Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu godišnja je međunarodna kampanja za promicanje sigurnog, zdravog i dostojanstvenog rada. Od 2003.godine održava se 28. travnja, uz potporu Međunarodne organizacije rada (ILO).
Ovogodišnja tema je socijalni dijalog u stvaranju pozitivne kulture sigurnosti i zdravlja. Socijalni je dijalog važan alat u osiguranju zdravlja i zaštite na radu. Suočeni s promjenama u svijetu rada uvjetovanim digitalnom i zelenom tranzicijom i zdravstvenom krizom, socijalni dijalog je nužno jačati širom Europe, pa tako i u Hrvatskoj. Socijalni dijalog ne samo da omogućava poboljšanje politika i strategija zaštite na radu, već je također ključan za izgradnju vlasništva i predanosti, olakšavajući put za brzu i učinkovitiju provedbu.
Ove godine 28. travnja po 15-ti put prilika je obilježiti i Nacionalni dan zaštite na radu u Republici Hrvatskoj, koji je proglasio Hrvatski sabor 1. lipnja 2007. godine. 28.travnja je i Međunarodni dan sjećanja na poginule i ozlijeđene radnike na radu koji sindikalni pokret obilježava diljem svijeta od 1996.godine.
Tvrtka kao prijatelj zdravlja
Kako se svaka radna sredina može uključiti u obilježavanje ovog važnog datuma?
Planiranjem i organiziranjem aktivnosti (tematskih predavanja, proširene sjednice odbora za zaštitu na radu i radničkog vijeća, kviz natjecanje, praktične vježbe evakuacije i spašavanja, izvješćem o radu povjerenika za ZNR, ili pokretanjem inicijative za provedbu njihovog izbora, prezentacijom programa „Tvrtka prijatelj zdravlja“ i dr. ), kojima se informira, educira i potiče radnike na osvješćivanje o važnosti ove teme, poštivanju sigurnog radnog okruženja, kao i zajedničku skrb poslodavaca i radničkih predstavnika o primjerenim i sigurnim uvjetima rada.
Prevencija na korist svih
Milijuni ozljeda, bolesti i smrtnih slučajeva događaju se na radnim mjestima diljem svijeta svake godine. Nedostatak kontrole rizika u fazi projektiranja, nedostatak održavanja, nedostatak obuke i nepravilna uporaba strojeva česti su uzroci smrtnih slučajeva, amputacija, ozljeda pri rukovanju, prignječenja, opeklina i prijeloma prstiju, šaka i ruku. Ali sve te ozljede se mogu spriječiti!
Gotovo 2,78 milijuna ljudi još uvijek umire svake godine od nesreća na radnom mjestu ili zbog lošeg zdravlja. Rak je najčešći uzrok smrtnih slučajeva povezanih s radom u EU-u. Procjenjuje se da karcinogene tvari svake godine uzrokuju 100 000 smrti od raka povezanih s radnim mjestom. Bolesti krvožilnog sustava drugi su najveći uzrok smrtnih slučajeva povezanih s radom u EU-u. U porastu su i mišićno-koštani poremećaji koji pogađaju milijune radnika u EU. Već prije pandemije oko 84 milijuna osoba u EU-u imalo je problema s mentalnim zdravljem. Polovica radnika u EU-u smatra stres uobičajenim na svojem radnom mjestu, a stres pridonosi otprilike polovici svih izgubljenih radnih dana. Hrvatska nije izuzetak, pa je nužno razviti i provesti intervencije za promicanje dobrog mentalnog zdravlja i sprečavanje mentalnih bolesti na radnom mjestu.
I naše brojke zabrinjavaju
Krajnje je zabrinjavajuće da se pored visokog broja smrtno stradalih radnika, u Hrvatskoj posljednjih nekoliko godina bilježi više desetaka umrlih radnika na radnom mjestu! U posljednje četiri godine uz ukupno 68.040 prijavljenih ozljeda na radu registrirano je i 218 smrtnih slučajeva u radnim prostorima, od čega 118 zbog nesreća a čak njih 90 zbog bolesti radnika!
Sve to nas podsjeća da je pred nama još dug put. Zašto? Jer želimo da se svi radnici sigurno vrate svojim obiteljima i domovima na kraju svakog radnog dana. Svaki radnik zaslužuje da svaki dan radi u sigurnom i zdravom radnom okruženju.
Preopterećenost i umor faktori su rizika
Robotizacija, umjetna inteligencija, rad na daljinu i novi modeli poslovanja već su počeli uvoditi velike promjene u svijet rada što neizbježno utječe na zdravlje i sigurnost na radu. Ponavljajući pokreti gornjih udova i dugo sjedenje dva su čimbenika rizika kojima su radnici najviše izloženi. Stoga sigurnost i zdravlje na radu više nisu ugroženi samo zbog vrlo opasnih situacija, već i zbog dugotrajne izloženosti čimbenicima rizika niske amplitude.
