Ima li trenutno aktualnije teme od godišnjih odmora. Ljeto je tu, neki od nas upravo započinju godišnji odmor, a neki još samo sanjaju o njemu.
Tijelo treba odmor
Čovjeku je urođeno da bude aktivan, da radi, ali pritom mu je urođena i potreba za odmorom. To su naše biološke odrednice od kojih ne smijemo bježati. Pored toga zaboravljamo da se ne umaramo samo na poslu, nego i u svim drugim aktivnostima, kad god smo budni. Zanimljivo je da ljudi koji imaju poremećaj nemogućnosti spavanja nažalost u pravilu umru u roku godine dana. Dakle, nema nam aktivnog života bez odmora. Problem je i što više čovjek radi više se i umara, pa mu treba i više odmora. Nažalost u takvom (pre)aktivnom režimu je vremena za odmor samo još manje.
Iako to sama riječ govori, mnogi su izgubili iz vida koja je svrha godišnjeg odmora, pa je važno da se na to na početku podsjetimo. Njegova svrha je dugoročniji fizički i psihički oporavak čovjekovog organizma od opterećenja koja je pretrpio u okviru radne godine. Kao što i svaki stroj ima potrebu za prekidom rada, servisom i remontom, tako i čovjek ne može izdržati isti tempo. Mora se odmarati kako bi mogao nastaviti raditi. Tu činjenicu ne smiju ignorirati ni poslodavci ni radnici, a upravo to često čine.
Stanke i odmori koje propisuje Zakon o radu nisu bez razloga. Oni su uvedeni s obzirom na čovjekove fizičke i psihičke mogućnosti da radi, odnosno njegove potrebe za odmorom. Stanka ima za svrhu kratak predah, povratak koncentracije, te ispunjenje biološke potrebe za prehranom za vrijeme radnog dana. Tko može išta raditi svakodnevno 8 sati bez ikakvog predaha? Ne samo tijelo, već i mozak i koncentracija imaju svoja ograničenja. Dnevni odmor omogućava čovjeku da ispuni svoje ostale obveze, ali i da ispuni svoju svakodnevnu potrebu za odmorom – da spava. Tjedni odmor omogućava čovjeku da se posveti obitelji, drugim obvezama i interesima, ali i da u pogledu odmora nadoknadi zaostatke iz radnog tjedna, da se naspava i odmori, te da nakratko otereti organizam od stresa i pritisaka koje je proživio u radnom tjednu, rekli bi da dopuni baterije.
Godišnji treba neprekidno trajati
Tako dolazimo i do godišnjeg odmora. Njegova funkcija je da u dužem vremenskom periodu nadoknadimo sve zaostatke iz užurbanog tempa proteklih mjeseci, da se u prvoj fazi fizički odmorimo i uredno naspavamo. On nam omogućuje i da provedemo svoje životne planove za koje nam je potrebno više neprekidnog vremena. Ali ono što je iznimno važno, godišnji odmor nam omogućuje da se i psihički odmorimo od posla. Za to je potrebno da se doslovce odvojimo i zaboravimo na svoju ulogu radnika i obveze. Jednom riječju da zaboravimo na posao. Da bismo to učinili potrebno je da prođe duže vremena – pravi godišnji odmor. Nakon tri dana još živimo u svakodnevnim radnim problemima, no nakon dva tjedna većini će nam biti mozak očišćen od toga i tada zaista punimo baterije za idući period.
Pregorijevanje na poslu
Na prvi pogled ove tvrdnje mogu se činiti smiješnima, no bez pravih odmora, pa tako i godišnjeg, svaki će čovjek kad-tad ozbiljno ugroziti svoje zdravlje, obiteljske odnose, zanemariti sve ostalo što ga čini čovjekom i na kraju će doslovce puknuti. Moderni kapitalizam već je razvio krasan pojam “burn out” (engl. – pregorjeti) kada radnik zbog prejakog tempa i premalo odmora doslovce pregori ili pukne po šavovima, pa nakon toga završi na psihijatrijskom liječenju po nekoliko mjeseci da bi uopće došao k sebi.
Stoga je iznimno važno da svaki radnik koristi svoj godišnji odmor, u što je moguće dužem jednokratnom trajanju. Ne samo da će tako sačuvati sebe, već će u konačnici davati bolje radne rezultate. Zato da ne biste “pregorjeli”, bez imalo ustručavanja koristite sve svoje odmore, pa tako i godišnji.
Neka jedino mjesto na kojem ćete možda „pregorjeti“ ovo ljeto bude sunce, a taj problem lako će se riješiti odgovarajućom kremom i zaštitnim faktorom. S druge strane čudnovata krema protiv sagorijevanja na poslu ne postoji, jedini lijek je odmor.