Krajem veljače ove godine Vlada RH usvojila je Nacionalni program za suzbijanje neprijavljenoga rada u Republici Hrvatskoj 2021.- 2024. i Akcijski plan za provedbu Nacionalnog programa na prijedlog Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Ovim dokumentom utvrđuje se obveza provedbe 14 mjera, u okviru kojih je predviđeno 27 aktivnosti za čiju provedbu će biti zaduženi različiti nositelji sukladno propisanom djelokrugu (od nadležnih ministarstava do poslodavaca i sindikata), a koje bi aktivnosti trebale dovesti do suzbijanja neprijavljenog rada kao društveno neprihvatljive pojave koja istodobno šteti radnicima, poslodavcima i državi. S obzirom na to da neprijavljeni rad predstavlja jedan od faktora koji ograničava pozitivne promjene u društvu, osnovni je cilj ovog Nacionalnog programa osigurati poticajno okruženje za prelazak iz sfere neprijavljenog rada i neregistriranih djelatnosti u zakonite okvire Republike Hrvatske.
Institucije moraju biti djelotvorne!
Prihvaćeno je mišljenje da neprijavljeni rad obuhvaća plaćene djelatnosti koje su po svojoj prirodi zakonite, ali nisu prijavljene javnopravnim tijelima, uzimajući u obzir razlike u regulatornim sustavima država članica. Neprijavljeni rad predstavlja izazov za zaštitu prava radnika te ujedno nacionalnu ekonomiju svake države. Učinkovitost djelovanja u suzbijanju neprijavljenoga rada zahtijeva djelotvornost njezinih institucija. Stoga je cilj ovog Akcijskog plana trebao biti spriječiti načine obavljanja ekonomskih aktivnosti koje uključuju neprijavljeni rad, a važno ostvarenje u borbi protiv neprijavljenoga rada predstavlja i prijelaz iz oblika neprijavljenih i neregistriranih djelatnosti u formalne i zakonite oblike, uz podmirenje svih obveza poslovnih subjekata.
U nekim sektorima neprijavljeni rad postaje rastući problem. Pojedini poslodavci u tim sektorima učestalo krše zakonodavstvo, što ima za posljedicu negativan utjecaj na rad i život radnika koji su uključeni u neprijavljeni rad, ali i na međusobnu nelojalnu konkurenciju među poslodavcima i na širenje loše prakse među samim poslodavcima u cilju postizanja boljeg tržišnog položaja. Socijalne prijevare, kršenje poreznih propisa i drugi oblici ilegalnih aktivnosti prateće su pojave kršenju prava radnika.
Neprijavljeni rad šteti radnicima!
Ukratko, u odnosu na radnika, štetnosti neprijavljenog rada su: povreda prava na dostojanstven i plaćen rad, neuplaćivanje doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje (što posljedično negativno utječe na visinu mirovine), neostvarivanje prava iz radnog odnosa (godišnji odmor, dnevni i tjedni odmor, plaćeni dopust) uključujući i pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad (bolovanja), pravo na zdravstvenu zaštitu i status osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju, neostvarivanje prava na novčanu naknadu za nezaposlene, te općenito nesigurno radno mjesto koje za posljedicu ima neizvjesnu budućnost radnika. Istovremeno, ako osoba nije u statusu radnika, nema ravnopravan položaj s ostalim zaposlenicima u pogledu mogućnosti sudjelovanja radnika o odlučivanju i udruživanju, odnosno u sudjelovanju u kolektivnom pregovaranju.
