Pravo na štrajk je zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske, kao zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda. Može se ograničiti samo u iznimnim slučajevima i za iznimne skupine radnika.
ZOR-om je propisano da sindikati imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga u svrhu zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova te zbog neisplate plaće, dijela plaće, odnosno naknade plaće, ako nisu isplaćene do dana dospijeća.
Iz ove odredbe proizlaze važne specifičnosti. Prvo, samo sindikati imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga. To ne mogu učiniti radničko vijeće, radnici pojedinačno, niti bilo tko drugi osim sindikata. Naravno, pravo je svakog radnika da odluči hoće li sudjelovati u štrajku koji organizira sindikat. Stoga sindikati prije odluke o štrajku, sukladno svojim internim aktima, provode referendum kako bi saznali stav svojih članova, a i ostalih radnika o štrajku. Drugo, za razliku od prijašnjeg zakonskog uređenja kada se štrajk mogao provesti ako plaće nisu isplaćene protekom roka od trideset dana od dana dospijeća, sada se pravo na štrajk omogućuje ako plaća, dio plaće ili naknada plaće nisu isplaćene do dana dospijeća. Sukladno toj odredbi, ako je dan dospijeća plaće 15. u mjesecu te plaća nije isplaćena do tog datuma, već dan poslije se mogu poduzimati radnje nužne za organiziranje i provedbu štrajka.
Važno!
Samo sindikati imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga!
Ekskluzivitet sindikata kao ovlaštenika na štrajk i potpisnika kolektivnog ugovora vidljiv je i u drugom razlogu zbog kojeg se može provesti štrajk. U slučaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, pravo pozvati na štrajk i provesti ga imaju sindikati kojima je u skladu s posebnim propisom utvrđena reprezentativnost za kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora i koji su pregovarali o sklapanju kolektivnog ugovora. Dakle, ne može bilo koji sindikat koji djeluje kod poslodavca provesti štrajk za sklapanje, izmjenu ili dopunu kolektivnog ugovora, nego samo oni koji su reprezentativni, odnosno čije članstvo čini više od pedeset posto ukupno sindikalno organiziranih radnika kod poslodavca. Nadalje, sindikati koji nisu pregovarali za sklapanje kolektivnog ugovora također ne mogu pozvati na štrajk i provesti ga, premda bi bili reprezentativni.
Isključenje s rada (lockout)
Kako bi poslodavac mogao ostvariti svoje interese u kolektivnom pregovaranju, odnosno u kolektivnom radnom sporu, te kao protumjera štrajku koji organizira sindikat i provode radnici, poslodavci mogu isključiti radnike s rada samo u odgovoru na već započeti štrajk. Isključenje s rada ne smije započeti prije isteka roka od osam dana od dana početka štrajka. Broj radnika isključenih s rada ne smije biti veći od polovice broja radnika u štrajku. Za radnike isključene s rada poslodavac je dužan uplatiti doprinose na najnižu osnovicu utvrđenu posebnim propisima.
Radnje koje prethode štrajku; mirenje
Radnje koje prethode štrajku su sadržane u Zakonu o radu, a sindikati ih u pravilu detaljnije propisuju svojim internim aktima. Štrajk se mora najaviti poslodavcu, odnosno udruzi poslodavaca protiv koje je usmjeren, a štrajk solidarnosti poslodavcu kod kojeg se taj štrajk organizira. U pismu u kojem se najavljuje štrajk moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, dan i vrijeme početka štrajka te način njegova provođenja. U slučaju spora koji može dovesti do štrajka ili drugog oblika industrijske akcije, mora se provesti postupak mirenja, ako stranke nisu dogovorile neki drugi način njegova mirnog rješavanja. Štrajk se ne smije započeti prije okončanja postupka mirenja. Bez poziva na postupak mirenja, odnosno njegova održavanja, štrajk bi bio nezakonit. Mirenje provodi miritelj kojeg stranke u sporu izaberu s liste koju utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće ili koju sporazumno odrede.
Ako se stranke u sporu drukčije ne sporazumiju, mirenje se mora dovršiti u roku od pet dana od dana dostave obavijesti o sporu Gospodarsko-socijalnom vijeću ili uredu državne uprave u županiji, odnosno uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rada.
Sindikati i poslodavci često spor riješe u postupku mirenja te ga okončaju sporazumom. Sporazum postignut u slučaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora ima pravnu snagu kolektivnog ugovora.
