Dana 1. siječnja 2023. godine stupio je na snagu Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada. Riječ je o Zakonu kojim se prvi put na cjelovit način propisuje što se smatra neprijavljenim radom, uređuju mjere za suzbijanje neprijavljenoga rada, aktivnosti u cilju poticanja prijavljivanja rada, vođenje evidencije neaktivnih osoba te odgovornost za povrede odredaba Zakona.
Navedenim Zakonom uspostavljen je regulatorni okvir kojemu je cilj pridonijeti učinkovitoj borbi protiv neprijavljenoga rada, ali i omogućiti i prelazak iz neprijavljenoga u prijavljeni rad.
Što se smatra neprijavljenim radom?
Zakonom se definira što neprijavljeni rad obuhvaća. Zakon neprijavljeni rad definira u širem i u užem smislu. Neprijavljeni rad u užem smislu je rad koji s obzirom na narav i vrstu rada i ovlasti poslodavca ima obilježje radnog odnosa, a nije zakonito ugovoren ili nema valjanu pravnu osnovu, odnosno za koji nije uspostavljena odgovarajuća prijava na obvezna osiguranja u skladu s posebnim propisima te obuhvaća sljedeće pojavne oblike:
- obavljanje rada bez prijave na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada, s prvim danom početka rada odnosno na odgovarajuće radno vrijeme ili
- obavljanje rada bez sklopljenog ugovora o radu u pisanom obliku ili bez pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu ili
- obavljanje rada na temelju drugih sklopljenih obvezno pravnih ugovora između poslodavca i fizičke osobe kada takav rad s obzirom na svoju narav i vrstu te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos (npr. ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor o djelu, za obavljanje poslova za koje je poslodavac bio dužan sklopiti ugovor o radu) ili
- zapošljavanje državljanina treće zemlje protivno odredbama propisa kojim se uređuju uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca koji su državljani trećih zemalja.
Neprijavljeni rad u širem smislu obuhvaća situacije kada radnik ima formalno zasnovan radni odnos, ali se dio rada koji obavlja ne evidentira i ne plaća, a obuhvaća sljedeće pojavne oblike:
- radni odnos u kojem se ne isplaćuje povećana plaća radniku i ne uplaćuju propisana javna davanja na i iz povećane plaće (npr. za prekovremeni rad, rad noću, otežane uvjete rada, rad nedjeljom i blagdanom ili drugim danom za koji je Zakonom o radu određeno da radnik ima pravo na povećanu plaću, a samim time i na povećane uplate na ime propisanih javnih davanja – poreza, prireza, doprinosa i dr.) ili
- isplaćivanje plaće ili dijela plaće bez obračuna i uplate propisanih javnih davanja (poreza, prireza i doprinosa).
Postupanja u slučaju neprijavljenog rada
Zakonom se utvrđuje pretpostavka postojanja radnoga odnosa ako nadležni inspektor u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi postojanje neprijavljenoga rada. U tom slučaju će se smatrati da je radnik, koji je obavljao takav rad, neprekidno bio u radnom odnosu u punom radnom vremenu kod poslodavca u trajanju od šest mjeseci koji prethode danu u kojem je izvršen nadzor i utvrđena činjenica neprijavljenoga rada, osim ako iz podataka kojima inspektor raspolaže u nadzoru nedvojbeno proizlazi da je prethodno trajanje radnog odnosa bilo kraće ili duže. Rješenjem inspektora, koji je utvrdio postojanje neprijavljenog rada, poslodavcu će biti naloženo da podnese prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje za radnika počevši od dana koji je zapisnikom utvrđen kao početak rada radnika, odnosno koji je presumirani dan početka rada radnika. Prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje poslodavac je dužan podnijeti u roku od tri dana od dana dostave rješenja inspektora. Ako poslodavac ne podnese prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje u navedenom roku, HZMO će na temelju dostavljenog izvršnog rješenja inspektora po službenoj dužnosti donijeti rješenje o priznanju svojstva osiguranika za radnika, počevši od dana koji je naveden kao početak rada u navedenom rješenju.
Za razdoblje presumpcije postojanja radnog odnosa poslodavac je dužan platiti radniku plaću kao i sva javna davanja vezana uz plaću, i to u roku od 8 dana od dana izvršnosti rješenja inspektora kojim je utvrđeno postojanje neprijavljenog rada. Plaća se obračunava i isplaćuje za svaki mjesec pretpostavljenog razdoblja rada za puno radno vrijeme u visini mjesečne bruto medijalne plaće u RH te doprinos za obvezna osiguranja koji se isplaćuje na plaću. Iznos plaće, koju je poslodavac dužan isplatiti radniku, utvrđuje se na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku koji su u trenutku utvrđenja neprijavljenoga rada bili posljednji službeno objavljeni.
