Od početka prosinca prošle godine na snagu je stupio novi Zakon o minimalnoj plaći koji je uveo promjene u sadržaj minimalne plaće. No, ni manje od pola godine njegove primjene, već su se javile nepoznanice oko načina njegove primjene.
Naime, člankom 3. Zakona o minimalnoj plaći propisano je da se u iznos minimalne plaće ne ubrajaju povećanja plaće s osnove prekovremenog rada, otežanih uvjeta rada, noćnog rada i rada nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.
S obzirom na to da neki od kolektivnih ugovora sadrže ugovoreno pravo radnika na uvećanje plaće po osnovi rada subotom, smjenskog i dvokratnog rada, pojavilo se pitanje jesu li navedena uvećanja plaće isključena iz minimalne plaće. Ujedno se pojavilo pitanje ulaze li u minimalnu plaću materijalna prava koja su ugovorena u većem iznosu od neoporezivog iznosa kao npr. regres, božićnica i sl.
Iz navedenog razloga Nezavisni hrvatski sindikati su od Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike zatražili mišljenje o primjeni Zakona o minimalnoj plaći.
Ne ubrajaju se u iznos minimalne plaće
Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike je mišljenja da se povećanja plaće s osnove prekovremenog rada, otežanih uvjeta rada, noćnog rada i rada nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, ne ubrajaju u iznos minimalne plaće.
Otežanim uvjetima rada se smatraju oni uvjeti koji su određeni zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili drugim propisom koji poslodavca obvezuje. Prema navodima Ministarstva, iz iznosa minimalne plaće se isključuju sva povećanja koja pripadaju s osnove rada u uvjetima koji se po svojim obilježjima smatraju otežanim i za koje je predviđeno povećanje plaće jednim od akata koji obvezuju poslodavca. Prema tome, neovisno o tome sva povećanja plaće, na koja radnici imaju pravo s osnova otežanih uvjeta rada, neovisno o njihovom nazivu, ne ulaze u minimalnu plaću, već se moraju obračunati na iznos minimalne plaće.
U odnosu na odnos oporezivih naknada i minimalne plaće, Ministarstvo smatra da se primitak radnika koji nije plaća ne može ubrajati u minimalnu plaću, neovisno o poreznom tretmanu takvog materijalnog prava radnika.
