjaci Svjetske banke priznaju da je strah radnika od robota i umjetne inteligencije opravdan. Podaci iz SAD-a ukazuju da jedan dodatni robot na tisuću radnika smanjuje zaposlenost populacije za 0,2-0,3 posto. A broj robota širom svijeta ubrzano raste: u izvještaju se prognozira da će ove godine u pogone biti uvedeno 1,4 milijuna novih industrijskih robota, čime će ih na svijetu biti ukupno 2,6 milijuna. 
Više od 10 posto izgubljenih poslova
O prekvalifikaciji moraju početi razmišljati i financijski analitičari i pravnici. Izvještaj navodi primjer najveće ruske banke Sberbank, koja se kod odluka o zajmovima i kreditima već danas u 35 posto slučajeva oslanja na umjetnu inteligenciju. U pravnom odjelu ove banke odvjetnici roboti već su zamijenili, odnosno preuzeli 3000 radnih mjesta. 
Stručnjaci Svjetske banke ističu kako se znanstvene procjene ključnog pitanja – koliko će poslova razvojem tehnologije biti pometeno? – međusobno uvelike razlikuju, što pokazuje koliko je svako predviđanje ovog pitanja neizvjesno. Najblaže procjene govore o 5-10 posto zauvijek izgubljenih poslova, dok pojedine projekcije idu i više od 50 posto svih poslova, pri čemu je taj postotak veći u razvijenim zemljama. Iako autori izvještaja tvrde kako razvoj tehnologije neće samo uništavati stare poslove nego i stvarati nove, i njima je jasno kako omjer neće biti proporcionalan. 
Liječnici i učitelji sigurni
Jednostavnije je bilo odgovoriti na pitanje koji poslovi neće biti na udaru robota i umjetne inteligencije. To su, prije svega, sektori zdravstva i školstva. Liječnici i medicinske sestre bit će sve traženiji, osobito s obzirom na produljenje ljudskog vijeka. 
Jedan od egzistencijalnih izlaza čovjeka u budućnosti bit će umjetnost. Umjetna inteligencija još ne može promišljati nove industrije, voditi timove ili razvijati politike. Isto se odnosi i na poslove koji uključuju socijalnu interakciju, kao što su timski rad, skrb, upravljanje vezama i odnosima, vodstvo.