Praznik rada – 1. svibnja
Sudjelovanje u obilježavanju Praznika rada nije stvar prikupljanja jeftinih političkih bodova, nego naša obaveza koja proizlazi iz programskih principa i političkog identiteta. Podržati sindikalno obilježavanje Praznika rada, a ne baviti se drugim dnevnopolitičkim temama jedino je što nas zanima. Govor o radničkim pravima i o napadima kapitala (i države pod utjecajem kapitala) na stečeni – i teškim borbama izboreni radnički standard. Slanje poruke da je ljudski rad, a ne mešetarenje kapitalom, izvor bogatstva u svakom društvu.
Ljudski rad – izvor bogatstva
Iskoristimo nadolazeći radnički praznik kao dobar početak međusindikalne suradnje na konkretnim projektima i pitanjima od interesa za radništvo. Zajedničkim snagama i ujedinjeni nastupiti u interesu obrane radničkih prava i jačanja pozicije radnika u našem društvu na radnim mjestima kao i u političkom sistemu, iz kojega je radnik u Hrvatskoj, na svoju ogromnu štetu, već desetljećima isključen. Krajnje je vrijeme da se odnos rada i kapitala počne mijenjati u korist rada i neka ova godina bude prvi korak u tom smjeru.
Visoki troškovi rada!?
Neprihvatljiva je i konstatacija da su relativno visoki troškovi rada jedan od razloga niske stope zaposlenosti. Uzrok niskoj zaposlenosti u RH je prije svega izostanak adekvatnih politika koje bi aktivirale zapošljavanja ljudi i stimulirale gospodarski rast, kao i izostanak mehanizama pravne države koji bi sprječavali nezakonita otpuštanja, prijevremena umirovljenja i slično. Porezna politika nije povoljno utjecala na zapošljavanje, jer se često mijenjala i time dovodila potencijalne investitore u stanje nesigurnosti.
Besprizorni cinizam
Jedno je rušiti vlast, boriti se protiv jedne političke opcije, tražiti nešto što se ne može dobiti, pa čak i uporno odbijati pokazivati razumijevanje za trenutnu situaciju u zemlji, ali nešto je posve drugo nabacivati se ljudskim životima i licitirati sudbinama ljudi, a sve kako bi se opravdali financijski zahtjevi.
Nema zakona koji bi pokrio sve zahtjeve i eliminirao sve rizike. Nema te odredbe koja bi u potpunosti zadovoljila braniteljske kriterije. Što bi sve trebalo ugraditi u Zakon? Je li to ustavna zaštita? Je li to možda zakonska ili još bolje, ustavna odredba o zabrani “jugofilima, ljevičarima, udbašima, komunjarama, lošim Hrvatima i nehrvatima” i svih drugih protiv kojih oni već četiri mjeseca prosvjeduju, da obnašaju ikakvu vlast u ovoj zemlji? Je li to odredba o vječitoj vladavini, zna se? Dostojanstvo se pretvorilo u konkretan novčani iznos. Sve do sada „Hrvatine“, zajedno s braniteljskim udrugama, traže veća prava od ostalih hrvatskih građana.
Europska minimalna plaća
Europska integracija suočava se s velikim problemima. Najnovije Eurobarometar ankete pokazuju da samo mali broj europskih građana ima povjerenja u europske institucije. Prvenstveno zbog nedostatka europske socijalne politike. Sve više članova sindikata vide Europu kao prijetnju za do sada dobro uspostavljene sustave socijalne skrbi.
Trebamo novi put za Europu. Europska minimalna plaća može utrti put za socijalnu Europu. Mladi radnici će biti u prvom redu korisnici. Prema službenim podacima 17% europskih radnika su na slabo plaćenim poslovima. Ne čudi da su mladi radnici najviše zastupljeni u tim postocima. Ekonomska kriza pogoršava tu situaciju. Stoga, mladi Europe traže fer plaće u Europi.
Zanimljiva je ideja za europske minimalne plaće. Mladi Europe zbog toga pozivaju Uniju da donese direktivu kojom bi postavila 60% medijana plaće kao minimalni prag. To bi podrazumijevalo veliki skok naprijed za mlade radnike u Europi. U nekoliko europskih zemalja, mladi radnici zarađuju značajno manje u usporedbi sa svojim starijim kolegama – bez obzira na staž i razinu obrazovanja. Minimalna plaća ne bi smjela biti niža za mlade radnike jer bi to bila diskriminacija. Mladima Europe jasno je da je pregovaranje o plaćama pitanje za nacionalne socijalne partnere. Europa se ne bi trebala miješati u to. Ona se ne bi morala nužno uvoditi zakonom. Prenošenje također može biti
učinjeno od nacionalnih socijalnih partnera, u skladu s nacionalnim kulturama pregovaranja o plaćama.
Stoga mladi UNI Europe kreću s kampanjom i širenjem ideje europske minimalne plaće.