Granice između poslovnog i privatnog vremena sve su manje. Istraživanje objavljeno u Environment Internationalu 2021. pokazalo je da gotovo ¾ milijuna ljudi svake godine umire od zdravstvenih stanja povezanih s radom 55 sati tjedno ili više. Istraživanje Međunarodne organizacije rada otkrilo je izravnu povezanost između umora i sudjelovanja u nesrećama na radnom mjestu. A za pretpostaviti je da se i jedan dio nesreća izvan radnog mjesta odnosi na ovaj uzrok.
Ulaganje u zdravlje višestruko se vraća
Troškovi nesreća i bolesti povezanih s radom za gospodarstvo EU-a iznose više od 3,3 % BDP-a, ili godišnje oko 460 milijardi EUR. Iako su posljedice za dobrobit koje stoje iza tih brojki nemjerljive, dobra praksa u području sigurnosti i zdravlja na radu pomaže poduzećima da postanu produktivnija, konkurentnija i održivija. Procjene pokazuju da svaki 1 € uložen u zaštitu na radu donosi povrat od 2,20 €, dok svaki 1 € uložen u mentalno zdravlje donosi povrat nevjerojatnih 4,20 € za organizacije.
Prečesto se sigurnost i zdravlje na radu tretiraju kao trošak ili teret, a dobro upravljanje sigurnošću je aktivnost koja stvara dodanu vrijednost, i izvrstan operativni učinak.
Nacionalna kultura sigurnosti i zdravlja na radu je ona u kojoj se pravo na sigurno i zdravo radno okruženje poštuje na svim razinama, gdje vlade, poslodavci i radnici aktivno sudjeluju u osiguravanju sigurnog i zdravog radnog okruženja kroz sustav definiranih prava, odgovornosti i dužnosti, i gdje je najviši prioritet načelo prevencije. Takav uključiv pristup je važan, od razvoja i revizije politike zaštite na radu i regulatornih okvira za rješavanje stalnih i novih izazova u području zaštite na radu, do stvarne primjene na razini radnog mjesta.
Za poduzimanje odgovarajućih mjera i aktivnosti osobito je važno provođenje istraživanja, prikupljanje podataka o nesrećama na radu i profesionalnim bolestima, temeljito istraživanje uzroka za svaku smrt ili ozljedu u radnom okruženju (viša sila ne može biti prevladavajući razlog), kvalitetne analize te promicanje zdravlja na radnom mjestu; podizanjem svijesti o mišićno-koštanim poremećajima, raku i mentalnom zdravlju, kao i uznemiravanju na radnom mjestu i rodnoj ravnopravnosti.
Prijeko je potrebno uspostaviti i razviti sinergije između sigurnosti i zdravlja na radu i javnog zdravstva, ojačati resurse inspekcije rada, kako bi uz odgovarajuću preraspodjelu poslova i nadležnosti sve to postalo prioritet u radu državnih institucija. To su ključni preduvjeti za sprečavanje profesionalnih bolesti i nesreća. Umjesto eksperimentiranja u zakonodavstvo i nacionalnu politiku u području sigurnosti i zdravlja na radu potrebno je ugrađivati znanstvene spoznaje, najnovija tehnološka i druga dostignuća, kako bi se donosile politike utemeljene na dokazima.
Svi trebaju promicati zaštitu na radu
Na razini radnog mjesta, jaka kultura zaštite na radu je ona u kojoj pravo na sigurno i zdravo radno okruženje cijene i promiču i menadžment i radnici. To zahtijeva otvorenu komunikaciju i dijalog izgrađen na povjerenju i međusobnom poštovanju. Uključivanje radnika u upravljanje zdravljem i sigurnošću koristi i zaposlenicima i poslodavcima. Istraživanja su pokazala da su radna mjesta na kojima su radnici uključeni u donošenje odluka o zaštiti na radu i zdravlju, sigurnija i zdravija.
U Hrvatskoj takav pristup potrebno je u praksi ostvariti izborom, aktivnošću i stalnom edukacijom povjerenika radnika za zaštitu na radu, značajnijom angažiranošću radničkih vijeća i odbora za zaštitu na radu, redefiniranjem sastava, uloge, nadležnosti i rada Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu, kao i uvažavanjem i uključenošću struke u svim pitanjima sigurnosti i zdravlja na radu.
Uvijek postoji prostor za poboljšanje kada je u pitanju zdravlje i sigurnost na radu. Osmišljene nacionalne kampanje jedan su od efikasnih načina razvoja sigurnosne kulture. Kampanja se može koristi za informiranje, motiviranje i edukaciju. Jaka poruka i jasni ciljevi temelj su svake kampanje. Kada se provode redovito, ove aktivnosti postaju uobičajene i dugoročno mogu poboljšati zdravlje radnika i povećati njihovu svijest o nesigurnim radnjama ili uvjetima u njihovom radnom okruženju.
Imajući u vidu da su zdravlje, sigurnost i očuvanje radne sposobnosti radnika vrednote od posebnog društvenog interesa u našoj zemlji, potrebno je učiniti sve da sigurnost na radu i zdravlje postanu vrijednosti i uvjerenje koje svi dijelimo, i kojima smo u potpunosti predani.
Vitomir Begović