Novčana kazna za poslodavca i zabrana obavljanja djelatnosti
Zakonom se propisuje i obveza poslodavca da za svakog neprijavljenoga radnika plati 2.650,00 eura kazne, odnosno u slučaju ponovnog utvrđivanja neprijavljenoga rada iznos se povećava na 6.630,00 eura. Veći iznos kazne za neprijavljene radnike poslodavac će biti dužan platiti ako se kod poslodavca tijekom sljedećih inspekcijskih nadzora u razdoblju od šest godina od prvog utvrđenja činjenice neprijavljenoga rada ponovno utvrdi neprijavljeni rad.
Ako se kod istog poslodavca činjenica neprijavljenoga rada utvrdi treći i svaki sljedeći put, u razdoblju od šest godina od prvog utvrđenja činjenice neprijavljenoga rada, nadležni inspektor će, osim novčane kazne od 6.630,00 eura, usmenim rješenjem u zapisniku zabraniti poslodavcu obavljanje djelatnosti u nadziranom objektu odnosno prostoru. Navedeno rješenje ukinut će se u roku od tri dana od dana dostave dokaza nadležnom inspektoru o uplati iznosa novčane kazne, ali ne prije proteka 30 dana od zabrane obavljanja djelatnosti. Rješenje inspektora o zabrani obavljanja djelatnosti izvršava se odmah pečaćenjem poslovnih prostorija, postrojenja, uređaja i druge opreme za rad ili na drugi pogodan način, bez donošenja rješenja o izvršenju.
Ako prilikom nadzora inspektor utvrdi postojanje ugovornog odnosa za koji postoje okolnosti koje upućuju da se radi o postojanju prikrivenog radnog odnosa, bez odgode će obavijestiti Ministarstvo financija, Poreznu upravu. Naime, posebnim propisima iz nadležnosti Ministarstva financija, Porezne uprave, uređeno je postupanje za slučaj sumnje da je samozaposlena osoba zapravo u prikrivenom radnom odnosu.
Javna objava prekršitelja
Zakonom se predviđa javna objava dva popisa poslodavaca i to popis na kojem bi se javno objavili poslodavci kod kojih je obavljen inspekcijski nadzor, ali nisu utvrđena kršenja prava iz radnih odnosa, i popis onih poslodavaca kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad. Ministarstvo nadležno za rad uspostavlja i vodi popis poslodavaca kod kojih je zapisnikom inspektora utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada, a popis poslodavaca se objavljuje na mrežnim stranicama Ministarstva. S navedenog popisa poslodavac se briše nakon proteka razdoblja od šest godina od dana kada je zapisnikom utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada odnosno ranije ako se u posebnom postupku uspješno ospori činjenica postojanja neprijavljenoga rada utvrđena zapisnikom inspektora. Zakonom se ujedno predviđa i objava poslodavaca koji nisu u prekršaju.
Jedinstvena elektronička evidencija rada i evidencija neaktivnih osoba
Neprijavljeni rad u širem smislu obuhvaća i rad preko zakonom propisanog dopuštenog broja sati u okviru redovnog kao i prekovremenog rada. Iako je obveza vođenja evidencije radnog vremena uređena postojećim propisima, u praksi se pojavljuju određeni problemi prilikom obavljanja nadzora, posebno oko točnog određivanja koliko je sati neki radnik stvarno odradio u pojedinom danu ili u određenom razdoblju. Uspostavom jedinstvene elektroničke evidencije rada u realnom će se vremenu bilježiti podaci o radnicima i radnom vremenu, kao i podaci o samozaposlenim osobama koje rade preko digitalnih platformi. U odnosu na zaposlene radnike bilježit će se podaci o radnicima i njihovom radnom vremenu.
Solidarna odgovornost u slučaju podugovaranja
Propisivanjem solidarne odgovornosti ugovaratelja za isplatu plaće radniku podugovaratelja koji obavlja poslove radi ispunjenja ugovora između ugovaratelja i podugovaratelja dodatno se osigurava radnik da će njegov rad biti plaćen, a utječe se i na ugovaratelja da ugovor o podizvođenju sklapa s odgovornim poslodavcima. Naime, ugovaratelj solidarno odgovara za obveze koje njegov podugovaratelj kao poslodavac ima prema svojem radniku, za potraživanja na ime dospjele, a neisplaćene plaće za obavljeni rad odnosno pružene usluge, na koju radnik ima pravo. Radnik kojem podugovaratelj kao poslodavac nije na dan dospjelosti isplatio plaću za obavljeni rad odnosno pružene usluge ili dio plaće za obavljeni rad odnosno pružene usluge, može od ugovaratelja zahtijevati isplatu u roku od tri mjeseca nakon isteka roka u kojem je poslodavac, prema Zakonu o radu, dužan dostaviti obračun plaće koju mu je dužan isplatiti, a koji nije dostavio. Ugovaratelj odgovara radniku do visine ugovorene plaće za obavljen rad odnosno pružene usluge radi ispunjenja ugovora sklopljenog između ugovaratelja i njegovog podugovaratelja. U slučaju da je ugovaratelj isplatio plaću radniku podugovaratelja na temelju solidarne odgovornosti ima pravo od podugovaratelja zahtijevati cijeli iznos plaćen umjesto podugovaratelja.