Ako sindikat ne najavi štrajk, odnosno ako pismo u kojem najavljuje štrajk nema propisani sadržaj, ako započne štrajk prije provođenja postupka mirenja kada je takav postupak predviđen Zakonom o radu ili ako odbije sudjelovati u postupku mirenja, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kn.
Poslodavac pravna osoba koja odbije sudjelovati u postupku mirenja kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 31.000,00 do 60.000,00 kn.
Pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati
Na prijedlog poslodavca, sindikat i poslodavac sporazumno izrađuju i donose pravila o proizvodno-održavajućim i nužnim poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka ili isključenja s rada. Pravila sadrže odredbe o poslovima i broju radnika koji će ih obavljati za vrijeme štrajka ili isključenja s rada, a radi omogućivanja obnavljanja rada neposredno nakon završetka štrajka (proizvodno-održavajući poslovi), odnosno u svrhu obavljanja poslova koji su prijeko potrebni radi sprječavanja ugrožavanja života, zdravlja ili osobne sigurnosti pučanstva (nužni poslovi). Kako se ne bi ograničilo pravo na štrajk ili ga učinilo beznačajnim, ti poslovi i broj radnika koji će ih obavljati, trebali bi se odrediti usko, odnosno samo u onoj mjeri u kojoj je to nužno.
U cilju sprječavanja poslodavca da samostalno određivanjem poslova i radnika koji će ih obavljati onemogući štrajk, propisano je da sporazum o tome moraju potpisati obje strane, sindikat i poslodavac. Ako sindikat i poslodavac ne postignu sporazum o određivanju poslova koji se ne smiju prekidati u roku od petnaest dana od dana dostave prijedloga poslodavca, poslodavac, odnosno sindikat može u roku od daljnjih petnaest dana tražiti da o tim poslovima odluči arbitraža. Odluku o poslovima koji se ne smiju prekidati, arbitraža mora donijeti u roku od petnaest dana od dana pokretanja arbitražnog postupka.
Posljedice organiziranja ili sudjelovanja u štrajku
Nezakonito organiziranje štrajka može imati teške posljedice za radnika, te je kod najave, organiziranja i provođenja štrajka nužno slijediti zakonske odredbe i pravilnike koji propisuju postupke koji se odnose na štrajk. Samo tako proveden štrajk je zakonit, odnosno organiziranje ili sudjelovanje u štrajku, organiziranom u skladu s odredbama zakona, kolektivnog ugovora i pravilima sindikata, ne predstavlja povredu obveza iz radnog odnosa, te radnik koji sudjeluje u tako organiziranom štrajku ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugih radnika. Ako toga radnika stavi u nepovoljniji položaj, poslodavac pravna osoba će se kazniti novčanom kaznom od 31.000,00 do 60.000,00 kn.
Radniku se može otkazati ugovor o radu samo ako je organizirao ili sudjelovao u štrajku koji nije organiziran u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilima sindikata. Radnik je za vrijeme štrajka i dalje u radnom odnosu kod poslodavca te stoga ako za vrijeme štrajka počini neku tešku povredu obveza iz radnog odnosa, može mu se otkazati ugovor o radu.
Štrajk organizira sindikat, koji donosi sve odluke radi provedbe štrajka, no radnici faktički provode štrajk. Stoga svaki radnik odlučuje hoće li sudjelovati u štrajku. Radnik ne smije ni na koji način biti prisiljen sudjelovati u štrajku.
Radniku koji je sudjelovao u štrajku, plaća i dodaci na plaću mogu se umanjiti razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku.
Sudska zabrana nezakonitog štrajka, isključenja s rada i naknada štete
Poslodavac, odnosno udruga poslodavaca može zahtijevati od nadležnog suda da zabrani organiziranje i provedbu štrajka protivno odredbama Zakona. Poslodavac može zahtijevati naknadu štete koju je pretrpio zbog štrajka koji nije organiziran u skladu s odredbama Zakona.
S druge strane, sindikat može zahtijevati od nadležnog suda da zabrani organiziranje i poduzimanje isključenja s rada protivno odredbama Zakona. Sindikat može zahtijevati naknadu štete koju su on ili radnici pretrpjeli zbog isključenja s rada koje nije organizirano i poduzeto u skladu s odredbama Zakona.
Odluka o zahtjevu za zabranu štrajka, odnosno isključenja s rada mora se u prvom stupnju donijeti u roku od četiri dana od dana podnošenja zahtjeva, a odluka o žalbi u roku od pet dana od dana dostave prvostupanjskog predmeta.
